NA ZNANSTVENO-STRUČNOJ konferenciji Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), održanoj danas uživo i online, stručnjaci su ukazali na višeslojnost problema obnove grada u aktualnim okolnostima.

U organizaciji Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora HAZU-a okupili su se arhitekti, povjesničari umjetnosti, sociolozi, ekonomisti, građevinari, geodeti, seizmolozi i eksperti drugih komplementarnih struka.

Kako je priopćeno, razmotreni su povijesni i baštinski aspekti zagrebačkih potresa 1880. i 2020., buduće perspektive obnove, iskustva dosadašnjeg urbanističkog planiranja na području povijesnog središta Zagreba i smjernice za buduće postupanje, kao i identitetska pitanja urbaniteta, problemi interpolacija u povijesnom ambijentu, održivosti i sigurnosti rekonstrukcije zgrada, teme konzervatorskih ograničenja i kriterija, tretmana javnih prostora, sociološki i ekonomski aspekt te demografski procesi unutar povijesnog središta grada. 

Otvarajući konferenciju, predsjednik HAZU-a, akademik Velimir Neidhardt, rekao je da potresi otvaraju prilike za novi urbanistički razvoj i nove ideje, što svjedoče primjeri Zagreba 1880., Skoplja 1963., Banja Luke 1969., Dubrovnika i Kotora 1979. godine.

Podsjetio je na to da je nakon potresa 1880. Zagreb nekoliko stoljeća od nastanka srednjovjekovnih Gradeca i Kaptola preskočio prag urbanom modernizacijom, a od srednjovjekovnoga maloga grada periferijskih obilježja krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađen je suvremeni srednjoeuropski grad - idealni grad kasnog 19. stoljeća."

"Sadašnje tkivo grada je nabujalo"

Po njegovim riječima, osim otklanjanja šteta od potresa i povratka stanovnika u njihove domove, Zagreb treba rješavati glavne infrastrukturne izazove o kojima se raspravlja cijelo stoljeće, kao što su gradska željeznica, prometno rasterećenje tranzitnih zelenih valova obilaznicom oko širega gradskog središta, sjeverna prometna tangenta, urbanistička definicija Save te zagrebačka urbanistička os metropole kao nastavak Zrinjevca.

Neidhardt je ocijenio da je sadašnje tkivo grada nabujalo te se je, unatoč administrativnom prividnom usmjeravanju, otelo kontroli urbanističkog logičnog razmišljanja i postalo neprotočno i oslabljeno, pa i gradu u cjelini trebaju nova prostorna, infrastrukturna i ekološka ojačanja koja će omogućiti ne samo dovršavanje započetih dijelova grada nego i održivost u budućnosti.

"Zagreb treba novi GUP"

Kazao je i da Zagrebu treba novi Generalni urbanistički plan koji će afirmirati urbanistička razmišljanja od prije pola stoljeća, "kada se još promišljao urbanizam s vizijom - gradotvorni urbanizam koji je promatrao grad u cjelini i koji se nije prvenstveno bavio samo izgrađivanjem zgrada i popunjavanjem parcela."

Neidhardt je zaključio da treba prestati s politički motiviranim urbanističkim natječajima, već urbanističko planiranje temeljiti na logičnom razmišljanju i pristojnom ponašanju u prostoru te "u zajedništvu, stručno i kompetentno pokazati da smo u stanju osnažiti Zagreb kao kulturni, suvremen, siguran i sretan grad 21. stoljeća, koji zna čuvati i afirmirati naslijeđene vrijednosti, ali i uljudno usmjeravati i graditi našu metropolu na suvremen način."

"Sačuvati neke zgrade kao memoriju na potres"

Komparativnu analizu urbanog razvoja i arhitektonske baštine Zagreba nakon potresa 1880. i 2020. dao je Dragan Damjanović, koji je, među ostalim, spomenuo da bi neke zgrade trebalo sačuvati kao uspomenu na prošlogodišnji potres, a kao rješenje predložio je teško oštećenu crkvu u Granešini, koju tamošnja župa više ne namjerava koristiti.

Snješka Knežević upozorila je na neke od problema na području Zelene potkove, među ostalim i na intervencije u prostoru tijekom Adventa. "Pitanje je kako je to događa uz Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i prirode, kako to da nisu nikad ništa zabranili ni tražili da se ukloni? Govoriti o primjeni UNESCO-ovih kriterija za bilo koji spomenik u Zagrebu je apsurdno i komično, i dalje ćemo imati dernek", kazala je.

Upozorila je da oba kandidata za gradonačelnika Zagreba ne govore o razvoju baštine i što im ona znači, već samo o tome kako ju iskoristiti. 

"Zagrebu treba obnova, a ne prigodno krpanje"

Ivan Rogić smatra da Zagrebu treba obnova, a ne "prigodno krpanje", upozorivši i na opasnost da centar grada ostane bez stalnih stanovnika.

O zelenoj i učinkovitoj obnovi Zagreba govorio je Julije Domac. Alen Žunić istaknuo je važnost uvođenja implementacije "pametnog grada" kroz suživot digitalnih alata i fizičkog prostora, dok je o potencijalnim učincima obnove Zagreba na ubrzanje oporavka od kovidkrize i održivi ekonomski rast govorio Damir Notovny.

Suvremene geodetske metode dokumentiranja stvarnog stanja objekata stradalih u potresu za potrebe izrade projekta sanacije predstavio je Almin Đapo. Marijan Herak govorio je o potresnoj opasnosti u gradu Zagrebu, a Zlatko Karač o konzervatorskim aspektima obnove povijesnog središta Zagreba nakon potresa.

Josip Atalić održao je izlaganje na temu Procjena štete i karakter oštećenja, kategorizacija konstruktivne obnove, seizmički rizici i mogući pristupi, Nikola Majhen o konsolidaciji povijesnih objekata, Nenad Fabijanić o Uličnoj dvoličnosti… ili vice versa, a Feđa Vukić o Potresu i identitetu grada.