KINESKI predsjednik Xi Jinping odjenuo je 2018. godine vojnu odoru i ukrcao se na razarač Narodnooslobodilačke vojske u Južnokineskom moru. Ispred njega je tog travanjskog dana bila najveća flota koju je komunistička Kina ikad istodobno poslala na more - ukupno 48 brodova, deseci borbenih lovaca i više od 10.000 vojnog osoblja. Za Xija, najmoćnijeg kineskog vođu nakon Mao Ce-Tunga, bio je to još jedan korak prema konačnoj ambiciji - sili koja će pokazati kinesku veličinu i moć preko svjetskih sedam oceana. "Zadatak izgradnje moćne mornarice nikad nije bio tako hitan kao danas", rekao je Xi tog dana, piše CNN u svojoj velikoj analizi kineske mornarice.

Kina je postala najveća svjetska pomorska sila

Kina je već bila usred sveobuhvatne brodogradnje kakvu svijet nikad nije vidio. Xi je 2015. godine pokrenuo projekt pretvaranja Narodnooslobodilačke vojske u borbenu silu svjetskih razmjera, koja će biti ravnopravna američkoj vojsci. Naredio je investicije u brodogradilišta i tehnologiju, i to tempom koji postoji i danas. Xijev je plan uspio prema barem jednom mjerilu. U nekom trenutku od 2015. do danas Kina je postala najveća svjetska pomorska sila. I sada radi na tome da bude moćna i daleko od svojih obala.

Mornarica Narodnooslobodilačke vojske imala je 2015. godine 255 ratnih brodova u svojoj floti. Na kraju 2020. brojka je narasla na 360 brodova, odnosno 60 više nego što ima američka ratna mornarica. Za četiri godine kineska mornarica imat će 400 ratnih brodova, procjenjuje se u američkim obavještajnim izvještajima. Kad se za usporedbu uzme 2000. godina, razlika je još drastičnija.

"Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce", stoji u izvještaju američke mornarice iz prosinca prošle godine.

Kineski brodovi jednaki ili bolji od američkih

Neki od tih brodova bit će jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.

"Kineska ratna mornarica iz domaćih brodogradilišta ne dobiva otpatke, nego sofisticirana i sposobna plovila", napisao je u veljači Andrew Erickson, profesor na Institutu za kineske pomorske studije Mornaričkog koledža američke vojske.

Tu spadaju razarači klase 055, za koje neki analitičari smatraju da su vatrenom moći bolji od američkih krstarica klase Ticonderoga, te jurišni amfibijski brodovi koji mogu dovesti tisuće kineskih vojnika do stranih obala.

Amerikanci i dalje imaju najviše ljudi u mornarici

I dok se očekuje da će Kina do 2025. imati oko 400 ratnih brodova, plan je američke mornarice, ali bez određenog roka, da okupi flotu of 355 brodova, što je značajna brojčana razlika. To ne znači da je američka mornarica prestala biti najveća svjetske pomorska snaga. Računajući broj vojnika, američka je mornarica i dalje veća jer ima 330.000 aktivnih pripadnika prema kineskih 250.000.

Amerikanci još uvijek imaju neke značajne prednosti

Analitičari ukazuju na još nekoliko faktora koji idu u prilog Washingtonu, nastavlja CNN. Američka ratna mornarica ima veću tonažu, veće i teže naoružane brodove, poput razarača i krstarica s navođenim projektilima. Takvi brodovi daju SAD-u prednost u lansiranju krstarećih raketa. SAD ima više od 8000 vertikalnih lansirnih rampi na površinskim brodovima, dok ih Kina ima tek oko 1000, procjenjuje Nick Childs, analitičar na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Istodobno je američka podmornička flota od 50 plovila potpuno na nuklearni pogon, što joj daje značajne prednost u dometu i izdržljivosti u odnosu na kinesku flotu koja među 62 podmornice ima njih samo sedam na nuklearni pogon. Kad je riječ o obalnim plovilima, Kina je ipak u prednosti.

"Velika je prednost kineske mornarice u patrolnim i obalnim brodovima poput korveta i manjih", objašnjava Childs.

Zabrinjavajući znakovi za Washington

Takve manje brodove dodatno pojačavaju kineska obalna straža i pomorska milicija, koje imaju dovoljno plovila da gotovo udvostruče ukupnu snagu kineske ratne mornarice. To su zabrinjavajući znakovi za Washington koji se muči s proračunskim i pandemijskim problemima u većoj mjeri nego Kina. Analitičare zabrinjavaju trendovi jer Kina je u petak najavila da će povećati svoj godišnji vojni proračun za 6.8 posto.

Ne možete imati najveću svjetsku mornaricu ako ne možete izgraditi puno brodova. A Kina je postala najveći svjetski komercijalni brodograditelj. Kina je 2018. godine držala 40 posto svjetske brodogradnje u bruto tonaži, a sljedeća je na tom popisu Južna Koreja s 25 posto. Gledajući kroz povijesnu perspektivu, kineske brodograditeljske brojke su zapanjujuće, čak i kad se uspoređuju s američkim naporima u Drugom svjetskom ratu. Kina je izgradila više brodova 2019. godine nego što je SAD izgradio od 1941. do 1954. godine.

"Tijekom hitnog programa brodogradnje u Drugom svjetskom ratu, koji je morao zadovoljiti potrebe ogromne mehanizirane vojske na dvama ratištima tisućama kilometara od kuće, američka brodogradnja proizvela je najviše 18.5 milijuna tona godišnje, a SAD je rat završio s trgovačkom flotom od 39 milijuna tona. Kina je u mirnodopskoj 2019. godini izgradila brodova za 23 milijuna tona, a njena trgovačka mornarica ima više od 300 milijuna tona", rekao je prošle godine u američkom Kongresu Thomas Shugart, viši znanstveni suradnik Centra za novu američku sigurnost i nekadašnji kapetan američke ratne mornarice.

Kineske kompanije mogu brzo početi graditi ratne brodove

Kineske državne kompanije koje rade na komercijalnim brodovima mogu se brzo prebaciti na ratne brodove.

"Kad počne sukob, višak kineskih industrijskih kapaciteta, poput brodogradilišta, može se brzo usmjeriti na vojnu proizvodnju i popravke, što bi dodatno povećalo sposobnost Kine da generira nove vojne snage" napisao je prošle godine Erickson.

Postojeća infrastruktura, radna snaga i tehnologija u komercijalnim brodogradilištima mogu se koristiti u proizvodnji velikog broja ratnih brodova. To je nešto u čemu je Kina jako dobra.

"Od 2014. do 2018. Kina je proizvela više podmornica, ratnih brodova, amfibijskih plovila i pomoćnih brodova nego što trenutačno imaju ratne mornarice Njemačke, Španjolske, Indije i Velike Britanije. Prema stopi kojom Kina gradi ratne brodove i mogućnostima koje ti brodovi imaju, rekao bih da je napredovala od obalne i obrambene mornarice do vjerojatno najmoćnije mornarice u regiji, s određenim globalnim dosegom, a na putu je da stvori ratnu mornaricu svjetske klase bude li rasla istim tempom", rekao je Shugart za CNN.

Peking je bio metodičan u izgradnji svoje mornarice, velik dio napora bio je koncentriran na plovila kao što su korvete i fregate te podmornice na dizelsko-električni pogon koje bi bile korisne u kineskim vodama, smatra Sidharth Kaushal, analitičar Royal United Services Institutea u Londonu.

"Glavnina kineske brodogradnje, kao što je 75 korveta klase 056, odnosi se na manje brodove veličine korveta i fregata", kaže  Kaushal.

Nasuprot tome, američka ratna mornarica ima samo 15 borbeno spremih plovila veličine fregate. Korvete su idealne za uska i plića pomorska okruženja, kao što su glavna područja kineskog interesa, Južnokinesko more oko Tajvana te oko otoka Senkaku/Diaoyu u Istočnokineskom moru, koje kontrolira Japan, ali na koje Peking polaže pravo. Brodovi koje kineska ratna mornarica planira stacionirati blizu kineskih obala zaštićeni su velikom raketnom silom na kopnu.

"Te rakete problematiziraju američku projekciju snage i onemogućavaju mornaričku i zračnu silu da napadne kinesko kopno. Međutim, ovo također ima učinak kad su u pitanju lokalne nacije, koje su ranjivije bez pomorskih poveznica i potpore SAD-a", rekao je Kaushal.

Primjerice, ako američka mornarica ne bude mogla operirati u Južnokineskom moru zbog kineske raketne prijetnje, imala bi poteškoća u obrani Filipina, s kojima Washington ima sporazum o obrambenoj suradnji. Američki vojni lideri također su svjesni da 2021. kineska ratna mornarica znači mnogo više od samih brodova.

"Pogledajte u što Kina stvarno ulaže. Činjenica je da gradi više brodova, ali ulaže velika sredstva u protubrodske rakete, kao i satelitske sustave koji mogu ciljati brodove", rekao je nedavno američki admiral Mike Gilday za Breaking Defense.

Kina tvrdi da je njena vojska obrambena

Sve to Kini daje snažne adute u bilo kojem mogućem sukobu u svojoj blizini. A Kina je odlučna u tvrdnjama da je njena vojska obrambena.

"Razvojem kineske nacionalne obrane želi se udovoljiti njezinim pravim sigurnosnim potrebama i pridonijeti rastu svjetskih miroljubivih snaga. Kina nikada neće ugroziti nijednu drugu zemlju ili tražiti bilo kakvu sferu utjecaja", stoji u defenzivnom elaboratu iz 2019. godine pod nazivom "Kineska nacionalna obrana u novom dobu".

Zašto onda kineska ratna mornarica gradi nosače aviona, amfibijska jurišna plovila, snaže razarače i krstarice pogodne za operacije daleko od Kine? Zaštita kineskog kopna i teritorijalnih zahtjeva u regiji je ono što Peking naziva "obranom bliskih mora". Kineska masovna gradnja brodova podudara se s njenim pretenzijama na 3.3 milijuna četvornih kilometara Južnokineskog mora. Kina gradi malene grebene i pješčane sprudove oko umjetnih otoka, utvrđenih projektilima, aerodromskim pistama i borbenim sustavima.

"Otoci i grebeni u Južnokineskom moru imaju jedinstvene prednosti u zaštiti nacionalnog suvereniteta i održavanju vojne nazočnosti na otvorenom moru", stoji u članku iz 2020. godine objavljenom u časopisu Naval and Merchant Ships, koji izdaje Kineska državna brodograditeljska korporacija, inače dobavljač ratne mornarice.

Ali oni ne mogu stajati sami, napominje časopis. U slučaju neprijateljstava, predstraže u južnim dijelovima plovnih puteva mogle bi zahtijevati pojačanje s obližnje kineske južne obale, koja je udaljena više od dana plovidbe, stoji u tekstu.

Nagomilavanje resursa u okolnim morima za postizanje takve kontrole moglo bi biti problematično za Kinu. To bi moglo Kinu učiniti ranjivom na udaljenu pomorsku blokadu koja bi joj uskratila vitalne materijale iz inozemstva, prekidajući pomorske linije komunikacije.

"Kina ne kontrolira tjesnace i tranzitne linije o kojima ovisi njena ekonomija i ako se dogodi kriza ili rat na moru, kineski pomorski prijevoz može biti prekinut. Regionalni fokus obrane na bliskim morima također je nedovoljan da bi slijedio sve globalniji opseg kineskih ekonomskih interesa", ističu Jennifer Rice i Eric Robb, viši obavještajni analitičari u obavještajnoj službi američke ratne mornarice, u radu koji je Institut za kineske pomorske studije objavio početkom ove godine.

Da bi kineska vojna moć slijedila njene globalne interese, ističu autori, Kina je započela s provedbom "zaštite dalekih mora". To odražava namjeru da kineska ratna mornarica postane globalna kao dio sveobuhvatne politike kineske vlade za poticanje širenja kineskog gospodarstva i kulturnog dosega, pišu Rive i Robb.

Kina želi velike nosače aviona pokazivati daleko od domovine

Dio predstave je i percepcija. Već desetljećima ništa nije pokazivalo američku vojnu moć poput nosača aviona daleko od domovine. Tome sada teži i Kina.

"Neki kineski vojni analitičari sugeriraju kako je neophodno da kineska ratna mornarica zaštiti kineske prekomorske interese i napominju da je izgradnja mornarice ključna za uspostavu imidža Kine kao velike sile", ističu Rice i Robb.

Deseci korveta to ne mogu postići. Tako je Kina povećala svoju proizvodnju brodova koji mogu činiti operativnu skupinu oko nosača aviona, poput krstarica s navođenim projektilima i nuklearnim podmornicama, koje imaju mnogo veći doseg od prevladavajućih dizelsko-električnih u kineskoj floti.

Kina ima dva aktivna nosača aviona

Kineska ratna mornarica ima dva aktivna nosača aviona, ali njihov doseg bez punjenja limitiran je na manje od jednog tjedna. To ih čini prikladnijim za Južnokinesko more nego za daleka mora. No, u planu i izgradnji je više nosača aviona. Novi kineski nosač vjerojatno će biti opremljen nuklearnim reaktorom i elektromagnetskim katapultima koji omogućavaju lansiranje zrakoplova s većom vatrenom snagom i većim dometom nego postojeći nosači.

Rice i Robb ističu kako dva kineska obrambena elaborata iz 2015. i 2019. iznose da su pomorske snage velikog dosega neophodne za pomoć međunarodnim mirovnim snagama, pomoći u katastrofama i pomorskoj diplomaciji, drugim riječima za isticanje kineske zastave nad morima.

No, Rice i Robb upozoravaju: "Mirnodopska priroda ovih aktivnosti može prikriti pokušaj ratne zaštite dalekih mora. Ovaj koncept potiče navalne operacija tijekom rata, unatoč obrambenoj strategiji u čije ime se primjenjuje. Jedan izvor potiče pomorske snage da kontroliraju ključne strateške kanale daleko od Kine. Drugi izvor zagovara uporabu strateških udarnih snaga oko nosača aviona. Još jedna ratna misija je napad na važne čvorove i visoke vrijedne ciljeve u neprijateljskoj strateškoj dubini kako bi se ublažio pritisak na bojišta u bliskim morima."

Iako bi kineska mornarica bila respektabilna protiv bilo kojeg neprijatelja, njene praktičke sposobnosti ne podudaraju se s njenim težnjama. Prvo, kineska ratna mornarica treba borbene skupine oko nosača aviona s više zrakoplova nego što su trenutačne mogućnosti kineske flote. Dva aktivna nosača aviona imaju konvencionalni pogon i temelje se na starom sovjetskom dizajnu. To ograničava doseg samih brodova, ali i dolet i broj aviona koje nose, kao i količinu streljiva. Ukratko, ne mogu se nositi s 11 američkih nosača aviona.

"Jedan američki nosač aviona sa svojim zrakoplovnim potencijalom snažniji je od cjelokupnog zrakoplovstva većina zemalja svijeta", kaže Eric Wertheim, urednik almanaha Combat Fleets of the World.

Kineska ratna mornarica još je daleko od toga i treba imati na umu da je dosad bila prilično ograničena u navalnoj moći. Kineski nosači aviona nisu plovili dalje od zapadnog Pacifika, a kamoli da globalno predstavljaju neku silu. Iako su brodovi kineske ratne mornarice plovili do Indijskog oceana i Sredozemlja, potom sjevernim Atlantikom do ruskih luka, bilo je ih malo i činili su to neredovito.

Kina ima problem s izlaskom na otvoreno more

Prošli tjedan je državni tabloid Global Times izvijestio o kineskoj pomorskoj ekspediciji od najmanje pet brodova pod vodstvom razarača s navođenim projektilima kako prelazi ekvator i plovi prema otvorenom moru. Nije navedena točna lokacija prelaska ekvatora, ali je istaknuto kako je grupa brodova na moru provela tri tjedna. "Ovakve misije omogućavaju kineskoj ratnoj mornarici da se upozna s otvorenim morem jer Kina namjerava izgraditi puno veću mornaricu", piše Global Times. Isti je list prije godinu dana pisao o sličnoj ekspediciji u Pacifiku, koju je popratio i Roderick Lee, ravnatelj istraživanja na Institutu za kineska zrakoplovna istraživanja.

"U ovim vježbama ključno je da kineska ratna mornarica razvija svoje vještine za poduzimanje ograničenih napada na američke snage, možda sve do Havaja. Kineska mornarica ostvaruje značajan napredak u operacijama, kontroli štete, logistici i obavještajnim zadacima, do te mjere da će uskoro moći operirati pred vratima američkih pomorskih baza", ističe Lee.

Međutim, drugi analitičari smatraju da će realizacija kineskih planova za otvoreno more potrajati godinama ili čak desetljećima.

"Kina do 2049. namjerava imati globalnu vojsku koja je sposobna boriti se i pobjeđivati u ratovima i predstavljati globalnu silu", kaže Meia Nouwens, analitičarka kineskih obrambenih politika na Međunarodnom institutu za strateške studije.

U tom razdoblju Kina će tražiti određena mjerila za procjenu napredovanja. To uključuje uspostavu više prekomorskih baza kineske ratne mornarice, a trenutačno postoji samo jedna u Džibutiju, na rogu Afrike, te razvoj transportne zračne mreže za opskrbu tih baza.

"Bit će zanimljivo kad se kineski nosači avioni dugoročno razmjeste na strateške lokacije, poput Indijskog oceana, Arktika ili Atlantika", kaže za CNN Childs iz Međunarodnog instituta za strateške studije.

Tajvan u centru pozornosti

No, kratkoročno središte pozornosti je Tajvan, demokratska otočna republika za koju Peking tvrdi da je povijesno neotuđivi dio njene suverene teritorije. Kineski obrambeni elaborat iz 2019. tvrdi da otočke vlasti "pojačavaju neprijateljstvo i sukobe te koriste strani utjecaj". U elaboratu stoji da "separatističke snage na Tajvanu i njihove akcije predstavljaju najozbiljniju neposrednu prijetnju miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu i najveća su prepreka mirnom ujedinjenju zemlje".

Na konferenciji za novinare u siječnju glasnogovornik kineskog ministarstva obrane jasno je rekao da je Tajvan neotuđivi dio Kine.

"Kineska vojska poduzet će sve potrebne mjere da odlučno porazi svaki pokušaj tajvanskih separatista i da čvrsto brani nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je pukovnik Wu Qian.

U govoru 2019. godine kineski predsjednik Xi naglasio je da nijedan centimetar kineskog teritorija ne može biti ustupljen nikome: "Moramo zaštititi suverenitet i teritorijalni integritet i postići potpuno ujedinjenje domovine."

Mnogi planovi kineske ratne mornarice tiču se upravo Tajvana. Koncentracija manjih brodova poput korveta i obalnih patrolnih plovila prikladna je za borbu blizu obale. A između Tajvana i kineskog kopna samo je 130 kilometara relativno plitkih voda, idealno za korvete.

Tih 60-ak korveta, primjerice, može nositi po dvije protubrodske rakete dometa do 200 kilometara. Zamislite glavobolju praćenja i proturaketne obrane koju bi u Tihom oceanu morala uspostaviti američka flota, a tamo se nalazi tek 30-ak razarača.

Napravili i veliki nosač helikoptera

S perspektivom Tajvana treba gledati i izgradnju kineskih brodova. Krajem prošle godine u probnu plovidbu krenuo je nosač helikoptera tipa 075, višenamjenski brod istisnine 40.000 tona, odnosno otprilike upola manji od dva kineska nosača aviona. Kao jedan od najvećih jurišnih amfibijskih brodova na svijetu, klasa 075 ima palubu za slijetanje helikoptera i potopljenu palubu za prihvat lebdećih i amfibijskih plovila, stoji u analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Ovaj brod može primiti i 900 vojnika, koje helikopteri mogu prevesti na kopno.

"Ovaj brod tek je prvi od triju planiranih i mogao bi značajno povećati sposobnost Kine za transport, iskrcavanje i potporu kopnenim snagama daleko od kineskog teritorija. Ova nova klasa brodova predstavlja značajan iskorak prema jačanju kineskih amfibijskih mogućnosti", napisali su analitičari Matthew Funaiole i Joseph Bermudez  za CSIS.

Međutim, ako Kina namjerava napasti Tajvan, trebat će joj više od 900 vojnika za zauzimanje i kontrolu nad otokom. I to nas vraća na one brojeve s početka teksta, koji uključuju obalnu stražu i pomorsku miliciju, pa čak i trgovačku mornaricu koju Kina gradi brže od svih drugih.

"Bilo bi pametno pretpostaviti da će Kina iskoristiti sve svoje alate pomorske moći kako bi osigurala uspjeh u invaziji na Tajvan", rekao je analitičar Shugart Kongresu, navodeći analogiju s bijegom britanskih snaga iz Francuske na početku Drugog svjetskog rata.

"U nekom obliku obrnutog Dunkerquea trebali bismo, umjesto desetaka sivo obojenih amfibijskih plovila kineske ratne mornarice, u Tajvanskom tjesnacu očekivati stotine malih ribarskih brodova, trgovačkih brodova te plovila obalne straže", zaključio je  Shugart.