REKORDAN broj upada kineskih ratnih zrakoplova u obrambenu zonu Tajvana u posljednja četiri dana pokazuje vojnu snagu Pekinga te šalje snažne poruke i domaćoj i međunarodnoj javnosti, smatraju zapadni analitičari.

Gotovo 150 borbenih zrakoplova Zračnih snaga narodnooslobodilačke vojske (PLAAF), bombardera sposobnih nositi nuklearno oružje, protupodmorničkih zrakoplova i zrakoplova za rano upozoravanje i kontrolu ušlo je u tajvansku Identifikacijsku zonu protuzračne obrane (ADIZ), pokazuju podaci tajvanskog ministarstva obrane, piše CNN.

Iako se kineski zrakoplovi nisu približili onome što Tajvan smatra svojim suverenim zračnim prostorom - 12 nautičkih milja od njegove obale - ušli su u područje ADIZ-a, u kojem Tajvan zadržava pravo odgovoriti na svaki upad. To se može učiniti putem radioupozorenja, praćenja protuzračnim projektilima ili presretanjem borbenim zrakoplovima.

U ponedjeljak, nakon što je PLAAF poslao najveći broj ratnih zrakoplova (56) u tajvanski ADIZ otkako je ova otočna država prošle godine počela javno izvještavati o takvim aktivnostima, tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da su izdana radijska upozorenja i da su raspoređeni raketni sustavi protuzračne obrane za praćenje aktivnosti.

Ni u jednom trenutku tijekom naleta kineskih aviona nije izgledalo da je stvarna borba bila neizbježna, ali zapadni analitičari kažu da je Kina u stanju ostvariti određene probitke i bez ispaljenog metka.

"Ovo je dobro osmišljen program iz Pekinga, zamišljen da se provodi mjesecima i godinama, s nekoliko međusobno povezanih ciljeva", rekao je Jacob Stokes, suradnik u indopacifičkom sigurnosnom programu u Centru za novu američku sigurnost, te nastavio:

Prvi je političko-vojni signal kojom se pokušava zastrašiti vlada u Tajvanu i istaknuti pravo Kine na kontrolu nad otokom. Drugi je stjecanje iskustva kineskih pilota i ostalog vojnog osoblja u provođenju ovakvih vrsta operacija u različitim uvjetima, što će povećati njihovu sposobnost borbe ako do toga dođe. Treći je prisiliti tajvansku vojsku da mobilizira zrakoplove kao odgovor, što pomaže istrošiti manje zračne snage i pilote Tajvana".

Drugi analitičari kažu da kineska vojska pokazuje i prijateljima Tajvana - konkretno Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu - kako neće posustati pred njihovom podrškom Tajvanu. Također kažu da je opsežno izvještavanje o letovima u kineskim medijima osmišljeno kako bi se pojačala podrška kampanji Pekinga da Tajvan stavi pod svoju kontrolu.

Što je Tajvan učinio da naljuti Kinu?

Tajvan i kontinentalna Kina odvojeni su od završetka građanskog rata prije više od sedam desetljeća, nakon čega su poraženi nacionalisti pobjegli na otok. Međutim, Peking gleda na Tajvan kao na neodvojivi dio svog teritorija, iako Komunistička partija Kine nikada nije upravljala ovim demokratskim otokom s oko 24 milijuna stanovnika. I kineski predsjednik Xi Jinping odbio je isključiti vojnu silu za zauzimanje Tajvana ako bude potrebno.

Prema riječima Lionela Fattona, stručnjaka za indopacifičke odnose na Sveučilištu Webster u Švicarskoj, "Kini su potrebne mjere kako bi odvratila Tajvan od nepoželjnih radnji, osobito inicijative temeljenih na neovisnosti". Fatton primjećuje da je porast kineskih upada u tajvanski ADIZ uslijedio nakon što je Taipei (glavni grad Tajvana) službeno podnio zahtjev za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), odnosno paktu o slobodnoj trgovini. Takvo nešto Kina neće prihvatiti.

"U svijetu postoji samo jedna Kina, a Tajvan je neotuđivi dio kineskog teritorija. Što se tiče CPTPP-a, odlučno se protivimo pristupanju Tajvana bilo kakvom sporazumu ili organizaciji službene prirode", rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lijian Zhao u tweetu 23. rujna.

Fatton je dodao da je povećanjem broja vojnih letova Peking ukazuje Taipeiju kako posjeduje sredstava i vatrenu moć da podrži taj tvrdoglavi stav. To je klasičan čin odvraćanja, pokažite snagu prije nego što protivnik poduzme mjere koje će rezultirati neprihvatljivom cijenom, smatra Fatton.

Carl Schuster, bivši načelnik operacija u Zajedničkom obavještajnom centru američkog Pacifičkog zapovjedništva, rekao je da Peking signalizira Taipeiju da ga može napasti kad god poželi: "To je snažna poruka, ona prati i pojačava prijeteću retoriku Kine".

A Kina će u tome biti neumoljiva, dodao je Fatton: "Možemo očekivati da će Kina nastaviti svoju kampanju pritiska kako bi osigurala da njezino odvraćanje ostane čvrsto".

U utorak je tajvanska predsjednica Tsai Ing-Wen nagovijestila da se njena zemlja neće popustiti pod pritiskom.

"Usred gotovo svakodnevnih upada Narodnooslobodilačke vojske, naš stav o odnosima između tjesnaca ostaje konstantan: Tajvan se neće podvrgnuti pritisku, ali neće postati ni avanturist, čak ni kad dobiva podršku međunarodne zajednice", napisala je Tsai za američki časopis Foreign Affairs.

Kako ovo pomaže Kini u stjecanju vojnog iskustva?

Ako se Peking odluči za otvorenu vojnu kampanju protiv Taipeija, kineska vojska će trebati detaljne podatke o tome kakav odgovor može očekivati od tajvanskih snaga. Slanje desetaka ratnih aviona u tajvanski ADIZ pomaže u stvaranju te slike.

"Kineska vojska testira i razvija procjenu sposobnosti Tajvana za otkrivanje i spremnost da odgovori na zračne prijetnje. Također bilježi vrijeme reakcije Tajvana, taktiku i postupke presretanja iz zraka", rekao je Schuster za CNN.

Sve veći broj zrakoplova uključenih u upade također razvija sposobnost kineske vojske da djeluje s velikim brojem postrojbi i opreme koja bi vjerojatno bila raspoređena u stvarnim borbama.

"Koordinirane zračne operacije koje uključuju veliki broj zrakoplova na velikoj udaljenosti složenije su od operacija malih jedinica u blizini matične baze. Pogled zračnog kontrolora na borbeni prostor manje je točan na 100 nautičkih milja nego na 10. Dodavanjem zrakoplova povećava se ta složenost", naglašava je Schuster, dodavši kako prema njegovim saznanjima posljednji upadi predstavljaju najveću koncentraciju kineskih vojnih zrakoplova ikad tako daleko od njihovih matičnih baza. Stoga je moguće da bi se letovi velikih razmjera mogli nastaviti. U osnovi, kineskoj vojsci je potrebna praksa.

"Ratno zrakoplovstvo i mornarica SAD-a smatraju takve vježbe rutinskima, ali i dalje vježbaju barem jednom godišnje. Kineska vojska nema takvo iskustvo", smatra Schuster.

Što je s vojnom moći Tajvana?

Tajvan nema toliko vojnih zrakoplova kao Kina, a i njegova je flota starija. Ako Taipei pokuša mobilizirati iste zračne snage, naći će se u ozbiljnim problemima, kažu analitičari.

"Većina tajvanske lovačke avijacije stara je gotovo 30 godina. Svako mobiliziranje napreže zračne snage. Kako zrakoplovi stare, nastaju pukotine u njihovoj strukturi zbog zamora materijala. Kina se vjerojatno nada da bi njeni upadi mogli navesti Tajvan da bira između korištenja svojih lovaca do njihovih granica ili uklanjanja iz službe radi obnove", rekao je Schuster.

Ali Tajvan možda neće zagristi mamac, smatra Peter Layton, suradnik na Azijskom institutu Griffith u Australiji. On napominje da tajvanska vojska ne koristi svježe fotografije kineskih aviona u svojim priopćenjima o upadima, nego koristi slike iz datoteka o kineskim zrakoplovima.

"Tajvan, međutim, objavljuje detaljne podatke o tragovima koji uključuju vrste zrakoplova. To znači da tajvanska vojska može identificirati tip zrakoplova nevizualnim sredstvima, to jest elektroničkim sredstvima velikog dometa", rekao je Layton.

Kakva se poruka šalje prijateljima Tajvana?

Prošli slučajevi većih upada kineskih zrakoplova u tajvanski ADIZ uslijedili su nakon što su zemlje koje podržavaju Taipei učinile nešto što ljuti Peking. Na primjer, upad 25 zrakoplova u travnju dogodio se dan nakon što je američki državni tajnik upozorio Peking da se Washington obvezao na obranu Tajvana. Upad 28 ratnih zrakoplova u lipnju uslijedio je nakon što su čelnici G7 izdali zajedničko priopćenje u kojem su Kinu kritizirali zbog niza pitanja i naglasili važnost mira i stabilnosti preko Tajvanskog tjesnaca.

Prošlotjedni upadi dogodili su se dok su SAD, Japan, Velika Britanija, Novi Zeland i Nizozemska izvele multilateralne pomorske vježbe u blizini Okinawe, samo 730 kilometara od Tajvana. U vježbama su sudjelovala dva američka i jedan britanski nosač zrakoplova.

Kineski upadi velikih razmjera, koji uključuju desetke aviona, vjerojatno su isplanirani prije nekoliko mjeseci, smatra Layton: "Kineske zračne snage imaju reputaciju da preferiraju dobro planirane, jako koreografirane aktivnosti".

"Mjeseci planiranja omogućili bi da se upad dobro razvije i primijeni nekoliko puta prije ove serije velikih događaja. Takvi bi rokovi također osigurali da je potreban broj zrakoplova u upotrebi i na raspolaganju", rekao je Layton, dodavši kako se u kineskoj vojno-političkoj hijerarhiji pogreške ne toleriraju.

"Komunistička partija nije sklona riziku i članovi stranke koji se nalaze zapovjednim pozicijama u zrakoplovstvu žele osigurati da sve prođe u najboljem redu i bez problema", rekao je Layton.
Porast upada vjerojatno je prvo bio zamišljen kao pokazivanje mišića uz godišnjicu kineskog osnutka 1. listopada, smatra Timothy Heath iz think tanka RAND Corp. u Washingtonu.

"Međutim, za takav svečani događaj jednodnevna zračna parada bila bi dovoljna", rekao je Heath, dodajući da su pomorske vježbe, činjenica da je Velika Britanija nedavno poslala razarač kroz Tajvanski tjesnac i novo vodstvo u Japanu koje razmatra buduću politiku prema Tajvanu,  vjerojatno odigrali ulogu u proširenju broja kineskih upada.

"Raspoređivanje više valova borbenih zračnih formacija fleksibilan je alat za slanje političkog signala i upozorenja Tajvanu i zapadnim zemljama", rekao je Heath.

Kako su upadi popraćeni u kineskim medijima?

Heath je rekao kako su kineski državni mediji nedavno pisali o Danu državnosti 1. listopada i naglašenim upozorenjima i prijetnjama Tajvanu, te upozorenja SAD-u i Zapadu u tekstovima na kineskom i engleskom jeziku. Web stranica državnog nacionalističkog tabloida Global Times u utorak pokazuje koliko je to pitanje važno za Peking. Priča na naslovnici kaže da je Kina upala u ponedjeljak s 56 ratnih aviona u tajvanski ADIZ, dodajući da je do toga došlo dan nakon što su SAD izrazile zabrinutost zbog kineskih vojnih aktivnosti u blizini otoka, što smatraju provokativnim.

"Izjava SAD-a poslala je vrlo pogrešan i neodgovoran signal, a Kina će poduzeti sve potrebne mjere da slomi sve pokušaje neovisnosti Tajvana", izvijestio je Global Times pozivajući se na kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.

U popratnom komentaru Global Timesa, također pri vrhu stranice, kaže se da su letovi "ozbiljno upozorenje" vladajućoj tajvanskoj Demokratskoj naprednoj stranci (DPP) zbog njezine "secesionističke" politike.