VODEĆI njemački mediji proteklih dana sve više pišu o porastu antisemitizma u Njemačkoj, s time da se naročito izdvaja Bavarsku, u kojoj je u 2020. godini zabilježeno više od 100 antisemitskih incidenata.

Time se pak bavi Odjel za informiranje i istraživanje antisemitizma (RIAS), čija predstojnica u Bavarskoj Annette Seidel-Arpaci za tjednik Der Spiegel kaže kako su detektirali "zabrinjavajući porast antisemitizma".

Na jednom prosvjedu protiv mjera provedenih za suzbijanje koronavirusa, prema RIAS-u, demonstranti su držali fotomontažu na kojoj se vidi kako ljude prisilno cijepe uniformirani dužnosnici. Znak na odorama snažno je nalikovao Davidovoj zvijezdi i nosio je natpis "Zion". Seidel-Arpaci kaže da su mnogi događaji koje su održavali poricatelji koronavirusa i drugi teoretičari zavjere uključivali ljude koji su nosili lažne židovske zvijezde, u biti pokušavajući sebe prikazati žrtvama diskriminacije. To predstavlja šokantnu relativizaciju zločina počinjenih nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. "Oni šire antisemitsku pripovijest o navodno tajnoj skupini koja vlada svijetom i koja pokušava" ljude "uroniti u nesreću", kaže Seidel-Arpaci.

Sve više otvorenog iskazivanja antisemitizma u Njemačkoj

Na istu stvar je nedavno upozorio i minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung.

"Antisemitizam se ponekad više, a ponekad manje otvoreno iskazuje u Münchenu. Služba za zaštitu ustavnog poretka (Verfassungsschütz) prati događaje u organizaciji desničarskih aktivista, poput antikorona prosvjeda, ali teoretičare zavjera ne shvaća dovoljno ozbiljno, smatraju kritičari", objavio je SZ.

Poricatelji koronavirusa dosad su održali više od deset skupova u Münchenu, a prema informacijama iz istraživačkog centra Aida-Archiv, pet će ih biti održano samo početkom veljače. Na tim se skupovima okupljaju i oni koji vjeruju u suludu teorije zavjere QAnon te se često mogu čuti i antisemitski i rasistički slogani, ponekad u kodiranom obliku tako da na prvi pogled nisu svakome razumljivi.

"Duboka država" i "novi svjetski poredak" kao kodirani izrazi antisemitizma

Navodna borba protiv mjera za suzbijanje pandemije često je samo izgovor za okupljanje na ovim minhenskim prosvjedima. Ono što spaja različite skupine jest njihov antisemitizam, smatra SZ.

Dio te kodirane antisemitske retorike su i izrazi poput "duboka država" i "novi svjetski poredak", koji služe da se ljude uvjeri kako državom (pa i cijelim svijetom!) zapravo upravlja neka tajna elita, koju pak financiraju židovski bankari. Ti izrazi se sve više koriste i u hrvatskom javnom diskursu, naročito "duboka država", s time da ona u hrvatskom kontekstu većinom predstavlja famoznu Udbu koja i dalje kontrolira sve u RH.

Sve više nasilja s ekstremne desnice

Der Spiegel konstatira da su teoretičari zavjera i desničarski ekstremisti udružili snage i sada zajedno raspiruju plamen mržnje prema Židovima, koji je već bio u porastu i prije pandemije.

U Bavarskoj je 2019. bilo 310 antisemitskih incidenata, što je 40 posto više u odnosu na godinu prije. U Münchenu su se u listopadu čak mogli vidjeti plakati na kojima je pisalo "Ovdje ne poslužujemo Židove". Većinu antisemitskih ispada su počinili desničarski ekstremisti, navodi njemačka policija.

Od prijavljenih 310 antisemitskih kaznenih djela, osuđeno je samo 30 počinitelja. Još je 20 optuženo, a u dodatnih 20 slučajeva primijenjene su mjere u skladu sa sustavom sudova za maloljetnike. U oko 100 slučajeva bilo je nemoguće identificirati počinitelja, navodi se u službenim podacima bavarskog pravosuđa.

Iva Krtalić: Na antikorona prosvjednima se šire teorije zavjere

Za komentar o svemu tome pitali smo Ivu Krtalić, urednicu na njemačkom WDR-u.

"Porast antisemitizma je prisutan zadnjih nekoliko godina. Također, došlo je do određenih promjena u zakonu, pa se sada revnije bilježe antisemitske uvrede i napadi, što prije nije bio slučaj. Lani sam razgovarala s povjerenikom njemačke vlade za borbu protiv antisemitizma, Felixom Kleinom, koji mi je rekao da je 2018. godine broj antisemitskih napada u odnosu na 2017. godinu porastao za 20 posto. Riječ je o oko 1800 kaznenih djela. Od veljače 2019. godine otvoren je i poseban ured, RIAS, koji se bavi dokumentiranjem antisemitskih napada i ispada", kaže ona.

"Što se tiče antikorona prosvjeda, na njima se šire razne teorije zavjere, pa to onda ima i antisemitskih tonova, događa se spajanje s desnim populizmom. Vrijedi podsjetiti i na oružani napad na sinagogu u njemačkom gradu Halleu na Jom Kipur, koji je počinio pripadnik desničarskog miljea Stephan Balliet. On je na kraju ubio dvoje prolaznika. Svoje antisemitske stavove i cilj terorističkog čina ranije je najavio na internetu. U međuvremenu je osuđen na doživotni zatvor", podsjeća Krtalić. 

Uloga stranke Alternativa za Njemačku

Pitali smo Krtalić ima li ona osjećaj da se u njemačkoj povećala ksenofobija. Ona ističe da je sve to povezano s usponom stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

"Ne samo da imam osjećaj, već je to i dokumentirano u zadnjih nekoliko godina, a poklapa se s ulaskom desničarske stranke AfD u njemački savezni parlament i pokrajinske parlamente. To zapravo ne treba nazivati ksenofobijom, već bi ispravnije bilo reći da je riječ o rasizmu, jer se događaju i brojni napadi na njemačke državljane useljeničkog porijekla. Primjerice, prošle je godine jedan ekstremni desničar ubio devet ljudi u njemačkom gradu Hanauu, izvršio je napad na šiša bar, u kojem su bili njemački državljani iz useljeničkih obitelji, jedan primjerice iz Bosne. Bilježi se i sve veći porast napada na džamije. Nažalost, to nije iznenađenje. Nakon Nove godine 2015/16 i događaja u Kölnu, kad je velik broj useljenika seksualno napao okupljene žene koje su slavile, sasvim se promijenila paradigma u javnom mišljenju prema izbjeglicama i useljenicima od "kulture dobrodošlice", koja je obilježila 2015. godinu, prema stavu protiv daljnjeg useljavanja. Te osjećaje i pomake u javnom mišljenju odražava i porast popularnosti stranke AfD, koja omogućava ulazak rasističkih stavova u javni diskurs", zaključuje ova novinarka.