ODLUKA države da nakon gotovo tri mjeseca ponovno dopusti otvaranje automat-klubova, kockarnica i kladionica motivirana je ponajprije financijskim razlozima. Djelatnost priređivanja igara na sreću, naime, u velikoj mjeri puni državnu blagajnu.

Prilično otvoreno je to u ponedjeljak priznao i potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Novinarima je najprije kazao kako je procijenjeno da epidemiološki rizik na takvim mjestima nije velik, a potom je istaknuo i da su ona važna za punjenje proračuna. Kao i Plenković koji je dan ranije ovim riječima popratio izjave o otvaranju casina: "Važno je omogućiti te djelatnosti". Sad je jasno i zašto.

Porezima i naknadama koje uplate organizatori igara na sreću može se izgraditi Pelješki most

Prema podacima Porezne uprave, državni je proračun lani samo od naknada koje plaćaju tvrtke koje se bave organiziranjem igara na sreću i od poreza na dobitke uprihodovao više od 1.3 milijarde kuna. To, međutim, nije i cjelokupni iznos koji te tvrtke uplaćuju državi, s obzirom na to da kupnja roba i usluga od dobavljača podliježe plaćanju PDV-a, kao i da plaćaju porez na dobit te doprinose.

Iz Fine smo dobili podatke o tome koliko su tvrtke koje se bave organiziranjem igara na sreću, njih 70, prethodnih godina u proračun uplatile poreza na dobit - 175.6 milijuna u 2019. i 152.6 milijuna u 2018. godini. Konkretnih podataka o tome koliko plate na ime ostalih poreza i doprinosa nema. Ipak, da se ne radi o malom novcu, govore i procjene ekonomista i Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) koje govore da se, kada se u kalkulacije uključe i drugi porezi koje te tvrtke plaćaju, njihov doprinos punjenju proračuna godišnje kreće u rasponu od 2.5 do tri milijarde kuna. To je, hvale se organizatori igara na sreću, otprilike vrijednost Pelješkoga mosta.

"Svjesni smo da je naše poslovanje od značaja i za državu. Osim što zapošljavamo velik broj ljudi, na ime raznih naknada i poreza godišnje u proračun uplatimo oko tri milijarde kuna", kaže za Index predsjednik HUPIS-a Zdenko Tomić, inače direktor tvrtke GOGS, koja drži lanac automat-klubova.

Kockarnice i kladionice plaćaju "porez na grijeh" 

I profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Hrvoje Šimović, koji proučava djelatnost priređivanja igara na sreću, ističe da ta djelatnost, bez obzira na stigmu koju ima u dijelu javnosti, u značajnoj mjeri puni državni proračun. Samo na prihodima od raznih naknada i poreza na dobitke država je u 2019. godini ubrala, kako pokazuju podaci Europske komisije, oko 1.27 milijardi kuna, a iznos prihoda od tih naknada i poreza raste iz godine u godinu. 

Primjerice, prema podacima eurokrata, državni je proračun od naknada za priređivanje igara na sreću i poreza na dobitke ubrao oko 1.14 milijardi kuna, godinu ranije oko 1.05 milijardi, a 2016. godine nešto manje od 0.98 milijardi kuna. Te iznose, dodaje Šimović, treba udvostručiti kada se u računice ubace i ostali porezi koje plaćaju priređivači igara na sreću. 

"Radi se o posebno reguliranom sektoru koji se dodatno oporezuje kroz naknade za priređivanje igara na sreću i porezna dobitke. To je, u biti, 'porez na grijeh', kao što su trošarine na cigarete ili alkohol, i spada u kategoriju poreza koji su najmanje nepopularni za uvođenje. Hrvatska oporezuje taj sektor nešto iznad prosjeka EU, ali manje od Malte, Češke, Slovačke i Italije, pa čak i od Velike Britanije, gdje je taj sektor jako razvijen i više oporezovan. To je, u jednu ruku, razumljivo jer se radi o djelatnosti poroka koja može izazvati zdravstvene probleme i ovisnost. S druge strane, radi se o sektoru koji je izuzetno dinamičan i doprinosi društvu kroz značajne proračunske prihode i zaposlenost. Tu su i indirektni učinci, koji obuhvaćaju, primjerice, IT sektor", objašnjava za Index Šimović. 

Priređivači igara na sreću plaćaju brojne naknade - godišnje i mjesečne

U Poreznoj upravi ističu kako su priređivači igara na sreću državi dužni plaćati brojne godišnje naknade. Tako se za priređivanje igara na sreću u kasinima plaća godišnja naknada od pola milijuna kuna za svaki kasino, a za priređivanje online kasino igara naknada doseže tri milijuna kuna. Za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnja naknada od 10.000 kuna po automatu, dok za elektronski rulet naknada iznosi 40.000 do 50.000 kuna. Za priređivanje klađenja putem uplatnih mjesta godišnja naknada iznosi milijun kuna, a za online organiziranje klađenja tri milijuna kuna. Priređivači igara na sreću plaćaju i mjesečne naknade, koje se kreću u rasponu od pet do 25 posto osnovice za obračun, ovisno o vrsti igara na sreću. 

Tu je i porez na dobitke koji se za lutrijske igre kreće u rasponu od 10 do 30 posto, ovisno o iznosu, pri čemu je, prema podacima Porezne uprave, minimalni oporezivi dobitak 750 kuna. Raspon od 10 do 30 posto vrijedi i kod oporezivanja dobitaka na klađenju te također ovisi o iznosu. Porez na dobitak plaćaju građani koji ga ostvare, no obračun i uplatu obavlja priređivač igara na sreću.  

Ukratko, riječ je o djelatnosti koja je snažno oporezovana i od koje državni proračun itekako ima koristi. Posebno ako se uzme u obzir da prometi priređivača igara na sreću rastu iz godine u godinu. 

"Otprilike 30 posto njihovog prometa odlazi samo na naknade", upozorava Šimović.  

Država si ne može dopustiti da ostane bez prihoda od kockanja kada joj je koronakriza jako smanjila proračunske prihode  

Prema podacima Fine, tvrtke iz djelatnosti organiziranja igara na sreću su u 2019. godini imale prihod od gotovo 4.1 milijardu kuna i dobit veću od 727 milijuna kuna. Godinu ranije prihodi tih tvrtki iznosili su oko 3.5 milijardi kuna, a neto zarada oko 665 milijuna kuna. Tvrtke koje se bave organiziranjem igara na sreću u 2017. godini su imale prihode od oko 3.2 milijarde kuna i neto dobit od gotovo 460 milijuna kuna. 

I ti podaci pokazuju da industrija kockanja i klađenja u Hrvatskoj raste. Hrvatska je, doduše, jako daleko od toga da bi mogla postati neki novi "kockarski raj", poput Las Vegasa ili Macaua, ali država si u uvjetima strmoglavog pada proračunskih prihoda koji je proizvela koronakriza teško može dopustiti luksuz odricanja od tih prihoda.

No, kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa ugrozila je i sektor priređivanja igara na sreću. U Hrvatskoj je, pojašnjavaju stručnjaci, i dalje dominantan oblik igranja tih igara onaj osobni, na licu mjesta, dok su online igre na sreću, iako rastu, i dalje manje zastupljene. Stoga lockdown i industriju kockanja i klađenja dovodi do ruba opstanka. 

Kakva je budućnost industrije kockanja i klađenja u Hrvatskoj?

"U potpunosti se pridržavamo epidemioloških mjera, čak smo postavili i pleksiglase između aparata. Odgovorno tvrdim da u našem sektoru nije bilo i nema žarišta koronavirusa", poručuje Tomić.

Ipak, dodaje kako će i u novim uvjetima biti teško raditi. Od države stoga očekuju da im produži radno vrijeme, budući da, po novom, tvrtke koje se bave organiziranjem igara na sreću mogu raditi od osam do 22 sata, dok su ranije mogle raditi od 0 do 24. 

"Nadamo se da ćemo opstati", zaključuje Tomić. 

Šimović, pak, smatra da je djelatnost priređivanja igara na sreću jedna od većih žrtava koronakrize. Kaže i da bi se taj sektor u budućnosti trebao razvijati u industriju zabave, kao što je to slučaj u drugim zemljama. Naravno, trebat će se nastaviti i digitalizirati.