STRUČNJACI splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje razvili su baterijske sustave koji bi u budućnosti mogli pogoniti brodove duž naše obale, smanjiti troškove za električnu energiju u industriji, a otočanima osigurati stabilnu opskrbu strujom.

Na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) prošlog mjeseca potpisan je sporazum o suradnji fakulteta i nekoliko tvrtki na čelu s Jadroplovom, za razvoj putničkih brodova koji bi funkcionirali bez "klasičnog" motora s unutarnjim izgaranjem. Takvi bi brodovi koristili "uskladištenu" energiju iz baterijskih sustava koji bi se u večernjim satima punili na kopnu.

Osnova ovog projekta je, između ostalog, ASPEMS (Aktivni sustavi za pohranu energije i mrežnu stabilizaciju) projekt na kojem su radili profesori sa splitskog FESB-a Božo Terzić i Ozren Bego te razvojni inženjer Teo Krtalić koji su većim dijelom u stvaranju svog proizvoda krenuli "od nule".

Istraživali od 2016.

Kada su 2016. godine dvojica profesora krenula u istraživanja mogućih uporaba baterijskih sustava, na svijetu je tek postojao jedan poput njihovog a bio je instaliran u sklopu elektroenergetskog sustava na Aljasci.

Baterijski sustavi mogli bi donijeti višestruku korist u kućanstvima a ovakav način "skladištenja" energije postati izvanredno važan u izoliranim sustavima, primjerice na otocima i planinama gdje elektroenergetska mreža nije stabilna.

Splitski stručnjaci ističu i kako bi mogao donijeti posebne uštede u industrijskim pogonima i većim institucijama, poput bolnica, gdje se troši više energije a potrebno je osigurati i stabilnu opskrbu.

Sustav se može usporediti s akumulatorom u automobilu, ali za razliku od akumulatora, sustav kakav su osmislili splitski profesori ima znatno veći broj ciklusa punjenja i pražnjenja te puno veću specifičnu snagu i energiju te bi svojom kapacitetom mogao napajati prosječno kućanstvo 5 do 7 dana.

Bego, izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Božo Terzić, redoviti profesor na istom fakultetu željeli su, kažu, uhvatiti trendove u elektroenergetici, a u procesu su iskoristili i razvoj litij-ionskih baterija te pad njihove cijene.

"Predosjetili smo da bi one mogle biti instalirane u elektroenergetskim sustavima cijelog svijeta, a kako smo već ranije uočiti probleme u zemljama jugoistočne Azije, Afrike i Južne Amerike, shvatili smo da ih rješavaju baš baterijski sustavi", kaže voditelj projekta Bego i napominje kako ti sustavi nisu izvori energije, kako ih ljudi često zamišljaju, nego oni služe za pohranu energije iz raznih izvora te korištenje te energije u slučaju potrebe.

Tri četvrtine litij-ionskih baterija proizvodi se u Kini, a mnoge karakteristike ih čine boljim od konkurencije - od dužeg vijeka trajanja, većeg broja punjenja pa do mogućnosti izvlačenja veće snage u manjem vremenu. 

Tim iz Splita kupovao je litij-ionske članke  te ih slagao u sustav dok su pretvarače energije, sustav za nadzor stanja baterija i sustav upravljanja napravili samostalno.

Sustav baterija, pretvarači energije i sustav upravljanja su glavne sastavnice jednog baterijskog sustava koji se, kasnije, može instalirati bilo gdje u elektroenergetskom postrojenju.

"Božo Terzić je cijelo jedno desetljeće surađivao s najvećim svjetskim proizvođačima pretvarača, tvrtkom iz Švedske i stekao je dovoljno znanja i iskustva da se upustimo u izradu vlastitih pretvarača dok je Teo Krtalić najzaslužniji za sustav upravljanja, točnije algoritme koji prepoznaju problem u mreži i kasnije ga kompenziraju pomoću baterijskih sustava", objašnjava Bego.

Projekt iz Splita značajno je većeg kapaciteta nego drugi slični u Hrvatskoj može pohraniti 140 kilovat sati energije uz 500 kilovata snage pretvarača. Pune četiri godine radilo se na sustavu, a utrošeno je 2 milijuna eura od čega je većina sredstava nepovratno dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Cilj ovakvog sustava je smanjenje troškova električne energije

Konačan cilj ovakvog sustava je smanjenje troškova električne energije svim korisnicima u kućanstvima i industriji jer bi se smanjila vršna potrošnja tzv. angažirana snaga koju svakog mjeseca u sklopu računa dodatno plaćamo uz redovnu potrošnju električne energije.

Veći udio energije iz obnovljivih izvora i njeno učinkovitije iskorištavanje, čemu može pridonijeti i sustav splitskih stručnjaka, nije važan isključivo zbog ugljične neutralnosti koju Europa namjerava ostvariti do 2050. godine nultom stopom emisije stakleničkih plinova nego je i ključan element planova razvoja europskih gospodarstava. 

Europska unija želi postati predvodnica u razvoju tehnologija budućnosti, poput tehnologija za iskorištavanje novih izvora energiju, te na tome temeljiti svoj gospodarski rast i otvarati nova radna mjesta.

Europska komisija ocijenila je kako su baterije presudan element za postizanje cilja ugljične neutralnosti do polovice stoljeća te je predložila Strategiju za skladištenje energije u kojoj je zatražila povećanje kapaciteta za skladištenje energije dobivene iz obnovljivih izvora, a o prijedlogu će se uskoro izjašnjavati i Europski parlament te predložiti svoje eventualne izmjene i dopune.