ČLAN vladina znanstvenog savjeta Ozren Polašek na N1 televiziji je govorio o trenutnoj epidemiološkoj slici u Hrvatskoj.

Znanstvenik Ozren Polašek smatra da situacija nije povoljna što, kako kaže, vidimo iz rasta brojeva.

"Svi se nadamo da će nam se situacija popraviti. Obrazac epidemije nam se opet mijenja. Ne možemo ga izravno uspoređivati sa studenim jer dio starije populacije smo procijepili, pa što zbog novih sojeva koji napadaju mlađe, što zbog zaštićenosti starijih, malo se mijenja obrazac epidemije pa samo do neke mjere možemo koristiti iskustva iz studenog", rekao je Polašek.

"Nema recepta za koronavirus"

Mjere su nam i dalje blage, smatra Polašek, no nada se da će i one polučiti dobre rezultate.

"Nekako se nadamo da uspijevamo uz blaže mjere imati dobre rezultate i dosad smo ih imali. Nadamo se da nećemo imati veći porast brojki. No, ako se i nastavi trend, smanjivat će se smrtnost hospitaliziranih jer će biti veći udio mlađih u bolničkim populacijama. Nezgodno je što se širi taj novi soj koji ima malo veću stopu smrtnosti pa je to dinamični trenutak u kojem su i mlađi ljudi u bolnici i brža napredovanja kliničke slike. Zato kolege ponavljaju da je i dalje potreban oprez", rekao je.

Ističe da i dalje treba biti oprezan.

"U ovom trenutku se ne bih usudio reći da imamo jasan recept. Događaju se izboji epidemije u nekim zemljama, brzo naraste broj zaraženih pa se zbog mjera smanji. Smatramo da se radi o strukturi populacije. Virus se uspije proširiti kroz male podgrupe i kad se one zasite virusom, broj može brzo opasti. Još ne razumijemo do kraja sve to, ali nadamo se da ćemo cijepljenjem virus čim prije staviti pod kontrolu", rekao je.

"Nema dokaza za povlačenje cjepiva"

Potražnja za cjepivom sad je veća od ponude, a Polašek ističe da ne pomažu stalna promišljanja o AstraZeneci.

"Nadam se da nećemo doći do situacije da imamo velik broj neiskorištenog cjepiva, ali nemoguće je to predvidjeti. Stav ljudi prema cijepljenju se mijenja ovisno o vijestima. Nadam se da nam epidemija neće zadavati više ovakve glavobolje", rekao je Polašek.

Komentirajući odluku nekih zemalja da ipak ograniče upotrebu AstraZenece na starije osobe, rekao je: "Nažalost, rizici za različite nuspojave postoje za sve lijekove pa tako i za ovo cjepivo. No, kad se neželjeni događaj dogodi, teško je braniti ideju da je učestalost takvih nuspojava mala. Učestalost nuspojava za ovo cjepivo je mala u usporedbi s drugim lijekovima, ali i dalje stvara probleme. Najbolje rješenje je usporedba ishoda i rizika od tromboze kod različitih cjepiva. Ako nema razlike, možemo nastaviti s ovakvim režimom cijepljenja."

A što s osobama koje su sad već primile prvu dozu AstraZenece?

"Zasad još nemamo jasnu smjernicu što napraviti jer nitko nije razmišljao da se cjepivo izbaci iz upotrebe. Nije se pojavio takav dokaz koji bi zahtijevao povlačenje cjepiva odmah. Zaštita nakon prve doze je od 50 do 70 posto, što nije zanemarivo iako nije ideal. U jednom takvom scenariju dobit će jednu dozu i biti zaštićeni ovu sezonu, a iduće sezone će situacija biti jasnija", kaže.

Ističe da je saznanje o razini antitijela važno za upravljanje epidemijom u budućnosti.

"Ako netko ima antitijela i duže od prosjeka, takvu osobu možda ne treba cijepiti. Tzv. titar, odnosno razinu protutijela bismo mogli raditi jednom, dvaput godišnje da vidimo razinu zaštite. Nema potrebe cijepiti ljude koji imaju antitijela jer se ne povećava razina zaštite, ali se stvara rizik od nuspojava", istaknuo je.

Novi sojevi

Problem s novim sojevima, kaže, još nije do kraja proniknut, no smatra da će pronaći adekvatan scenarij i odgovor.

"Moglo bi se teoretski dogoditi da novi soj stvara drugačiji odgovor, da ga imunološki sustav ne prepozna. Za južnoafrički se soj pojavljuju takvi rani rezultati. U tom slučaju imamo niz mogućih opcija, od polivalentnih cjepiva do prilagođavanja mRNA cjepiva. Novi sojevi su problem, ali manji je korak napraviti cjepivo za novi soj, nego cjepivo otpočetka. Ako se vidi da nije učinkovito, brže ćemo moći reagirati", rekao je Polašek.

Dodaje da su, što se mlađih osoba tiče, teže kliničke slike i dalje rijetkost. Stoga se o cijepljenju mlađih tek razmišlja.

"Dio kolega smatra da mlađe osobe nisu zanimljive. No, i dalje moramo razmišljati o tome da mlađi, iako nemaju simptoma, mogu širiti zarazu pa su u Velikoj Britaniji krenuli s istraživanjem cjepiva za mlađu dobnu skupinu, no sad su stali i gledaju što se događa sa situacijom. Cijepljenje mladih sad nije jasno definirano, nemamo snažnih razloga zašto ne bismo, no moramo stvarati prioritetne liste da čim bolje kontroliramo epidemiju", naglasio je Polašek.

Smatra da se kroz ljeto može cijepiti 50 posto populacije.

"Ideja je bila da bismo mogli završiti tijekom ljeta, nadam se da će tako biti. Zbog dinamike opskrbe naša projekcija je nešto niža od drugih zemalja EU, no još imamo priliku s ovakvim punktovima, poput ovog u Zagrebu, procijepiti veći broj ljudi", rekao je.

Bez opuštanja

"Unatoč cijepljenju ne bismo se trebali populacijski otvarati i zaboraviti mjere", rekao je znanstvenik i dodao: "Nakon cijepljenja imunološki sustav reagira i treba mu par tjedana da se razvije prva razina imunosti pa još nekoliko tjedana da se razvije puni imunitet. Može se dogoditi da netko ne razvije adekvatan imunološki odgovor, iako je to zasad rijetko, pa i nakon cijepljenja bismo trebali kontrolirati situaciju, tim više što iz primjera Južne Amerike vidimo da su imali visoku stopu cijepljenih, opustili su mjere i onda se opet dogodio skok. Najbolji odgovor na ovakva pitanja vidjet ćemo iz zemalja koje imaju visoku stopu cijepljenja. Zato sad to promatramo i pokušavamo naći najbolji plan za nas."

Na pitanje vodi li se u Hrvatskoj evidencija osoba koje su preboljele covid-19 pa su se ponovno razboljele, odgovara: "Vodi se detaljna evidencija o tome tko je testiran, tko se razbolio, no zasad nemamo dovoljno dobar sustav testiranja za svaku varijantu, to se razvija. Zasad postoji podatak koliko se ljudi ponovno zarazilo, ne znam za njega. Po pričama kolega radi se o malom postotku, obično te vijesti i završe u medijima, pretpostavljam par postotaka. Imuni odgovor nakon zaražavanja ne traje dugo, nekoliko mjeseci, pa očekujemo da će se takve situacije češće pojavljivati."