BAŠAR al Asad, sirijski predsjednik čija obitelj vlada zemljom već više od pola stoljeća, u srijedu dočekuje predsjedničke izbore namijenjene potvrđivanju njegova imidža vladara koji je jedina nada u oporavak ratom devastirane zemlje, smatraju analitičari.

Slogan njegove kampanje, “Radom do nade”, poziva na obnovu zemlje razorene desetljetnim sukobom koji je odnio više od 388.000 života i raselio polovicu sirijskog prijeratnog stanovništva.

Brojne Asadove fotografije, postavljene uz ceste i na glavnim trgovima sirijske prijestolnice, uvelike nadmašuju plakate njegovih slabije poznatih protukandidata.

“Sirijci će glasanjem iskazati odanost Asadu i sistemu”, rekao je analitičar Fabrice Balanche.

On redovitim održavanjem izbora nastoji dokazati “da sirijske institucije funkcioniraju”, dodao je.

Prilično je sigurno da će ovi izbori, drugi od početka rata, donijeti četvrti mandat predsjedniku koji već vlada 21 godinu.

Asadovi oponenti sa Zapada navode da su izbori prevara te da nisu ni slobodni ni pošteni – dijelom i zato što će se održati isključivo u one dvije trećine Sirije koja je pod kontrolom režima. 

Pedesetpetogodišnji Asad, oftalmolog po struci, prvi je put izabran na referendumu održanom 2000. godine, nakon smrti njegovog oca Hafeza koji je Sirijom vladao 30 godina.

Protukandidate mora odobriti Ustavni sud, odobrili su dvojicu

Na izborima 26. svibnja Asad će se boriti protiv još dvojice kandidata koje je Ustavni sud, čije članove on bira, odobrio između 51 pristigle prijave.

Izborni zakon uvjetuje da kandidati za predsjednika mogu biti samo osobe koje u Siriji žive najmanje posljednjih 10 godina, i to u kontinuitetu, što isključuje sve oporbenjake u egzilu.

Dvojica Asadovih protukandidata su bivši ministar Abdalah Saloum Abdalah te Mashmoud Merhi – član takozvane “dopuštene opozicije” koja je, prema mišljenju prognanih čelnika oporbe, ništa drugo doli produžena ruka Asadovog režima.

Jedini izbor

Povrh niza uredbi za poboljšanje ekonomskih uvjeta u zemlji, Asad je ranije ovog mjeseca izdao i grupno pomilovanje za tisuće zatvorenika u Siriji. 

U sklopu svoje predizborne kampanje nije davao nikakve intervjue ni organizirao događanja za medije, no njegov je tim uoči izbora objavio promotivni video koji je imao velik odjek u javnosti. 

Video započinje snimkama eksplozija i ljudi koji bježe iz srušenih naselja na koje se nadovezuju prizori puni nade: učitelj koji u učionici popravlja rupu u zidu izbušenom granatama, seljak obrađuje svoju zemlju, pilana ponovo u pogonu.

“Bašarova predizborna kampanja ističe njegovu ulogu čovjeka koji je pobijedio u ratu (i) koji ima velike ideje za obnovu Sirije”, rekao je Nicholas Heras s Newlines Instituta u Washingtonu.

Kampanja predstavlja Asada kao “jedinu osobu koja može ponovno uspostaviti red i voditi proces obnove zemlje iz kaosa rata”.

Prema podacima UN-a, više od 80 posto sirijskih građana živi u siromaštvu i zemlja je danas miljama daleko od vizije koju je Asad predstavljao na početku svojeg predsjedničkog puta.

No, Asadova je kampanja, smatra Heras, više usmjerena na međunarodne donatore nego na glasače u Siriji. 

Glavna kočnica razvoja

Sirija je pod Asadovim režimom izgubila status ozbiljnog regionalnog igrača i sada se na nju uglavnom gleda kao na zemlju uvelike ovisnu o Rusiji, Iranu i dijelu militantnih postrojbi koje podržava Teheran, uključujući i libanonski pokret Hezbolah.

Ostaje za vidjeti hoće li zapadne zemlje predvođene Washingtonom napraviti zaokret u odnosu prema Damasku ukidanjem sankcija koje su paralizirale sirijsko gospodarstvo.

Međutim, do popuštanja će teško doći bez međunarodnog mirovnog rješenja, za čije se sabotiranje najčešće optužuje Asad.

Stručnjaci misle da ovi izbori potkopavaju rad odbora, osnovanog krajem 2019. godine pod pokroviteljstvom UN-a, za izradu nacrta novog ustava.

Između predstavnika režima, oporbe i skupina civilnog društva nije postignut nikakav sporazum o ustavu prije održavanja izbora, što je onemogućuje bilo kakav napredak.

Stoga će ovi izbori biti “glavna kočnica u razvoju ustavnog procesa”, prema mišljenju stručnjaka za sirijsko pitanje Samuela Ramanija. 

“Međunarodnoj zajednici, uključujući Rusiju i Iran, to će dodatno potvrditi koliko će postizanje rješenja biti teško”. 

U zemlji podijeljenoj ratom, sirijski su Kurdi na sjeveroistoku stvorili de facto autonomnu zonu u kojoj će glasovanje biti krajnje ograničeno.

Na sjeverozapadu zemlje, gdje pod nadzorom ustaničkih skupina živi više od tri milijuna ljudi, izbora neće biti jer ih ondje smatraju nelegalnim. 

Na zadnjim izborima održanim 2014. godine, Asad je protukandidate pobijedio s 88 posto glasova.