PRIJE deset dana u velikoj kriminalističkoj akciji uhićen je Dragan Kovačević, tadašnji, a sada već bivši šef Janafa.

U posljednjih deset dana saznali smo kako je Kovačević imao svoj klub u kojem su se okupljali ljudi iz državnog vrha, ministri, bivši predsjednici, sadašnji predsjednik, pa i muž bivše predsjednice.

>> Ekskluzivno: Objavljujemo fotografije kluba uhićenog šefa Janafa

Otkrili smo kako je u klubu bio aparat za brojenje novčanica, kako je klub radio za vrijeme lockdowna i kako su se dogovarale eskort dame za zabave koje je organizirao Kovačević.

>> U Kovačevićevom klubu iza šanka stoji brojač novca

Otkriveno je i da je Kovačević saznao da će biti uhićen pa je pokušao riješiti se mobitela koje je bacio u rijeku, a nije zaboravio ni pokušati sakriti oko milijun eura u gotovini, novac koji je završio u jednoj Toyoti u vili njegova prijatelja u Samoboru. 

>> U Kovačevićevom autu pronašli milijun eura, bio je parkiran u garaži vile

Afera Janaf aktualna je tek desetak dana, a već nam je dala pregršt materijala.

Kovačević kao "heroj kojeg Hrvatska treba"

Dragan Kovačević je prije Janafa bio u Zagrebačkom holdingu, prije toga bio je aktivni član HNS-a, a prije toga član SDP-a. Jednostavnim guglanjem našli smo puno tekstova o Draganu Kovačeviću, ali posebno se ističe jedan, objavljen još ove godine.

Krajem travnja, dok su koronavirus i koronakriza u Hrvatskoj i svijetu bile najaktualnije teme, pojedini mediji su provodili kampanje o tome kako usmjeriti gospodarstvo da bi nam koronakriza što manje naštetila.

U sklopu kampanje "Budite heroji koje Hrvatska treba", Dragan Kovačević je Večernjem listu dao intervju u kojem je, između ostalog, govorio o planskoj privredi.

U travnju govorio da nam treba planska privreda

Kovačević je govorio o tome kako nam treba potpuni reset, pa čak i nova ekonomija, i pritom predložio neku vrstu planske privrede.

U istom intervjuu nije propustio kritizirati ni liberalne ekonomiste i poduzetnike za koje je rekao da su prvi krenuli ka državnim jaslama kada je zagustilo.

"Treba nam potpuni reset ekonomije, usudio bih se reći čak nova ekonomija. Možda zvuči teško, ali treba nam neka vrsta ekonomije planske privrede. Zanemarili smo planiranje, uništili ekonomske institucije, iz kompanija smo izbacili razvoj znanja te smo se prepustili liberalnom tržištu koje ne postoji čak ni u SAD-u. Kad nam dođe stani-pani kao sad, opet uskače država. Veliki zagovornici poduzetnika i liberalni  ekonomisti, koji traže da se država čak ugasi, prvi su u ovoj krizi krenuli prema državnim jaslama", rekao je tada.

Hvalio ekonomiju Jugoslavije 80-ih

Hvalio je potom Jugoslaviju za koju je rekao da je tada ekonomski parirala najrazvijenijim zemljama svijeta te je zagovarao prerađivačku politiku.

"Posljednjih desetak godina vođenja države pali smo na zadatku. Tijekom 80-ih godina regionalno smo se povezivali, a u bivšoj državi skoro smo proizveli nuklearnu bombu. U Mostaru smo imali proizvodnju aviona koji su skoro obarali zvučni zid. Ekonomski smo parirali najrazvijenijim zemljama svijeta. Ne žalim za bivšim vremenima, nego želim ukazati na to da Hrvatskoj treba nova reindustrijalizacija, nova agrarna politika, nova prerađivačka politika", rekao je za Večernji.

Nije propustio komentirati ni pitanje štednje, a i tada je rekao kako treba mijenjati paradigmu svjetskog ekonomskog poretka. Rekao je kako u Hrvatskoj stotinjak ljudi drži 60 posto štednje, dok u svijetu desetak ljudi drži 60 posto svjetskog kapitala.

"Ne može tako više. Treba mijenjati svjetsku paradigmu društvenog i ekonomskog poretka", poručio je Kovačević.

Kritizirao poduzetnike

Još jednom je u istom intervjuu kritizirao poduzetnike i naveo kako ne možemo dozvoliti da bogati iz krize izađu još bogatiji. Rekao je kako su pomoć države u koronakrizi uzeli i oni koji je nisu trebali.

"Napravili su to i oni koji trebaju i koji ne trebaju. Pitam poslodavce s juga, koji su u turizmu jako puno zaradili - gdje je taj kapital koji su zaradili, kako je nestao preko noći? Zašto dio tereta ne nose za svoje radnike? Najlakše je otpustiti! Ne možemo dozvoliti da bogati iz krize izađu još bogatiji", rekao je tada.

Istaknuo je kako su u Janafu zadnjih godina diverzificirali poslovanje, a smatra da to trebaju napraviti i ostale kompanije.

"Mogu razumjeti kafiće, da im je posao u mjesec dana pao za 95 posto jer su zatvorili i samo se time bave, ali ne razumijem velike da bi im posao mogao toliko stati. Svako poslovanje mora se diverzificirati."

Govorio kako je Janaf primjer kako treba raditi u Hrvatskoj

Kovačević je 2016. dao intervju za Nacional u kojem se također dotaknuo privatnog i državnog vlasništva, privatizacije i nacionalizacije, ali je usput i naveo Janaf kao tvrtku koja služi za primjer.

"Janaf je zapravo klasični primjer kako bi se trebalo raditi u hrvatskoj ekonomiji - otvarati tržišta, prije svega inozemna, znati se nametnuti potencijalnim partnerima, iskorištavati povoljne poslovne trenutke, čak i faktore sreće prepoznati i okrenuti ih u svoju korist, a u isto vrijeme raditi projekciju poslovanja u budućnosti sa strateškim usmjerenjima na nove proizvode i novu ponudu krajnjem kupcu", rekao je tada.

Rekao je kako razlike između državnog i privatnog vlasništva zapravo nema.

"Budući da sam ekonomist, osobno sam u ekonomskoj teoriji i praksi pobornik stava da nema razlike između državnog i privatnog vlasništva. Priznajem samo učinkovitost toga vlasništva", rekao je Kovačević i dodao kako nije protiv privatizacije, ali kako treba čvrste razloge za to.

"Osobno u načelu nisam protiv procesa privatizacije. No treba znati zašto privatizirati, s kojim ciljem i je li najbolji trenutak za to. Zašto privatizirati tvrtku koja vlasniku nosi visoki profit, kojom se dobro upravlja i koja ne traži dokapitalizaciju? Ne vidim čvrst razlog za to. Razumljivo je da nešto treba mijenjati u poslovanju ili upravljačkom kadru tvrtke koja zapadne u poslovne probleme. Ali čemu mijenjati bilo što u Janafu koji posluje odlično", pitao je tada.

Govorio je i kako bi bonus uzeo samo u humanitarne svrhe

Ali nije Kovačević u intervjuima zadnjih godina govorio samo o ekonomiji, vlasništvu i privatizaciji. Većina njegovih intervjua odnosila se na hvalisanje rezultatima Janafa, na razgovore o tome kako je došlo do tih rezultata te na to koliko Janaf doprinosi ekonomiji.

Nedugo nakon što je postao čelni čovjek Janafa, za tvrtke koje su po njemu bile odlični primjeri poslovanja u Hrvatskoj uzeo je Agrokor i Janaf. Rekao je tada kako te tvrtke izvlače Hrvatsku iz crnila. Bilo je to 2014. godine, kada je u pogon pušten Janafov terminal Žitnjak, a na otvorenju je govorio Kovačević, javio je tada Večernji.

"Ovo je bila jedna od najvećih investicija u ovoj godini, a veliki projekti poput Janafovog ili poput onog koji je realizirao Agrokor preuzevši Mercator pokazuju da se može dobro raditi i izvlače ekonomiju iz crnila."

Zanimljiva je i jedna crtica iz intervjua iz 2013. godine kada je u Janafu bio tek oko godinu dana. Naime, Kovačević je 2013. godine gostovao u tadašnjoj emisiji 24sata gdje je uglavnom govorio o INA-i i MOL-u, ali dotaknuo se i svojeg bonusa.

Podsjetimo, Kovačević je kao šef Janafa primao 25.736 kuna plaću, što je 3000 kuna veća plaća i od premijera države, a još 50.000 kuna godišnje zarađivao je od nastavne djelatnosti. 

Komentirajući svoja primanja u spomenutoj emisiji, rekao je kako smatra da ima visoku plaću u odnosu na nekoga tko ima 3000 kuna, ali jadnu u odnosu na branšu kojom se bavi. Tada se bio odrekao bonusa, ali rekao je i kako ipak razmišlja o uzimanju bonusa, ali nikako za sebe, nego kako bi ga podijelio u humanitarne svrhe, i to radi osjećaja da je nešto zaradio i da je nekome pomogao.