SUOČENI SMO s ozbiljnim ekološkim problemima poput globalnog zatopljenja, klimatskih promjena, zagađenosti okoliša, zraka i vode te izumiranja životinjskih i biljnih vrsta. Posljednjih se godina sve više povećava ekološka osviještenost - organiziraju se razne akcije očuvanja okoliša i recikliranja, no to ipak nije dovoljno. S promjenama trebamo započeti još danas, za bolje sutra. Promjena kreće od nas samih i naših navika. Svaki dan radimo svjesne izbore koji utječu na okoliš, pobrinimo se da to budu dobri izbori. Evo što sve možemo napraviti.

Koristite vodu štedljivo

Imate li naviku uživati u kupki nakon radnog dana, promijenite to ili barem smanjite što je više moguće. Kupanjem trošite između 140 i 160 litara vode, a kod tuširanja samo 12 do 25 litara u minuti. Stari vodokotlići također su veliki potrošači vode. Primijetite li da voda nekontrolirano curi cijeli dan, obavezno zamijenite vodokotlić jer zbog ovakvog kvara dnevno može iscuriti i do 700 litara vode. Uzmemo li kao primjer obračun cijene vode za grad Zagreb to znači da biste tako nepotrebno curenje vode na mjesečnoj bazi platili čak 264 kune. 

Vodu možemo uštedjeti i prilikom pranja posuđa:

• perite ga u dubljoj posudi umjesto ispod mlaza vode,
• posuđe perite odmah i koristite što manje deterdženta,
• ako nije zaprljano masnom hranom, posuđe je dovoljno oprati i mlakom vodom.

Koristite li perilicu posuđa, uključite je tek kad je puna. Imate li naviku ispirati posuđe prije pranja u perilici, promijenite to jer tako duplo trošite vodu. Perilice za posuđe starije od 10 godina mogu biti uzrok ¼ potrošnje vode u kućanstvu pa je redovno servisirajte. Odlučite li se na kupnju nove perilice posuđa, važno je staru perilicu adekvatno zbrinuti. Mnoge trgovine koje prodaju električne uređaje primaju stare uređaje, a nemate li mogućnost prijevoza uređaja do trgovine tu su i ovlašteni sakupljači EE otpada pa ih kontaktirajte. 

Druge uštede u kućanstvu

Ako još ne koristite štedne žarulje u kućanstvu, razmislite ponovno. Naime, štedne žarulje traju i do 10 puta duže od običnih te troše za dvije trećine manje energije od klasičnih i emitiraju 70 posto manje topline. Upotreba štednih žarulja znatno bi doprinijela uštedama u energetskom, ali i ekološkom pogledu. Procjene su da bi se zamjenom svih klasičnih žarulja štednima, zbog ostvarenog smanjenja potrošnje električne energije, emisije ugljikovog dioksida koje nastaju pri njezinoj proizvodnji u termoelektranama u cijeloj Europi mogle smanjiti za 20 milijuna tona godišnje.

Ne zaboravite ni gasiti svjetlo u prostorijama u kojima ne boravite. Isto vrijedi i za električne uređaje. Isključite ih kad ih ne koristite, nemojte se pouzdati u ''sleep mode'' jer uređaji i tako mogu trošiti popriličnu količinu električne energije, prema nekim izračunima čak i do 500 kW/h na godinu što prema prosječnim cijenama električne energije u Hrvatskoj iznosi oko 550 kuna. 

Nije tajna da baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada, a završe li u prirodi potrebno im je i više od dva milijuna godina da se razgrade. Godišnje se proizvede i proda više od 15 milijardi baterija, a jako mali broj se reciklira. Koristite li jednokratne baterije važno ih je i kasnije adekvatno odložiti. Baterije možete odnijeti u reciklažno dvorište ili odložiti u spremnike namijenjene odvojenom skupljanju otpadnih baterija. Ako ste u mogućnosti, jednokratne baterije možete zamijeniti i punivim baterijama. 

Pripazite i na odlaganje starih lijekova. Neiskorištene lijekove nemojte bacati u komunalni otpad već ih odnesite u najbližu ambulantu, dom zdravlja ili ljekarnu. Osim što ćete spriječiti zagađenje okoliša, ovako se mogu i ostvariti uštede u zdravstvu te se novac namijenjen za te lijekove može preusmjeriti u druge svrhe, kupnju medicinske opreme primjerice. 

Ako možete, zasadite barem jedno stablo u dvorištu. Osim što ćete dobiti hlad ljeti, jedno stablo stvarno može činiti razliku. Drveće i biljke upijaju ugljikov dioksid te ga uz pomoć sunčeve energije pretvaraju u kisik. Jedan od velikih ekoloških problema u svijetu je upravo taj što ima premalo biljaka u odnosu na koncentracije ugljikovog dioksida. Tako biste sadnjom stabala i biljaka učinili puno jer samo jedno stablo u svom životnom vijeku može preraditi i do jednu tonu ugljikovog dioksida.

Odvajanju otpada pristupite odgovorno

Svatko od nas godišnje proizvede čak 400 kilograma otpada, stoga njegovom odvajanju, reciklaži i smanjenju upotrebe plastike trebamo pristupiti krajnje odgovorno. Upravo je recikliranje otpada možda i najvažniji dio promjena životnih navika. Odvojeno treba prikupljati sljedeće otpadne materijale: papir, staklo, plastiku, metal, bio-otpad te građevinski, glomazni i EE (električni i elektronički) otpad. Više informacija o tome kako pravilno odvajati otpad pročitajte ovdje.

Odvajanje i recikliranje otpada trebalo bi postati naša svakodnevica, a kako bi to bilo moguće, važno je ne koristiti izgovore poput ''nemam mjesta u stanu za odvajanje otpada'' ili ''sve će to ionako završiti na istom mjestu''. Promjene kreću od nas samih.

Poseban je ekološki problem otpadna plastika. Statistika pokazuje kako svaki stanovnik Hrvatske na godinu proizvede 416 kilograma otpada, od toga čak 92 kilograma plastike. Godišnje po stanovniku recikliramo samo 15 kilograma plastike.

Otpadna plastika, osim na kopnu, vrlo često završava u morima i oceanima. Pretpostavlja se da smo u mora i oceane bacili više od 150 milijuna tona plastike, a posljedice su strašne. Mikroplastika u morima uzrokuje smrt brojnih morskih životinja, ulazi u prehrambeni lanac i tako dolazi do ljudi te uzrokuje velike financijske gubitke u sektorima poput ribarstva i turizma.

Plastični otpad u Europi najčešće se spaljuje (39%) i odlaže pod zemlju (31%), a najmanje se reciklira (30%). Europska Unija je donijela novi paket mjera o kružnom gospodarstvu kojem je cilj recikliranje te popravljanje i ponovna upotreba većine proizvoda i materijala. Hrvatska do 2025. godine mora reciklirati 50 posto ambalažnog plastičnog otpada, a do 2030. godine 55 posto.

Što mislite, hoće li Hrvatska uspjeti ostvariti zadane ciljeve Europske unije? Recite nam u anketi.

Sadržaj donosi Index u suradnji s PPD-om te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.