U PRVIH devet mjeseci 2021. godine prijavljeno je 1700 kaznenih djela zlouporabe droga, a najviše je zaplijenjeno marihuane, kokaina i amfetamina. U posljednjih 13 godina u Našicama je spaljeno oko 30 tona droge. Proteklih dana sve je više zapljena, u nekoliko dana uhićene su dvije osobe s kokainom u zagrebačkoj zračnoj luci.

Globalno postoji porast proizvodnje svih vrsta droga i s tim povezanog krijumčarenja na ilegalna narkotržišta. To je bila tema sinoćnje emisije Otvoreno na HRT-u.

"Postoji velika potražnja za drogama zbog popularizacije trošenja droga kao prihvatljivog stila života. Imate ogromnu ponudu i ogromnu potražnju. Hrvatska policija s kolegama iz Carine odgovara na ovaj izazov. Situacija se zaoštrava, mi sukladno mogućnostima na tu prijetnju odgovaramo", kaže Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a.

Kemijske droge u Nizozemskoj, proizvodnja kokaina u Boliviji, Kolumbiji i Peruu

Dodaje da postoji sve veći problem u Europi, da, primjerice, u Nizozemskoj postoji velika proizvodnja kemijskih droga.

"Govorimo o godišnjoj vrijednosti od otprilike 18 milijardi eura", dodaje Rastović, ističući da u proizvodnji kokaina prednjače države Južne Amerike, poglavito Bolivija te Kolumbija i Peru.

"Čuli smo jučer da proizvodnja iznosi oko 3500 tona. Tu je i proizvodnja marihuane, ne samo u Albaniji koja je najpopularnija zbog visoke čistoće THC-a. Imate ogromnu ponudu, jedan dio javnog mijenja percipira marihuanu kao lijek za sve bolesti", pojašnjava Rastović.

Heroin se također vraća na europsko tržište.

"Bilježe se velike zapljene jer, kada imate vikend-potrošače stimulansa poput amfetamina, kokaina i sličnoga koji u ponedjeljak moraju ići na posao, školu ili slično, onda im treba nešto da uđu u psihofizičke tijekove te uzmu neke depresore. Ako nema ponude lijekova i metadona, onda posegnu za heroinom", dodaje Rastović.

"Premalo konzumenata u Hrvatskoj za svu drogu koja kod nas dolazi"

Što se tiče posljednjih zapljena, kaže da to nije bilo konkretno namijenjeno samo hrvatskom tržištu.

"Naše je tržište limitirano brojem stanovnika i narkoscenom. Ne možete u nekakvom optimalnom vremenu i to prodati na hrvatskom narkotržištu. Ima premalo konzumenata za takvu količinu. Kada govorimo o velikim količinama, one su namijenjene zapadnoeuropskom tržištu. Centralna stvar je uvijek novac, a ne droga. Hrvatska je često ulazna točka za sve vrste droga. Uglavnom se ovdje radi o krijumčarenju na međunarodnim razinama", kaže Rastović.

"Laboratoriji za proizvodnju droga niču kao gljive poslije kiše"

Sa sigurnosnog stajališta stvar je zabrinjavajuća.

"Nije stvar u drogiranju, već u nabujalom organiziranom kriminalu. U pojedinim državama zapadne Europe ugrožava regionalnu i nacionalnu politiku. Zbog toga borba protiv droge postaje prioritet", dodaje.

Ako se gleda ponuda, proizvodnja kokaina je u godinu ili dvije porasla 20 ili 30%.

"Nitko ne zna što se događa u Afganistanu. Sintetičke droge, laboratoriji niču kao gljive poslije kiše, ovo je specifična situacija. Tu se sve veže na 'Dark web', društvene mreže, digitalne medije, kurirske službe... Došli smo u razdoblje koje je vrlo turbulentno", pojašnjava Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Očito sva droga koja dođe u Hrvatsku ne završava u Hrvatskoj.

"Europa je ogromno tržište, imate 500 milijuna ljudi, radi se o najbogatijem tržištu na svijetu. Boom ulaska kokaina je počeo prije 10 godina, prije je to bilo namijenjeno samo bogatom tržištu SAD-a. Krijumčari su otkrili europsko tržište, prvo su krenule Španjolska i Nizozemska, potom Francuska, prije pet, šest godina je počelo u Njemačkoj, a sada se širi na cijelo područje srednje i istočne Europe. Tu je i veliko rusko tržište, koje je i bogato. Ako gledamo zadnjih nekoliko godina, kokain okreće najveću količinu novca. Marihuana je najprisutnija, 70% europskih i hrvatskih zapljena otpada na marihuanu. Ali ako gledate novac, na marihuanu otpada 40% novca", dodaje Petković.

"U Hrvatskoj se godišnje potroši tona kokaina"

Dodaje da je veliki problem u SAD-u što su tamo u prošloj godini imali 70 tisuća predoziranja sa smrtnim ishodom.

"Kada pogledate da oni imaju toliko na 300 milijuna stanovnika, Europa ima pet tisuća smrti na 500 milijuna stanovnika", kaže Petković.

Prema procjenama prof. Sakomana, 2019. je u Zagrebu svaki dan potrošena kila kokaina, iznosi podatak Vilim Cvok, novinar i suautor knjige Hrvatska u kokainskom ruletu smrti, dodajući da to bude i 300 kila godišnje u glavnom gradu Hrvatske.

"Kada se pridodaju i drugi gradovi u Hrvatskoj, neka gruba procjena govori da se u Hrvatskoj godišnje potroši i tona kokaina", kaže Cvok, dodajući da je cijena jednog grama te droge na tržištu oko 100 eura. Radi se o milijardama, a interesantno je pitanje gdje zapravo taj novac završava. Na to bi pitanje trebalo naći odgovor.

Droga najviše dolazi brodovima

Što se tiče uhićenih Brazilki u zagrebačkoj zračnoj luci, Cvok kaže da bi istraga trebala pokazati je li ta droga bila namijenjena hrvatskom tržištu ili je to trebalo ići negdje dalje.

"Ti koji se bave krijumčarenjem, to nisu naivci, oni znaju kakav je tu rizik. Sjetimo se i Hrvata koji su kao mule krijumčarili drogu pa su završili u južnoameričkim zatvorima na više godina. To sigurno nije ugodno iskustvo. Oni su se tamo uputili jer nisu imali novca, sada su u zatvoru gdje vladaju bande, a bez novca su sigurno na dnu toga lanca. To nije baš pametna odluka bila", dodaje.

Puno se krijumčari brodovima, pojašnjava novinar Cvok.

"Oni vam vrbuju te mornare i posadu na kruzerima pa nude keš ili čak i dio u drogi. Ogromna je tu zarada. Brodovima to stiže u kontejnerima itd. Zarada je ogromna jer ako je kila kokaina u Južnoj Americi tri tisuće eura, u Europi je prodate za 30 do 35 tisuća", kaže.

"Mladi su u povećanom riziku"

Epidemija covida nametnula je neke specifične obrasce uporabe droga, ističe dr. sc. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

"Tijekom prvog lockdowna bila je zabilježena manja konzumacija, ali kako su išli drugi valovi, već su se ti mladi ljudi prilagodili, pa su te kućne zabave 'uz čašicu alkohola imale i bijeloga za povući'. Stanje pojačanog socijalnog distresa i izolacija, sve su to rizični čimbenici i povećavaju vjerojatnost kako kod onih koji su konzumirali da više konzumiraju, tako kod onih koji nisu nikada konzumirali da posegnu za alkoholom ili za nekom od ilegalnih psihoaktivnih supstanci", kaže.

Čime se bavi "Balkanski narkokartel"?

Dodaje da su mladi skloniji eksperimentiranju, pa su u većem riziku od onih koji "nešto probaju" s 30 ili 40 godina.

"Možemo biti zadovoljni pitanjem konzumacije heroina, što stagnira i u blagom je padu. No marihuana, speed i slično dio su zabave, nažalost, što je dio novih stilova. Neće svaka osoba postati ovisnik, radi se o 10% onih koji konzumiraju supstance, postaju ovisnici, no to su pitanja s kojima se susreće cijeli svijet", dodaje Čelić.

"Ljude se ubija i melje u mašinama za meso"

Puno se govori o "Balkanskom narkokartelu".

"To je međunarodna zločinačka organizacija koja u isto vrijeme krijumčari kokain iz Južne Amerike za europsko narkotržište, jedan dio i za Hrvatsku. Potom krijumčare kemikalije na Bliski istok za proizvodnju heroina, tamo rade trampu, uzimaju heroin i krijumčare ga u Europu i još usput krijumčare marihuanu", dodaje Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, dodajući da se radi o nizu samostalnih, ali i povezanih kriminalnih ćelija koji surađuju.

"Sastavljeni su od državljana prethodne države, državljana Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije. I svi se oni bave prvenstveno krijumčarenjem droga i s tim povezanim pranjem novca. Situacija u susjedstvu nije bajna. U Crnoj Gori imaju veliki problem, imaju dvije globalne međunarodne zločinačke organizacije, Kavač i Škaljari. Kod najveće zapljene, 20 tona u Philadelphiji prije dvije godine, putevi vode prema toj zločinačkoj organizaciji. U tom sukobu te dvije organizacije imate 50 mrtvih", kaže.

"Poduplana potrošnja droge u Hrvatskoj u 10 godina"

Dodaje Rastović da se primjenjuje teror kao sredstvo za zaštitu posla, kao što je primjerice i u Meksiku slučaj, gdje su ljudi ubijani na najmonstruoznije načine. Slično se događalo vezano uz sukobe crnogorskih skupina.

"Poznati su slučajevi da se ljude ubija na svirep način i potom melje u mašinama za meso", dodaje Rastović.

Petković dodaje da je konzumacija droga u Hrvatskoj, ugrubo, poduplana u posljednjih 10 godina.

"Porast amfetamina uzrok je njegove proizvodnje u nama relativno bliskim državama. One ga proizvode i distribuiraju u Europi. Marihuana se također proizvodi u Europi", kaže.

"U Hrvatskoj nema otvorene narkoscene"

Iako je percepcija u javnosti takva da je droga dostupna svakome, kada se postavi nekome pitanje je li mu osobno dostupna, Petković kaže da se stvari okrenu.

"Ako znate neke ljude, onda vam je dostupna. Ako idete ovako pokusa radi napraviti, to nećemo tako lako preko noći napraviti. Oni koji se tim bave znaju gdje se može naći. Svaki kvart u Zagrebu ima većeg dilera, a onda on i par manjih. Oni koji su u tom miljeu znaju koga pitati. A prosječan građanin koji gleda Otvoreno teško da će jednim pozivom ili preko noći doći do toga", dodaje Cvok.

Rastović dodaje da je obišao cijelu Europu i da u mnogim zemljama ima "otvorenih narkoscena", ali da u Hrvatskoj to nije slučaj.

"Nemate situaciju da kao u primjerice Beču ili Švicarskoj imate parkove gdje znate da tamo hoda deset ljudi i da će se to sigurno tamo moći nabaviti. Kod nas se droga i dalje prikriveno prodaje. Nije to samo tako. To znači da je donekle policija učinkovita u svojim aktivnostima te da se radi o aktivnosti koja se želi sakriti. Nije tako jednostavno doći do droge", kaže.

"Ona djevojka što je u srpnju uhićena s kilom kokaina nepravomoćno je osuđena na dvije godine zatvora. Ljudi neće zaraditi preko noći nešto, rizici su veliki. Na sreću, Hrvatska je danas sigurna, puno sigurnija od ovih zemalja u regiji, zahvaljujući policiji koja to dosta dobro hendla, ali da će biti ljudi koji će se time baviti - uvijek će biti. Veliki igrači se obično nagode, prije par godina smo imali slučaj od 100 kg u Rijeci, dobio je 9 godina. Danas u Opuzenu 6.5 godina i milijun i pol kuna", dodaje Cvok.