MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je kako se s MOL-om razgovara oko otkupa MOL-ovog udjela u Ini te kako cijelu tu priču oko hrvatske naftne kompanije ne bi trebalo prolongirati dulje od druge polovice ove godine.

Ćorić je u srijedu na brifingu za novinare rekao da je održan čitav niz sastanaka oko otkupa MOL-ovog udjela u Ini te da je vlada svoju ponudu za otkup MOL-ovog udjela u Ini dala u studenom prošle godine.

Mađarska strana tu ponudu analizira, traju i neke dodatne konzultacije i vidjet će se u kojem smjeru će to ići, kazao je Ćorić, ne iznoseći nikakve detalje o samoj ponudi.

Smatra da taj proces mora imati svoj kraj, prije svega u vremenskom smislu, s obzirom na to da je već prošlo i više od četiri godine od odluke vlade da ide u smjeru otkupa.

Sve bi trebalo biti gotovo ove godine

Konkretno, izjavio je da bi "cijela saga" oko Ine trebala biti gotova "negdje u drugoj polovici ove godine".

"U sljedećih nekoliko mjeseci, četiri do pet, mora se točno znati koji je smjer odabran. Ukoliko transakcija kao takva poslije toga bude potrebna, ona će uzeti neko vrijeme", rekao je Ćorić.

Upitan ima li povratne informacije od mađarske strane kako su oni prihvatili ponudu, kazao je da "imaju neke signale koje mogu shvaćati na različite načine".

Ćorić je rekao da je smjer koji u vladi ne podržavaju i koji nije optimalan za Hrvatsku održavanje statusa quo, dok otpočetka priželjkuju da mađarska strana proda svoj udio, u smislu da dođe do dogovora hrvatske vlade i mađarske strane o otkupu.

Potonji smjer potencijalno uključuje i treću stranu, u smislu da mađarska strana izađe iz vlasništva u Ini, a na njihovo mjesto dođe neko drugi. Također, ako mađarska strana bude bila spremna prodati svoj udio u Ini, postoji opcija i da Hrvatska to kupi sama, odnosno u nekom aranžmanu pravnih osoba iz RH, što bi zasigurno u jednoj varijanti utjecalo na povećanje javnog duga, što nije bila želja vlade u početku, kazao je Ćorić.

Kao treću opciju, ako ne dođe do dogovora o cijeni otkupa, navodi da se dogovorno ide u smjeru redefiniranja odnosa partnera unutar Ine, na način da se jasno kroz upravljačku strukturu vidi uravnotežen odnos dvaju dioničara, pa tako i kroz pozicije u samoj upravi, odgovornosti, obveze i prava.

"Dakle, u slučaju transakcije ona će zahtijevati neko vrijeme, a u slučaju ako se ona pak ne dogodi, to treba biti jasno objavljeno hrvatskoj javnosti", izjavio je Ćorić.

Plenković na Badnjak 2016. sazvao presicu i najavio kupnju Ine

Inače, predsjednik vlade Andrej Plenković je krajem 2016. godine objavio da je vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

U travnju 2018. godine vlada je za investicijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica Ine od MOL-a te moguće naknade prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine izabrala konzorcij u kojem su bili Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb. 

No nakon što su se pojavili prijepori oko "shvaćanja onoga što je trebalo inkorporirati u sam ugovor o zastupanju, poglavito po pitanju tehničkih aspekata samoga angažiranja savjetnika", vlada je 1. kolovoza 2019. za novog konzultanta odabrala englesko-francusku investicijsku banku Lazard. 

Lazard je u lipnju prošle godine vladi predstavio preliminarno izvješće o provedenom dubinskom snimanju poslovanja Ine i njezinoj vrijednosti, a u rujnu 2020. završno izvješće o procjeni vrijednosti Ine. 

Mađarski Mol je najveći dioničar

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49.1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44.8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari u Ini drže 6.1 posto dionica (608.241 dionicu).

Na upite vezane za modernizaciju rafinerije u Rijeci, ministar je naglasio da vlada očekuje da će se projekt modernizacije rafinerije u Rijeci nastaviti. 

Ćorić je "bizarnom" ocijenio situaciju iz prošle godine kada je vlada bila prisiljena odbiti ponudu Ine i poništiti postupak davanja koncesije za industrijsku luku Urinj. 

No istaknuo je i da nisu točne pretpostavke da će to usporiti proces modernizacije riječke rafinerije. "Taj proces ni na koji način ne može biti usporen ukoliko do odobrenja koncesije dođe do svibnja ove godine", izjavio je. 

Ministar osobno drži da Ina ima budućnost, ali kroz transformaciju poslovanja te želi da Ina napravi iskorak prema zelenijim tehnologijama i održivom poslovanju.

LNG terminal će značajno izmijeniti poziciju RH u kontekstu europske energetske politike

S obzirom na to da su kapaciteti LNG-a u Krku popunjeni, novinari su pitali Ćorića kada bi to moglo imati utjecaj na cijene plina u Hrvatskoj, na što je odgovorio da to prije svega ovisi o cijeni plina na globalnom tržištu.

U samim prvim danima funkcioniranja LNG-a se dogodilo da su neki brodovi preusmjeravani u Aziju jer su tamo cijene bile znatno više nego ovdje, napomenuo je Ćorić. 

Rekao je da je već sada na globalnom tržištu vidljivo povećanje potražnje za brodovima koji prevoze taj plin, dok se pak s druge strane očekuje i veća ponuda prirodnog ukapljenog plina na europskom tržištu, što nosi i drugačiju pregovaračku poziciju za one koji distribuiraju taj plin.

"I mi očekujemo da će to dugoročno utjecati na smanjenje cijene", rekao je Ćorić.

LNG terminal je 1. siječnja započeo komercijalni rad, svi njegovi kapaciteti su zakupljeni za sljedeće tri godine, a Ćorić drži da na realizaciju tog projekta, nakon nekoliko desetljeća razgovora, nositelji energetske politike u Hrvatskoj mogu biti ponosni.

"Terminal će u sljedećim desetljećima značajno izmijeniti poziciju RH u kontekstu europske energetske politike, posebice uvažavajući činjenicu da u tranziciji od fosilnih k obnovljivim izvorima energije mi plin pretpostavljamo kao ključno tranzicijsko gorivo sljedećih 20-30 godina", izjavio je Ćorić.