PUŠTANJEM u rad plinovoda Sjeverni tok 2 Ukrajina bi bila "nepopravljivo oslabljena", napisao je zamjenik ukrajinskog premijera Aleksej Reznikov u članku za The Wall Street Journal.

Sjeverni tok 1 i Turski tok već su pušteni u rad, a čim Moskva dobije novi izravni plinovod do Njemačke, Kijev će biti odvojen od zapadne Europe u smislu energetske sigurnosti, istaknuo je Reznikov.

"Rusija više neće morati uzimati u obzir to da većinu svoga plina u Europu izvozi preko Ukrajine, koja će uz to izgubiti milijarde dolara tranzitnih prihoda", kaže on.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij opisao je u ožujku Sjeverni tok 2 kao zamku za zemlje diljem Europe. Pritom je zahvalio Litvi na protivljenju projektu.

Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik pozvao je ovaj tjedan Berlin da potpuno prekine odnose s Moskvom u slučaju pojačanih neprijateljstava u Donbasu. Također je predložio da Njemačka odmah aktivira hitni paket mjera protiv Rusije u slučaju "širenja agresije": u potpunosti obustavi ekonomske veze i trgovinu, zabrani uvoz ruskog ugljena i nafte, blokira izgradnju Sjevernog toka 2, zamrzne svu državnu imovinu "zemlje agresora", pokrene međunarodni bojkot i izolaciju te pooštri postojeće sankcije prema Rusiji.

Izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 završena je 95 posto. Operater projekta Nord Stream 2 objavio je kako je već položeno 2339 km cijevi kojima će plin s ruskih nalazišta dnom Baltika biti dopreman do njemačke obale. Nedovršeno je ostalo 120 kilometara u vodama Danske i oko 28 kilometara u njemačkim vodama. 

Plinovod je trebao biti pušten u rad još krajem 2019. godine, ali njegov završetak omele su sankcije Sjedinjenih Država zbog kojih su europske tvrtke počele napuštati projekt. Uz SAD, projektu se protive Litva, Latvija, Poljska i Ukrajina.

Ovoga tjedna procurili su detalji o imenovanju posebnog američkog predstavnika za pitanja Sjevernog toka 2, koji bi, kako pišu mediji, trebao biti odgovoran za pregovore o prekidu njegove gradnje. Taj položaj je, zasad neslužbeno, ponuđen bivšem američkom posebnom izaslaniku za međunarodna energetska pitanja Amosu Hochsteinu, koji je hrvatskoj javnosti poznat kao američki dužnosnik koji je pratio izgradnju LNG terminala na Krku.