STANOVNIKE Zagreba, ali i mnogih drugih hrvatskih naselja posljednjih je dana ponovno neugodno iznenadila najezda smrdljivih martina.

Naravno, ovo je njihovo doba. S dolaskom hladnog vremena oni ulaze u kuće kako bi u toplim i suhim prostorima prezimili.

Smrdljivi martini pripadaju porodici smrdljivih stjenica (Pentatomidae) koja broji oko 5000 vrsta. Pripadnici ove porodice poznati su po karakterističnim smrdljivim žlijezdama smještenim na donjoj strani prsišta, između prvog i drugog para nogu iz kojih ispuštaju tekućinu neugodnog mirisa. U hrvatskim naseljima najčešće imamo bliske susrete s dvije vrste - smrdljivim martinom (Raphigaster nebulosa) i smrdljivom gretom (Dolycoris baccarum).

Postoje štetne i korisne stjenice

Neke stjenice hrane se biljnim sokovima pa se smatraju štetnicima u poljoprivredi, a neke su korisne jer su prirodni neprijatelji drugih štetnika pa se čak komercijalno uzgajaju i koriste u biološkom suzbijanju štetnika. Primjerice, vrste roda Orius i Anthocoris hrane se gusjenicama raznih vrsta štetnika, tripsima, lisnim ušima i drugima.

Dr. sc. Ivana Pajač Živković sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže da su stjenice koje ulaze u stambene prostore na prezimljenje fitofagne vrste, što znači da se hrane biljnom hranom, odnosno da sišu biljne sokove.

"Kada govorimo o smrdljivim stjenicama, ove vrste izazivaju odbojnost kod ljudi svojom veličinom jer su to veliki kukci dužine tijela oko 15 mm i neugodnim mirisom jer u opasnosti iz smrdljivih žlijezda izlučuju tekućinu karakterističnog mirisa", kaže Pajač Živković.

Obično žive oko godinu dana i svakog proljeća osnivaju novu generaciju. Rasprostranjene su ondje gdje ima bujne vegetacije, kao i na područjima intenzivne poljoprivrede, a mogu se pronaći u svim dijelovima Hrvatske.

"Postoje posebni determinacijski ključevi za raspoznavanje tih vrsta stjenica, no u pravilu su one krupnijih dimenzija i morfološki su vrlo varijabilne", kaže Pajač Živković.

Neke stjenice, među kojima i strana invazivna, uzrokuju alergije

No ima i vrsta koje mogu uzrokovati zdravstvene poteškoće kod ljudi kao što su npr. alergije pa treba pripaziti kada ih uklanjamo iz stambenih prostora. Jedna od takvih je invazivna vrsta Halyomorpha halys podrijetlom iz Kine, Tajvana, Japana i Koreje koja je posljednjih godina sve učestalija u Hrvatskoj. Sredinom 1990-ih zabilježena je u SAD-u, a u Hrvatskoj je prvi put primijećena 2017. u Rijeci. Do danas se već proširila po kontinentalnoj Hrvatskoj.

"Domaće vrste ne izazivaju alergije, no istraživanja su pokazala da strana vrsta stjenice Halyomorpha halys, laiku morfološki vrlo slična smrdljivom martinu, može izazvati alergijske reakcije jer su smrdljive komponente snažni alergeni. Proširena je na području Hrvatske, a poznati je polifagni štetnik koji se hrani na 170 biljaka uključujući veliki broj vrsta voća i povrća, okopavine te ukrasno bilje. Uzrokuje ekonomske štete u proizvodnji voća i povrća u nama susjednim zemljama poput Italije, Mađarske i Slovenije", tumači naša znanstvenica.

Ne dirajte stjenice golim rukama

Smrdljive stjenice ne prenose bolesti na ljude niti životinje, no budući da se hrane na različitim biljnim vrstama, izazivaju štete u poljoprivredi.

Alergije može uzrokovati i mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata).

"Za razliku od smrdljivih stjenica koje ne bodu ljude jer su isključivi biljojedi, mrežasta stjenica platane, koja se ove godine masovno javlja na području Zagreba, može ubosti čovjeka i izazvati kožnu alergiju, crvenilo i svrbež", upozorava naša znanstvenica.

Pajač Živković preporučuje da ne diramo stjenice u nastojanju da ih upoznamo i raspoznamo.

"Smrdljive stjenice laicima su morfološki slične i nije ih uputno dirati golim rukama jer ispuštaju obrambene mirise. No možemo ih na listu papira podići i izbaciti van kuće ili staviti jednokratne rukavice kada ih diramo", tumači.

Najbolja zaštita su mreže na prozorima

Na tržištu ne postoje učinkovita repelentna sredstva protiv stjenica koje ulaze u kuće, a upotreba kemijskih sredstava može biti opasna za zdravlje ljudi.

"Kako bismo ih spriječili da ulaze u stambene prostore, uputno je postaviti zaštitnu mrežu protiv kukaca na prozore i zatvoriti sva oštećenja i pukotine na fasadi i stolariji. Kada jednom uđu u stambeni prostor, vrlo ih se teško riješiti", kaže Pajač Živković.

Iako se čini da ove godine imamo neku posebnu invaziju, Pajač Živković kaže da se stjenice redovito u većoj brojnosti javljaju za toplih jeseni i u sušnijim godinama, a ova godina ne odstupa od prosjeka.