RUSKI predsjednik Vladimir Putin osobno je tijekom zatvorene sjednice ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost odobrio tajnu obavještajnu operaciju za podršku "mentalno nestabilnom" Donaldu Trumpu na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine, pokazuju dokumenti koji su navodno procurili iz Kremlja. Ključni sastanak održan je 22. siječnja 2016. godine, sugeriraju dokumenti, uz prisutnost ruskog predsjednika, njegovih obavještajnih šefova i ključnih ministara, piše londonski The Guardian.

Složili su se da bi Trumpov mandat u Bijeloj kući pomogao osigurati strateške ciljeve Moskve, među njima socijalna previranja u SAD-u i slabljenje pregovaračke pozicije američkog predsjednika. Trima ruskim špijunskim agencijama naređeno je da pronađu praktične načine za podršku Trumpu, a uredba o tome izgleda kao da ima Putinov potpis. U tom trenutku Trump je bio vodeći u utrci za nominaciju Republikanske stranke. Izvještaj koji je pripremio Putinov stručni odjel preporučio je Moskvi da koristi "svu moguću silu" kako bi osigurala Trumpovu pobjedu.

Curenje informacija iz Kremlja

Čini se da su zapadne obavještajne agencije već nekoliko mjeseci upoznate s dokumentima i da su ih pažljivo pregledale. Izgleda da se radi o ozbiljnom i krajnje neobičnom curenju informacija iz Kremlja. Guardian je pokazao dokumente neovisnim stručnjacima koji kažu da se doimaju istinitima. Neki detalji ukazuju da su dokumenti autentični. Opći ton i izričaj u skladu su sa sigurnosnim razmišljanjima Kremlja.

Kremlj je reagirao s prezirom. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov u četvrtak je za Guardian rekao kako je ideja da su se ruski čelnici sastali i složili se podržati Trumpa početkom 2016. veliki "pulp fiction". Izvještaj "Br. 32-04\vd" klasificiran je kao tajni. U njemu stoji da je Trump s gledišta Kremlja "najperspektivniji kandidat". Tu je i kratka psihološka procjena Trumpa, koji je opisan kao "impulzivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa inferiornosti".

Također je očita potvrda da Kremlj posjeduje kompromat ili potencijalno kompromitirajući materijal o budućem predsjedniku, prikupljen tijekom ranijih Trumpovih "neslužbenih posjeta teritoriju Ruske Federacije". Dokument se referira na "određene događaje" tijekom Trumpovih putovanja u Moskvu. Članovi Vijeća sigurnosti pozvani su pronaći pojedinosti u dodatku pet, u stavku pet, navodi se u dokumentu. Nejasno je što dodatak sadrži.

"Nužno je potrebno upotrijebiti svu moguću silu kako bi se olakšao Trumpov izbor za američkog predsjednika", stoji u dokumentu. To bi pomoglo u ostvarivanju poželjnog "teorijskog političkog scenarija" za Rusiju. Trumpova pobjeda "definitivno će dovesti do destabilizacije američkog sociopolitičkog sustava" i vidjet će kako skriveno nezadovoljstvo izbija na vidjelo, predviđa ruski dokument.

Sastanak se dogodio

Nema sumnje da se sastanak u siječnju 2016. zaista održao i da je sazvan u Kremlju. Službena fotografija s tog sastanka prikazuje Putina na čelu stola, ispod zastave Ruske Federacije i dvoglavog zlatnog orla. Tamo je i tadašnji ruski premijer Dmitrij Medvedev, zajedno s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prisutni su bili i Sergej Šojgu, ministar obrane zadužen za GRU, rusku vojnoobavještajnu agenciju; Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske vanjske obavještajne službe SVR; te Aleksandar Bortnikov, šef špijunske agencije FSB. Nikolaj Patrušev, bivši direktor FSB-a, nazočio je sastanku kao tajnik Vijeća sigurnosti.

Prema priopćenju za medije, raspravljalo se o gospodarstvu i Moldaviji. Dokument koji je vidio Guardian sugerira da je stvarna i prikrivena svrha sastanka Vijeća sigurnosti bila rasprava o povjerljivim prijedlozima koje je izradila predsjednikova analitička služba kao odgovor na američke sankcije Moskvi.

Čini se da je autor prijedloga Vladimir Simonenko, visoki dužnosnik zadužen za stručni odjel Kremlja, koji Putinu pruža analitički materijal i izvještaje, od kojih se neki temelje na stranim obavještajnim podacima. U dokumentu se navodi da je 14. siječnja 2016. godine Simonenko podnio sažetak s tri stranice zaključaka i preporuka svojih suradnika.

Potpisanom uredbom dva dana kasnije, Putin je naložio tadašnjem šefu direkcije za vanjsku politiku Aleksandru Manžosinu da sazove zatvoreni sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Njegova je svrha bila dodatno proučavanje dokumenta, kaže se u uredbi. Manžosin je dobio rok od pet dana da dogovori sastanak.

Što se dogodilo na drugom katu?

Nepoznato je što je rečeno u prostoriji na drugom katu unutar zgrade Senata Kremlja. No, čini se da su predsjednik i njegovi obavještajni dužnosnici potpisali multiagencijski plan za uplitanje u američku demokraciju, oblikovan u smislu opravdane samoobrane. Navode se razne mjere koje bi Kremlj mogao usvojiti kao odgovor na neprijateljske poteze iz Washingtona. U dokumentu se iznosi nekoliko američkih slabosti: "produbljivanje političkog jaza između lijevih i desnih", američki medijsko-informativni prostor i raspoloženje protiv establišmenta tijekom mandata predsjednika Baracka Obame.

U dokumentu se ne spominje Hillary Clinton, Trumpova protukandidatkinja na izborima 2016. Sugerira se angažiranje medijskih resursa za potkopavanje vodećih američkih političkih ličnosti. Postoje odlomci o tome kako bi Rusija mogla ubaciti "medijske viruse" u američki javni život koji bi mogli postati samoodrživi i sami se replicirani. To bi promijenilo masovnu svijest, posebno u određenim skupinama, stoji u dokumentima.

Nakon sastanka, prema zasebnom dokumentu koji je također procurio, Putin je izdao uredbu kojom se uspostavlja novo i tajno međuresorno povjerenstvo. Njegov hitni zadatak bio je ostvariti ciljeve postavljene u "posebnom dijelu" dokumenta Br. 32-04\vd.
Navodi se da su među članovima novog radnog tijela Šojgu, Fradkov i Bortnikov. Šojgu je imenovan predsjednikom povjerenstva. Uredba kaže da bi povjerenstvo trebalo poduzeti praktične korake protiv SAD-a što je prije moguće. To se opravdava razlozima nacionalne sigurnosti te ukazuje da je to u skladu sa saveznim zakonom iz 2010. godine, 390-FZ, koji Vijeću omogućava formuliranje državne politike u sigurnosnim pitanjima.

Svaka špijunska agencija dobila je zadatak

Prema dokumentu, svaka špijunska agencija dobila je zadatak. Ministru obrane naloženo je da koordinira rad pododjeljenja i službi. Šojgu je također bio odgovoran za prikupljanje i sistematizaciju potrebnih informacija i za "pripremu mjera za djelovanje na informacijsko okruženje objekta", što je, čini se, naredba za hakiranje osjetljivih američkih cyber-ciljeva koje je identificirao SVR.

SVR je dobio zadatak prikupljati dodatne informacije za podršku aktivnostima povjerenstva. FSB je dobio kontraobavještajne zadatke. Putin je odobrio spomenuti dokument od 22. siječnja 2016. godine koji je njegov ured potvrdio pečatom. Mjere su na snagu stupile odmah nakon Putinova potpisa, kaže se u uredbi. Obavještajni šefovi dobili su nešto više od tjedan dana da se vrate s konkretnim idejama koje će podnijeti do 1. veljače.

Čini se da ovaj dokument, napisan birokratskim jezikom, pruža dosad nezabilježeni uvid u skriveni svijet odlučivanja ruske vlade. Putin je više puta negirao optužbe za uplitanje u zapadnu demokraciju. Čini se da su ovi dokumenti u suprotnosti s tom tvrdnjom. Oni ukazuju da su ruski predsjednik, njegovi špijunski dužnosnici i ključni ministri bili duboko upleteni u jednu od najvažnijih i najsmjelijih špijunskih operacija 21. stoljeća - zavjeru koja će pomoći instaliranju "mentalno nestabilnog" Trumpa u Bijelu kuću.
Čini se da dokumenti postavljaju raspored za ono što se zapravo dogodilo u 2016. godini. Nekoliko tjedana nakon sastanka Vijeća sigurnosti, GRU-ovi hakeri napali su servere Demokratskog nacionalnog odbora (DNC) i potom objavili tisuće privatnih e-mailova pokušavajući naštetiti predizbornoj kampanji Hillary Clinton.

Izvještaj do kojeg je došao Guardian sadrži detalje koji podsjećaju na ruski obavještajni rad, kažu diplomatski izvori. Kratka analiza Trumpove osobnosti karakteristična je za ruske obavještajne agencije koje stavljaju velik naglasak na stvaranje profila pojedinaca i pritom koriste i stručnu i popularnu psihologiju.

Detalji izvještaja

Moskva bi najviše profitirala republikanskom pobjedom, stoji u dokumentu. To bi moglo dovesti do "socijalne eksplozije" koja bi zauzvrat oslabila američkog predsjednika. Naglašava se da bi Trumpova pobjeda dovela do međunarodne koristi. Putin bi u tajnosti mogao dominirati bilo kojim američko-ruskim bilateralnim pregovorima, dekonstruirati pregovaračku poziciju Bijele kuće i gurati odvažne vanjskopolitičke inicijative u ime Rusije.

Ostali dijelovi izvještaja na više stranica obrađuju teme koje nemaju veze s Trumpom. Kaže da su sankcije koje je SAD uveo nakon ruske aneksije Krima pridonijele domaćim napetostima. Zaključuje se da bi Kremlj trebao tražiti alternativne načine privlačenja likvidnosti u rusko gospodarstvo. Dokument preporučuje preusmjeravanje trgovine i izvoza ugljikovodika prema Kini. Moskva bi trebala utjecati na SAD i satelitske zemlje da u potpunosti odustaju od sankcija ili ih ublaže.

Andrej Soldatov, stručnjak za ruske špijunske agencije i autor knjige The Red Web (Crvena mreža), rekao je da otkriveni materijal "odražava stvarnost": "To je u skladu s postupcima obavještajnih službi i Vijeća sigurnosti. Odluke se uvijek donose tako da savjetnici pružaju informacije predsjedniku te kroz lanac zapovijedanja. U Kremlju se mikroupravlja većinom tih operacija. Putin je svojim špijunima najkasnije 2015. godine jasno dao do znanja da se ništa ne može učiniti neovisno od njega. Nema mjesta za samostalno djelovanje".

Putin je odlučio objaviti ukradene mailove Hillary Clinton nakon sastanka Vijeća sigurnosti u travnju 2016. godine, rekao je Soldatov pozivajući se na vlastite izvore.

Sir Andrew Wood, bivši veleposlanik Velike Britanije u Moskvi i suradnik u think tanku Chatham House, opisao je dokumente kao "iznimno zanimljive": "Oni odražavaju vrstu rasprave i preporuke koje se mogu i očekivati. Postoji potpuno nerazumijevanje SAD-a i Kine. Napisani su za osobu (Putina) koja ne može vjerovati da je nešto pogriješila. Uopće se ne dovodi u pitanje da je Rusija mogla pogriješiti napadom na Ukrajinu. Izvještaj je u potpunosti u skladu s onim stvarima koje bih očekivao u 2016. godini, a još više danas. Ima dosta paranoje. Vjeruje se da je za sve odgovoran SAD. Ovo je stajalište duboko ukorijenjeno u dušu ruskih vođa".

Trump isprva nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Kasnije je Liz Harrington, njegova glasnogovornica, dala sljedeću izjavu u njegovo ime: "Ovo je odvratno. To su lažne vijesti, baš kao što su 'RUSIJA, RUSIJA, RUSIJA' bile lažne vijesti. To radikalna ljevica radi sve moguće ludosti kako bi ponizila svakoga na desnici. To je fikcija i nitko prema Rusiji nije bio oštriji od mene, uključujući naftovod i sankcije. Istodobno smo se slagali s Rusijom. Rusija nas je poštovala, Kina nas je poštovala, Iran nas je poštovao, Sjeverna Koreja nas je poštovala. A svijet je bio puno sigurnije mjesto nego što je to sada s mentalno nestabilnim vodstvom".