SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika poslao je otvoreno pismo Draženu Oreščaninu iz Udruge Glas poduzetnika te od njega traže ispriku zbog izjave za koju tvrde da je uvredljiva.

Prije četiri dana Oreščanin je gostovao na RTL-u te komentirao mjere i zatražio raspuštanje Stožera, a pritom je spomenuo i uhljebe.

Na pitanje može li se procijeniti šteta nastala od korone odgovorio je:

"Može se procijeniti. Ta šteta je u izgubljenom prihodu, u izgubljenoj dobiti. Naša procjena je da se tu radi o oko 20 tisuća što firmi, što obrta. Ta ukupna šteta bi se, kad bi svi tražili da im se ona namiri, vjerojatno kretala između 10 i 20 milijardi kuna. To nije problem jer svi znamo da Hrvatska troši na budžet 44 posto svog BDP-a i da preko 20 posto ide na hladni pogon. Ako ima za naše drage uhljebe, onda sigurno ima i za nadoknaditi štetu onima koji te uhljebe hrane", zaključio je Oreščanin.

Evo što mu šalje Sindikat.

"Poštovani gospodine Oreščanine,

tijekom nedavnog komentiranja mjera Stožera civilne zaštite za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom za jednu nacionalnu televiziju, u funkciji izvršnog direktora udruge poduzetnika u Hrvatskoj, izrekli ste niz konstatacija uvredljivih za naše članove, državne službenike i namještenike.

Svojom izjavom "Ako (Hrvatska) ima za naše drage uhljebe u javnoj upravi, onda sigurno ima da nadoknadi štetu onima koji te uhljebe hrane" uvrijedili ste sve one koji savjesno i odgovorno rade poslove od općeg interesa za jednu državu. 

To što primaju plaću iz državnog proračuna ne čini ih automatski, kako Vi kažete, „uhljebima“.

Poslovi koje pruža javni sektor čine više od 25 posto ukupne zaposlenosti i značajan su dio ekonomske aktivnosti u zemljama EU. (ec.europa.eu)

Upravo je u djelokrugu javnog sektora sva infrastruktura koja osigurava funkcioniranje gospodarskog sustava i društva u cjelini.

Mnogi rade za minimalnu plaću

Isto tako, ljudi zaposleni u javnome sektoru RH, „uhljebi“ kako ih Vi nazivate, rade sve ovo vrijeme koronakrize i to za plaću daleko manju od državnog prosjeka, a mnogima primanja nisu veća od minimalne plaće u RH. 

Skrećemo pozornost kako Ustavom RH svaki zaposleni ima zajamčeno pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji dostojan život. I državni službenici i namještenici spadaju u kategoriju „svaki zaposleni“. Koliko je dostojan život naših članova procijenite sami svjedočanstvima u privitku. 

Javno se ispričajte

Gospodine Oreščanine,

javno se ispričajte državnim službenicima i namještenicima zbog narušavanja njihova ugleda i časti, slijedom, očito unaprijed stvorenih negativnih uvjerenja. 

Srdačan pozdrav,

Predsjednica SDLSN-a
Iva Šušković, v.r.", stoji u otvorenom pismu kojemu su priložili desetak izjava zaposlenika o njihovim plaćama koje prenosimo u cijelosti:

Putujem svaki dan 104 kilometra na posao za plaću 4.300 kuna.
Nevenka

S gotovo 24 godine radnoga staža imam plaću 4.800 kuna.
Marijana

Kao voditelj Odjeljka u računovodstvu s 36 godina staža, sa svim dosadašnjim povećanjima, imam plaću 5.370 kuna. VŠS.
Branka

Ja sam zapisničar s punih 40 godina staža. Plaća mi je 5.100 kuna.
Ljiljana

Imam 15 godina radnoga staža u službi. Neto plaća mi je 4.411 kuna.
arhivar-upisničar

Imam devet godina radnoga staža i plaća mi je 4.450 kuna.
sudski zapisničar

Imam 18 godina radnog staža u službi. Neto plaća mi je 5.350 kuna.
zemljišnoknjižni referent

Deset godina radim u službi. Neto plaća mi je 4.200 kuna.
upisničar

Imam 22 godine radnog staža u službi. Neto plaća mi je 5.500 kuna.
referent za informatiku

Imam pet godina staža u službi i neto plaću u visini 4.400 kuna.
 administrativni referent/sudski zapisničar

U službi radim 24 godine i imam plaću 6.500 kuna neto.
voditelj materijalno-financijskog odjela

Za svojih 35 godina radnoga staža u službi dobivam plaću u iznosu 5.200 kuna.
arhivar

Imam 15 godina radnoga staža i radim za minimalac.
ovlašteni zemljišnoknjižni referent

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.