JOE BIDEN, novi predsjednik SAD-a, imat će kabinet koji će po mnogo čemu biti snažan kontrastu kabinetu, odnosno administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Saslušanja pred potvrdu Bidenovih ministara i direktora agencija u Senatu tek su počela, ali već je jasno da će Bidenov kabinet biti daleko raznolikiji u smislu zastupljenosti žena i pripadnika manjina. Biden je u predizbornoj kampanji i obećao da će sastaviti "najraznolikiji kabinet u povijesti" kako bi adekvatno odražavao šaroliku američku populaciju.

I zaista, ako Bidenovi izbori budu potvrđeni - a trebali bi, budući da njegovi demokrati imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, uz potpredsjednicu Kamalu Harris čiji je glas prema Ustavu odlučujući u situaciji kad su glasovi izjednačeni - njegov će kabinet imati najviše žena i pripadnika rasnih i etničkih manjina u povijesti SAD-a, piše američki javni servis PBS.

Biden je bio i pod pritiskom progresivnog krila Demokratske stranke i aktivističkih skupina da u kabinet postavi što više žena, Afroamerikanaca i drugih pripadnika manjina. 

Prema analizi Institucije Brookings, u posljednje tri predsjedničke administracije (Donalda Trumpa, Baracka Obame i Georgea W. Busha) 72 % članova u prosjeku su bili bijelci, a čak 73 % bili su muškarci. Čak i Obamin kabinet imao je samo jednog ministra crnca i samo sedam žena među 23 ministara. Što se Trumpovog kabineta tiče, ogromnu većinu činili su bijeli muškarci, od potpredsjednika Mikea Pencea do državnog tajnika Mikea Pompea. Jedine žene ministrice bile su Betsy DeVos i Elaine Chao, koje su na kraju mandata podnijele ostavku, a jedini crnac Ben Carson.

Iako je Bidenov budući kabinet raznolikiji i od Obaminog, progresivci su ga svejedno kritizirali kao previše umjerenog, prestarog i s previše članova establišmenta. U svakom je slučaju zanimljivo da gotovo 60 % Bidenovog kabineta čine ljudi koji su služili u administraciji Baracka Obame, u kojoj je i sam Biden bio potpredsjednik, piše Newsweek. U tom pogledu, Biden se očito odlučio za kontinuitet i dokazani kadar, uz rijetke iznimke.

Ministar obrane: Lloyd Austin

Lloyd Austin, umirovljeni general s četiri zvjezdice, završio je svoju vojnu službu 2016. nakon više od četiri desetljeća. Među ostalim, vodio je centralno zapovjedništvo američke vojske i nadgledao strategiju borbe protiv Islamske države. Austin će, ako ga Senat odobri, biti prvi afroamerički ministar obrane u povijesti. Međutim, Austin će za to morati dobiti posebnu dozvolu Kongresa kojom bi se zaobišlo pravilo prema kojem oni koji su se povukli iz vojne službe prije manje od sedam godina ne mogu služiti u vojsci. 

Ako Austin bude potvrđen, što je prilično izgledno, bit će tek treći bivši vojni dužnosnik na funkciji ministra obrane, koju u SAD-u i drugim liberalnim demokracijama tradicionalno obnaša osoba iz civilnog miljea. Prije njega su to bili Trumpov ministar obrane James Mattis, koji je izabran 2016. i dao ostavku 2019., te ministar pod Harryjem Trumanom, George Marshall (1950. - 1951.). 

Ministar zdravstva: Xavier Becerra

Xavier Becerra nominiran je za ministra zdravstva i ljudskih službi, ključnu poziciju u Bidenovom kabinetu s obzirom na pandemiju covida-19 koja i dalje bjesni u SAD-u, s trenutnim prosjekom od tri tisuće mrtvih na dan i više od 400 tisuća umrlih od početka pandemije. Becerra će, ako bude potvrđen, biti prvi Latinoamerikanac na čelu ovog Ministarstva. 

Becerra je trenutno i dalje aktivni državni odvjetnik u Kaliforniji. Na tu je funkciju stupio 2017., a prije toga je od 1993. do 2017. bio kongresnik u američkom Zastupničkom domu. Kao kongresnik se istaknuo svojom ulogom u osiguravanju da Obamin Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj skrbi, poznatiji kao Obamacare, bude izglasan u Kongresu 2010., piše PBS. 

Državni tajnik / ministar vanjskih poslova: Antony Blinken

Bidenov kandidat za državnog tajnika, što je u američkoj vladi ekvivalent ministru vanjskih poslova, je Anthony Blinken, veteran Obamine administracije u kojoj je bio zamjenik državnog tajnika. Bio je i ključni savjetnik po pitanju odgovora SAD-a na rusku "hibridnu" invaziju na ukrajinski Donbas i aneksiju ukrajinskog Krima.

Biden i Blinken stari su znanci - Blinken je bio član osoblja tadašnjeg senatora Bidena 2002. Također, Blinken je poznat po svom naglašavanju važnosti američkih saveza diljem svijeta i aktivnije, intervencionističke uloge u inozemnim sukobima, po čemu predstavlja dramatičan odmak od Trumpove pretežno izolacionističke vanjske politike, sažete u njegovom sloganu "Amerika prva". 

Državni odvjetnik / ministar pravosuđa: Merrick Garland

Sudac Merrick Garland nominiran je za državnog odvjetnika, što je u američkom političkom sustavu istodobno i funkcija ministra pravosuđa. Garland trenutno služi kao sudac Prizivnog suda za Washington D.C., a na toj funkciji je još od 1997. 

No Garland je mnogo poznatiji po tome što ga je Obama 2016. nominirao za suca američkog Vrhovnog suda, nakon što je jedno mjesto u devetočlanom sudu ostalo ispražnjeno smrću konzervativnog suca Antonina Scalije. Budući da je Garland liberalni sudac i da ga je nominirao Obama, republikanski senatori odlučili su se za potez bez presedana i, zahvaljujući većini koju su tada držali, odbili uopće održati raspravu i glasanje o Garlandovoj nominaciji.

Stoga je to mjesto ostalo ispražnjeno dok ga novi predsjednik Trump nije popunio svojim, konzervativnim sucem Neilom Gorsuchem. A iako su republikanci pravdali svoje blokiranje Garlandove nominacije činjenicom da je nominiran u izbornoj godini, to im nije predstavljalo problem kad su, samo tjedan dana prije izbora prošle godine, potvrdili Trumpovu kandidatkinju za sutkinju Vrhovnog suda Amy Coney Barrett.

>>Je li Trumpova vrhovna sutkinja članica sekte koja je inspirirala Sluškinjinu priču?

Ministar prometa: Pete Buttigieg

Pete Buttigieg jedan je od rijetkih Bidenovih protukandidata u stranačkim predizborima koje je pozvao u svoju administraciju. Buttigieg je, štoviše, bio među pet kandidata koji su najbolje prošli na predizborima, iza Michaela Bloomberga, Elizabeth Warren, Bernieja Sandersa i samog Bidena. Nakon što se povukao iz utrke, podržao je Bidena kao kandidata stranke. 

Buttigieg će, ako bude izabran, biti prvi deklarirani gej na čelu ministarstva u američkoj povijesti. Ovaj 39-godišnjak je bio gradonačelnik gradića South Bend u Indiani od 2012. do 2020., zbog čega je poznat po nadimku Gradonačelnik Pete. 

Ministar obrazovanja: Miguel Cardona

Miguel Cardona, povjerenik za javne škole u Connecticutu i bivši ravnatelj osnovne škole, još je jedan Latinoamerikanac u planiranom Bidenovom kabinetu. On će, ako bude izabran, voditi Ministarstvo obrazovanja, u skladu s Bidenovim obećanjem da će nominirati upravo učitelja za tu poziciju. 

Cardona je postao najmlađi školski ravnatelj u Connecticutu 2003., a nakon toga je izabran i za pomoćnika školskog nadzornika u svom okrugu. Cardona se, zanimljivo, nedavno založio za odgovorno otvaranje škola, obrazlažući da se ključni aspekti obrazovanja ne mogu provesti kroz virtualnu nastavu.

Ministrica stanogradnje i urbanog razvoja: Marcia Fudge

Marcia Fudge, demokratska kongresnica za Ohio koja je na toj funkciji od 2008., Bidenov je izbor za ministricu stanogradnje i urbanog razvoja. U Zastupničkom domu je bila na čelu Kluba kongresnika. Prije toga je bila prva gradonačelnica suburbanog naselja Warrensville Heights u okolici Clevelanda. Udruge za ljudska prava lobirale su da bude izabrana za mjesto ministrice poljoprivrede, ali on ju je na kraju izabrao za drugi resor.

Ministrica energetike: Jennifer Granholm

Bivša guvernerka Michigana Jennifer Granholm nominirana je za ministricu energetike. Granholm je bila na čelu Michigana od 2003. do 2011. kao prva žena na toj poziciji. Granholm će, ako bude potvrđena, biti prvi član američkog kabineta rođen u Kanadi. 

Kao guvernerka se istaknula promicanjem obnovljivih izvora energije, što ju je i učinilo favoritom za ovu nominaciju, budući da je Biden u svom predizbornom programu naveo smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu razinu do 2050. 

Ministrica unutarnjih poslova: Deb Haaland

Deb Haland će, ako bude potvrđena za ministricu unutarnjih poslova, biti prva osoba na tom mjestu indijanskog, odnosno urođeničkog porijekla. To je posebno zanimljivo jer će njen resor uključivati i Biro za indijanske poslove, kao i nadzor nad nacionalnim parkovima i prirodnim resursima, koji su često bili izvor razmirica i sporova između Washingtona i američkih indijanskih plemena, koja imaju ograničeni suverenitet nad teritorijem koji je zakonom priznat kao njihov. 

Haland je 2018. izabrana za kongresnicu iz Novog Meksika, a na izborima u studenom ponovo je izabrana (američki kongresnici imaju dvogodišnji mandat, dok senatori imaju šestogodišnji). 

Ministar domovinske sigurnosti: Alejandro Mayorkas

Alejandro Mayorkas je još jedan Latinoamerikanac u budućem Bidenovom kabinetu. On će biti i prvi imigrant na čelu Ministarstva domovinske sigurnosti ako bude potvrđen, budući da je rođen na Kubi. Osim što je Latinoamerikanac, Mayorkas je i židovskog porijekla. 

Mayorkas je 1998. postao najmlađi savezni tužitelj u Americi, a na toj je funkciji ostao do 2001. Nakon toga je nastavio karijeru kao privatni odvjetnik. 

Ministrica financija: Janet Yellen

Janet Yellen, Bidenov izbor za ministricu financija, bivša je ravnateljica Federalne rezerve, odnosno američke centralne banke. Obama ju je, kao prvu ženu na čelu Federalne rezerve, postavio 2014., a na njemu je ostala do 2018. kad ju je Trump smijenio nakon završetka njenog mandata. 

Yellen, koja je također židovskog porijekla, prije toga je od 2010. do 2014. bila zamjenica direktora Federalne rezerve, a od 2004. do 2010. bila je predsjednica ogranka Federalne rezerve u San Franciscu. Ako bude potvrđena, Yellen će biti prva žena na čelu Ministarstva financija. 

Ministar rada: Marty Walsh

Marty Walsh, gradonačelnik Bostona od 2014. do danas, nominiran je za ministra rada. Kao osoba s dugogodišnjim stažem na čelu lokalnog sindikata, a kasnije i bostonskog sindikalnog vijeća građevinara, Walsh je bio logičan izbor Bidena za ovu poziciju. 

Walsh je katolik irskog porijekla, kao i sam Biden, koji je inače tek drugi predsjednik SAD-a katoličke vjeroispovijesti - prvi je bio John F. Kennedy. Biden i Walsh također se dugo poznaju - Biden je vodio Walshevu drugu inauguraciju za gradonačelnika Bostona. 

Direktor CIA-e: William Burns 

Biden je za direktora Centralne obavještajne agencije, daleko poznatije po svom akronimu CIA, odabrao Williama Burnsa, koji je trenutno predsjednik čuvenog američkog vanjskopolitičkog instituta Zaklada Carnegie za međunarodni mir.

Ovaj prekaljeni diplomatski veteran ima 33-godišnji staž u diplomaciji i vanjskim poslovima. Prije odlaska u nevladini sektor bio je član Obamine administracije, na funkciji zamjenika državnog tajnika, od 2011. do 2014. Prije toga je služio kao veleposlanik SAD-a u Jordanu (1998. - 2001.), pomoćnik državnog tajnika za Bliski istok (2001. - 2005.), veleposlanik SAD-a u Rusiji (2005. - 2008.) i zamjenik državnog tajnika za političke poslove (2008. - 2011.). 

Burnsov izbor također signalizira promjenu smjera u vanjskoj politici, budući da je u eseju za Atlantic zaključio da sljedeća administracija "morati iznova osmisliti američke saveze i partnerstva i donijeti neke teške - i predugo odgađane - odluke o američkim alatima i uvjetima angažmana diljem svijeta".

Nacionalna obavještajna direktorica (DNI): Avril Haines

Avril Haines će, ako bude potvrđena, biti prva žena na funkciji nacionalnog obavještajnog direktora. I Haines je bivša članica Obamine administracije, gdje je bila zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost (2015. - 2017), kao i zamjenica direktora CIA-e (2013. - 2015).