DRAMATIČNI događaji ovog tjedna ponovo su u fokus stavili GRU, rusku vojno-obavještajnu službu uz pomoć koje ruski predsjednik Vladimir Putin po svemu sudeći provodi akcije hibridnog ratovanja, destabilizacije, hakiranja i atentata širom svijeta - od SAD-a i Velike Britanije do Crne Gore, Ukrajine i Češke.

Upravo u Češkoj je u noći s utorka na srijedu uhićeno više od 10 čeških državljana koji su radili pod zapovjedništvom agenata GRU-a. Češka policija sumnja na to da su uhićeni organizirali putovanja čeških državljana u ukrajinsku regiju Donbas gdje su u paravojnim postrojbama po zapovijedima GRU-a, koje su stizale iz ruskog veleposlanstva u Pragu, sudjelovali u borbama na strani proruskih separatista protiv ukrajinske vojske. 

>>Velika noćna akcija češke policije: Uhićeni ljudi koji rade za Putinove agente

Samo nekoliko dana ranije, u subotu, Prag je protjerao 18 ruskih diplomata koje je "identificirao kao osoblje tajne službe". Rusija je nakon toga u ponedjeljak odgovorila vlastitim protjerivanjem dvadeset čeških diplomata u znak odmazde. 

"Saveznici izražavaju duboku zabrinutost zbog destabilizirajućeg djelovanja koje Rusija nastavlja provoditi diljem euroatlantskog područja, uključujući i teritorij Saveza, i potpuno su solidarni s Češkom", poručio je u četvrtak NATO u izrazu podrške svojoj članici,.

Osnovana sumnja Praga jedinica 29155 GRU-a iza eksplozije u Češkoj

Razlog češkog protjerivanja je dramatično otkriće da serija misterioznih eksplozija koje su se dogodile u spremištu streljiva 2014. godine u češkim Vrbeticama, 330 km jugoistočno od Praga, nije bila nesretni slučaj, već da iza nje vjerojatno stoje opet agenti ruskog GRU-a.

"Postoji osnovana sumnja u umiješanost časnika ruske obavještajne službe GRU, jedinice 29155, u eksploziju spremišta streljiva na području Vrbetica", rekao je češki premijer Andrej Babiš na sastanku prikazanom uživo na televiziji.

>>Misteriozna eksplozija i Putinovi ubojice: Što stoji iza velike svađe Rusije i Češke

Iako je Babiš kasnije naglasio da se ne radi o državnom terorizmu budući da meta nije bila češka država, već privatni bugarski trgovac oružjem po imenu Emilian Gebrev, drugi, poput oporbenog zastupnika Petra Fiale, smatraju da je riječ upravo o tome - državnom terorizmu Rusije na tlu članice EU i NATO-a. 

Skladište pripadalo bugarskom trgovcu oružja koji je kasnije otrovan

Dokazi koje su češki istražitelji otkrili povezuju eksploziju s dvojicom agenata iz jedinice 29155 GRU-a čiji zadaci su, prema saznanjima zapadnih obavještajnih službi, sabotaža, subverzije i atentati. 

Spomenuti bugarski trgovac oružjem se šest mjeseci nakon eksplozije u Češkoj, u travnju 2015., iznenada razbolio u Sofiji. Nakon što je pušten iz bolnice, opet se razbolio. Unatoč sumnjama na trovanje bugarski istražitelji nisu uspjeli utvrditi otrov ni počinitelja sve do trovanja bivšeg dvostrukog rusko-britanskog špijuna Sergeja Skripala 2018. 

Gebrev se, smatraju analitičari, našao na meti Putinovih atentatora zato što je prodavao oružje nizu zemalja, uključujući Ukrajini, za koju Moskvi nije bilo u interesu da nabavlja oružje - ili zato što je predstavljao konkurenciju ruskim trgovcima oružjem. Jedan od njih je navodno bio povezan i s GRU-om. Čini se da je eksplozija Gebrevljevog skladišta trebala biti upozorenje ili sabotaža nakon koje je uslijedio pokušaj njegovog ubojstva.

E-mail povezao Putinove agente s eksplozijom i trovanjem Skripala

Češki istražitelji još uvijek ne znaju kako je skladište oružja točno dignuto u zrak, ali Čepiga i Miškin su glavni osumnjičeni. Kako su češki izvori povezani s istragom otkrili za BBC, glavni dokaz koji ih povezuje s ovom eksplozijom, u kojoj je poginulo dvoje Čeha, je e-mail koji je poslan Imex grupi, tvrtki koja je vodila dotično skladište. 

U e-mailu su se oni koji su ga poslali predstavili kao pripadnici Nacionalne garde Tadžikistana, Ruslan Tabarov (iz Tadžikistana) i Nikolaj Popa (iz Moldavije). Fotografije koje su imali na putovnicama iste su one koje su imali osumnjičeni za pokušaj ubojstva Skripala u Salisburyju 2018. Njih dvojica su zatražila dozvolu za posjet češkom skladištu u sklopu navodne inspekcije. Skladište je uskoro razneseno.

Međutim, češki istražitelji su utvrdili da je e-mail poslan iz Rusije, a ne iz Tadžikistana. A u bazi podataka Skypea ovaj e-mail su povezali s korisnikom nazvanim "Andrej O".

A zapovjednik dotične jedinice 29155 ruskog GRU-a, kako je otkrio New York Times, zove se Andrej Averjanov. Međutim, vjeruje se da je koristio lažno ie Andrej Overjanov - dakle, Andrej O.

Isti agenti GRU-a došli u Salisbury i otrovali Skripala, tvrdi London

Ndalje, brojni dokazi sugeriraju da je jedna od misija koju su dvojica Rusa - Anatolij Čepiga i Aleksandar Miškin - imali bio i atentat na Skripala. Skripal je, podsjetimo, sa svojom kćeri Julijom otrovan misterioznim bojnim otrovom novičokom, izumljenim u Sovjetskom Savezu, u engleskom gradiću Salisburyju u ožujku 2018. Motiv je po svemu sudeći bila odmazda za njegovo surađivanje s britanskim obavještajnim službama, devedesetih i dvijetisućitih, dok je bio časnik GRU-a. Skripal je na kraju uhvaćen i osuđen 2006. zbog veleizdaje nakon što je priznao prodaju informacija Britancima. Pomilovan je 2010. u okviru razmjene špijuna između Moskve, Londona i Washingtona, nakon čega je odselio u Veliku Britaniju.

Britanski istražitelji utvrdili su uz pomoć nevladine istraživačke organizacije Bellingcat da su upravo Čepiga i Miškin došli u Salisbury s lažnim putovnicama (pod imenima Ruslan Boširov i Aleksandar Petrov) i tamo podmetnuli otrov Skripalu, aplicirajući ga na kvaku vrata njegove kuće, nakon čega su odletjeli natrag u Rusiju. 

Aleksandar Petrov i Ruslan Boširov, kako su se predstavljali, dali su nakon trovanja Skripala intervju za televiziju Russia Today, nemušto preko ove propagandne platforme uvjeravajući britansku i zapadnu javnost da su u Salisburyju bili kao turisti. Htjeli su, kažu, vidjeti znamenitosti u Salisburyju, poput njegove "slavne katedrale sa zvonikom visokim 132 metra". Osim toga, htjeli su posjetiti i obližnji Stonehenge, ali su se morali vratiti u London zbog snažnog snijega i bljuzgavice - iako se to uopće ne vidi na snimkama s nadzornih kamera koje su ih uhvatile, koje je britanska policija objavila.

Treći agent GRU-a koji je bio u Engleskoj sudjelovao u trovanju bugarskog trgovca oružjem?

Činjenica da su bili u engleskom gradiću baš u isto vrijeme kad su Skripalovi otrovani bila je, prema njihovom iskazu, nesretna slučajnost koja im je "preokrenula život u trenutku". U njihovu obranu stao je i predsjednik Vladimir Putin i hladno konstatirao da se radi o civilima koji nemaju nikakve veze s kriminalom. 

Te iste večeri, dok su se liječnici borili za život Sergeja i Julije Skripal, ovaj ruski dvojac ukrcao se u Zračnoj luci Heathrow na avion za Moskvu. 

U ranijem intervjuu za službene novine ruskog ministarstva obrane bivši ravnatelj GRU-a Fjodor Lađigin također je negirao da je ova obavještajna služba ikad vršila atentate. "Ruska obavještajna služba, gdje sam imao čast raditi mnogo godina (...), nikad se nije upuštala u takva sramotna djela poput onih koje Britanija implicira", rekao je.

Što se operacije u Češkoj tiče, Miškin i Čepiga tada su koristili lažne putovnice s drugim imenima. No s njima je u Veliku Britaniju došao i treći agent GRU-a, Sergej Fedotov, za kojeg je Bellingcat otkrio da mu je pravo ime Denis Sergejev. I tu leži još jedna poveznica s incidentima u Češkoj i Bugarskoj. "Fedotov" je, naime, bio i u Bugarskoj kad je Gebrev otrovan. Štoviše, bugarske vlasti otkrile su da su se "Fedotov" i još dvojica agenata iz jedinice 29155 čekirali u hotel u istom kompleksu u kojem se nalazi Gebrevljev ured u travnju 2015. Inzistirali su na sobi s pogledom na ulaz u podzemnu garažu. 

Agenti GRU-a pokušali hakirati OPCW u Haagu

Snimka s nadzorne kamere koju su bugarski istražitelji objavili prošle godine pokazuje da je jedan od njih trojice prišao automobilu Gebreva parkiranom u garaži, ali i automobilima njegovog sina i poslovnog partnera. I oni su se uskoro razboljeli. Vjeruje se da je i ovdje otrov namazan na kvaku vrata, u ovom slučaju automobilskih. Fedotov je odletio iz Bugarske isti dan kad je Gebrev otrovan.

Agenti ruskog GRU-a pokušali su u travnju 2018. hakirati i računala Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u Haagu, utvrdile su sigurnosne službe Nizozemske i još nekoliko europskih država, samo nekoliko dana prije nego što je OPCW uspostavio novi mehanizam utvrđivanja počinitelja napada kemijskim oružjem. Izravni povod bio je napad bojnim otrovom, konkretno klorom, u sirijskom gradu Dumi 2018., za koji je OPCW utvrdio da ga je počinio sirijski režim Bašara al-Asada. 

Ruski špijuni su u unajmljenom Citroenu C3, u njega postavili specijalističku opremu i izviđali teren oko zgrade OPCW-a, planirajući hakirati njihovu wifi-mrežu. Međutim, nizozemske službe nadzirale su ih i spriječile njihov cyber-napad, a onda ih i uhvatile 13. travnja 2018. Trojica agenata privedena su i deportirana u Rusiju, po svemu sudeći zato što su imali diplomatski imunitet. Pomalo nevjerojatno, istražitelji su kod jednog od njih, Alekseja Moreneca, pronašli račun za taksi kojim se odvezao od sjedišta GRU-a u Moskvi do aerodroma - istog dana kad su ti agenti doputovali u Nizozemsku. 

OPCW stavio novičok na popis zabranjenih otrova

U isto vrijeme dok su ruski špijun pripremali hakerski napad, OPCW je vodio i istragu o tome je li Skripal otrovan ruskih novičokom. GRU je planirao i druge napade, pa je tako istražna porota u SAD-u podigla optužnicu protiv nekoliko agenata GRU-a zbog planiranja cyber-napada protiv OPCW-a i Kemijskog laboratorija Spiez u Švicarskoj.

>>Navalni: Uspio sam prevariti ruskog tajnog agenta, rekao mi je kako su me otrovali

Četiri tipa novičoka su, uz protivljenje Rusije, dodan na popis zabranjenih supstanci OPCW-a u lipnju 2020. A nekoliko mjeseci kasnije, OPCW je potvrdio da je u trovanju ruskog oporbenog lidera Alekseja Navalnog, iza kojeg prema zajedničkoj istrazi Bellingcata, CNN-a, Russian Insidera i Der Spiegela stoje agenti FSB-a, korišten tip novičoka sličan onome kojim je otrovan Skripal.

Ruski hakeri napali energetske tvrtke u Ukrajini i Poljskoj

Ruski hakeri koje se također povezuje s GRU-om napali su tri energetske i prijevozne tvrtke u Ukrajini i Poljskoj novim sofisticiranim virusom u listopadu 2018., kako su otkrili privatni istražitelji iz slovačke cyber-sigurnosne tvrtke ESET. Dodali su da je skupina odgovorna za seriju ranijih napada usmjerenih na ukrajinski energetski sektor koristila zlonamjerni softver BlackEnergy, a sada razvija i koristi novi zlonamjerni softver GreyEnergy.

Isto tako, francuske sigurnosne službe utvrdile su da je jedinica 29155 GRU-a imala tajnu operativnu bazu u francuskim Alpama odakle je putovala i vršila svoje operacije diljem Europe, prenosi BBC.

Što je točno GRU?

Puno ime GRU-a je Glavna obavještajna uprava glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije, to jest ruska vojna obavještajna agencija. Jedna je od triju ruskih špijunskih agencija. Druge dvije su Savezna služba sigurnosti (FSB) i Vanjska obavještajna služba (SVR). Iako je i dalje poznata kao GRU, agencija je promijenila naziv u Glavna uprava (GU) 2010. godine. A kao i FSB (nekadašnji notorni KGB) i SVR (izdvojen iz KGB-a 1991.), GRU je osnovan još u Sovjetskom Savezu. 

Njezin šef Igor Kostjukov odgovoran je načelniku glavnog stožera Valeriju Gerasimovu i ministru obrane Sergeju Šojguu. Struktura agencije, broj djelatnika i financije su državna tajna, ali poznato je da ima široku špijunsku mrežu u inozemstvu, a njezine visokoobučene specijalne snage Specnaz borile su se u različitim sukobima, među kojima u Afganistanu i Čečeniji. Njihov amblem je crni šišmiš koji leti iznad Zemlje.

Uplitanje u američke izbore

Američka obavještajna zajednica potvrdila je u svom izvještaju iz 2017. da se GRU hakiranjem američkih političara i tijela Demokratske stranke te distribuiranjem ukradenih dokumenata umiješao u američke izbore u korist Donalda Trumpa, predstavljajući se kao rumunjski haker Guccifer 2.0. i prosljeđujući materijale Wikileaksu. Optužbe su kulminirale podizanjem optužnice američkog tužiteljstva za 12 časnika GRU-a uključenih u ovu cyber-operaciju.

No veze s GRU-om tu ne staju - šef Trumpove predizborne kampanje Paul Manafort i njegov zamjenik Rick Gates redovno su komunicirali s Konstantinom Kilimnikom, bivšim agentom GRU-a. Manafort i Gates su se u kolovozu 2016. i susreli s Kilimnikom u Grand Havana Roomu u New Yorku, nedaleko od Trump Towera, i dali mu podatke iz internih anketa kampanje. Iako specijalni tužitelj Robert Mueller u svom izvještaju nije utvrdio izravnu zavjeru između Rusije i Trumpove kampanje, prema sudskim dokumentima, u optužnicama koje je podigao Kilimnik je i dalje bio aktivno povezan s ruskim tajnim službama dok je bio u kontaktu s Manafortom. 

Sastanak s Trumpovim šefom predizbornog stožera

A to je sada potvrdilo i američko ministarstvo financija u izvještaju o novom paketu sankcija Rusiji. Kilimnik je, navodi se u tom službenom državnom dokumentu, proslijedio ruskim obavještajnim službama "osjetljive informacije o anketama i predizbornoj strategiji" koje je dobio od Trumpovog predizbornog stožera. Ova potvrda pruža najčvršći dokaz dosad da su Trumpov stožer i ruske službe koje su se uplele u američke izbore zaista bili u kontaktu. 

Zahvaljujući tome što su GRU-ovi agenti koristili istu cyber-infrastrukturu, američki istražitelji uspjeli su ih povezati s drugim cyber-napadima, poput onog na njemački Bundestag 2015. U otkrivanju operacija GRU-a, ali i drugih ruskih tajnih službi poput SVR-a, američkim su obavještajcima od znatne pomoći bili nizozemski kolege iz AIVD-a.

Miješanje ruskih obavještajaca u izbore znalo je biti i mnogo izravnije. Jedinica 29155 GRU-a sudjelovala je, prema optužnici crnogorskog tužiteljstva, i u neuspješnom pokušaju puča i atentata na premijera Milu Đukanovića u listopadu 2016. 14 državljana Rusije, Srbije i Crne Gore osuđeno je zbog toga na ukupno 67 godina zatvora, ali crnogorski prizivni sud oborio je prvostupanjsku presudu u veljači ove godine zbog "bitne povrede odredaba kaznenog postupka". Srušenom presudom podgoričkog Višeg suda bili su osuđeni, između ostalih, (u odsutnosti) ruski državljani Eduard Šišmakov na 15 i Vladimir Popov na 12 godina zatvora.

Pokušaj puča u Crnoj Gori

Cilj ovog neuspjelog državnog udara bio je, prema sudu u Podgorici, "spriječiti ulazak Crne Gore u NATO", čemu se Moskva oštro protivila i zbog čega je upućivala i izravne prijetnje Podgorici. 

Rusi, koji su očito bili profesionalci, kod sebe su imali 120.000 €, uniforme specijalne policije i računalnu opremu za enkripciju i praćenje Đukanovića. Pučisti su, prema optužnici, planirali odjenuti policijske uniforme i upasti u crnogorski parlament u Podgorici, izazvati opće nerede, ustrijeliti premijera Milu Đukanovića i silom dovesti oporbenu prorusku stranku na vlast. Šišmakov je navodno izdao naredbe za operaciju Saši Anđeliću, Srbinu rođenom u Austriji koji je prethodno osuđen za ubojstvo. 

Crnogorski specijalni tužitelj za organizirani kriminal i korupciju Milivoje Katnić ustvrdio je da je u planiranje puča ukupno bilo uključeno oko 500 ljudi iz Crne Gore, Srbije i Rusije. Međutim, operacija je na vrijeme detektirana i spriječena. Šišmakov i Popov su pobjegli u Rusiju.

Britanski Guardian je tada pisao da ih je upravo Srbija tajno deportirala natrag u Rusiju, na intervenciju čelnika Ruskog sigurnosnog vijeća Nikolaja Patruševa koji je tada doletio u Beograd. Srpski Insajder je pak javljao da su ruski agenti Šišmakov i Popov boravili u Srbiji više od mjesec dana, koordinirajući planove za puč sa srpsko-crnogorskom skupinom. I Moskva i Beograd poriču ove tvrdnje. 

GRU (bio) aktivan i na ratištu u Ukrajini

GRU je bio itekako aktivan i na pravom ratištu - u ratu u Ukrajini 2014. imao je vitalnu ulogu u logističkoj podršci, naoružavanju i obuci za ruske separatiste u pokrajini Donbas na krajnjem istoku zemlje. GRU je, dapače, bio idealan za ovu misiju jer su mnogi njegovi članovi bivši pripadnici ruskih specijalnih snaga zvanih Specnaz. 

Zanimljivo je i da je tadašnji ravnatelj GRU-a Igor Korobov umro u studenom 2018. u 63. godini, nakon "ozbiljne i duge bolesti", kako je tada izvijestilo rusko ministarstvo obrane. Dakle, šef GRU-a umro je šest mjeseci nakon što su agenti istog tog GRU-a, prema rezultatima britanske istrage, dvostruko podbacili pri trovanju Skripala - ne samo da je trovanje otkriveno, a otrov identificiran, nego je i žrtva preživjela.

"Moji špijunski instinkti kažu mi da je Korobov ubijen. Svi koji sjede u GRU-u to razumiju, 125%", komentirao je njegovu smrt prebjeg iz GRU-a Viktor Suvorov za Guardian, priznajući u isto vrijeme da nema izravnih saznanja o tome. Dodao je kako je motiv ubojstva najvjerojatnije bio eliminacija svjedoka koji bi mogao prebjeći na Zapad, baš kao što je to napravio Suvorov.

Sumnja na isplate talibanima za ubojstva američkih vojnika

Sumnja se da je GRU u lipnju prošle godine, prema medijskim izvještajima temeljenima na izvorima iz američke obavještajne zajednice, potajno isplaćivao novac islamističkim borcima i kriminalcima "bliskim talibanima" kako bi ubijali američke i NATO-ove vojnike u Afganistanu.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je tada u već uobičajenom stilu, primjerenijem internetskim komentarima nego diplomatskim kanalima: "Ovo primitivno informacijsko smeće jasno pokazuje niske intelektualne sposobnosti propagandista u američkoj obavještajnoj službi."

Ipak, američke obavještajne službe na kraju su zaključile da su izvještaji o ruskim nagradama za talibane koji ubiju američke vojnike samo "niske do umjerene pouzdanosti", zbog čega nisu uključeni među razloge za novi paket sankcija koje je administracija Joea Bidena nametnula Moskvi - ponovno uplitanje u izbore 2020., golemi hakerski napad na američku vladu nazvan SolarWinds i kontinuirana okupacija i aneksija ukrajinskog Krima. 

"Procjenjujemo da su ruski obavještajni časnici zaista nastojali poticati talibanske napade na američko i koalicijsko osoblje (u Afganistanu), uključujući financijske poticaje i kompenzacije. Ali zbog niske do umjerene pouzdanosti ove procjene naš fokus je na slanju jasne poruke Rusiji o koracima koje bi SAD mogao poduzeti ako se takvo ponašanje nastavi", rekao je visoki izvor iz Bijele kuće novinarima, prenosi Guardian. 

Putin: Izdajnici se međusobno ubijaju, mi to ne radimo

Putin je 2010., upitan o likvidacijama ruskih "izdajnika", cinično odgovorio da ruske specijalne službe ne ubijaju izdajnike, nego da se oni ubijaju međusobno. Priznao je da su sovjetske snage nekoć slale ubojice kako bi se riješile neprijatelja, ali je naglasio da moderna Rusija to više ne radi. "Takve su postrojbe ukinute", kazao je.

Upitan za komentar trovanja Skripala novičokom 2018., Putin ga je opisao kao "gada i izdajicu domovine" i ustvrdio da "tamo nitko nije morao trovati nikoga (u Britaniji)."

Gore spomenuti Suvorov, pravim imenom Viktor Rezun, prebjegao je još sedamdesetih godina, a u Velikoj Britaniji je napisao knjigu o svom iskustvu. Knjiga je nazvana Akvarij, što je nadimak sjedišta GRU-a u Moskvi.

"Kakve vrste riba tamo plivaju?" upitao je on svog šefa u knjizi.

"Samo jedna vrsta - pirane", bio je odgovor.