VIRUSNI imunolog Luka Čičin-Šain dao je veliki intervju za Novi list, u kojem je govorio o potezima vlade i Stožera, cjepivu, Gordanu Laucu i nizu drugih tema vezanih za pandemiju koronavirusa.

Taj riječki znanstvenik i voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu nedavno se u svojem javnom nastupu pridružio sve dužoj listi hrvatskih znanstvenika koji smatraju da član vladina Znanstvenog savjeta Gordan Lauc svojim objavama o koronavirusu i cjepivu dovodi javnost u zabludu, a vladu u situaciju da mora donijeti oštrije protuepidemijske mjere.

"Gordana Lauca javno sam spomenuo jer njegove izjave ljudi slušaju, a utječu i na odluke vlade. S druge strane, mislim da se ne bi trebalo toliko koncentrirati na to što Lauc misli, što ja mislim ili na to što su nekakve razlike između nas. Naime, ni on ni ja nismo toliko bitni. Puno je važnije što napravi premijer Plenković, što radi ministar Beroš, što radi Stožer. Oni su ti koji donose odluke, a svi mi drugi tek dajemo prijedloge i savjete", rekao je Čičin-Šain.

"Vladi koristi što se Lauc po medijima prepucava sa mnom ili Đikićem"

"Lauc daje pogrešne savjete, ali odgovornost da se nešto provede i nešto odluči, ne leži ništa više na njemu nego na meni. Tako da vladi na neki način koristi što se Lauc po medijima prepucava sa mnom ili s Đikićem ili nekim trećim, jer onda javnost stječe dojam da je vlada manje odgovorna za problem u kojem se nalazimo. Vladi je to zgodno jer se ne priča o njima, nego kad su mjere preoštre, ljudi se ljute na Đikića, a kad su bolnice pune, ljute se na Lauca. Stoga je Lauc relativno sekundaran, ali je problem što se vlada nije ogradila od njegovih pogrešnih teza", navodi virusni imunolog.

Naime, neki ljudi vjeruju da je Zemlja ravna, ali o njima neće ovisiti program zemljopisa u školama, jer ne sjede u Znanstvenom savjetu. No, konačna je odgovornost na premijeru, koji vodi izvršnu vlast i bira svoje savjetnike i koga od njih će poslušati. Andrej Plenković ima mandat koji je dobio od građana i fer je da on donosi odluke, ali onda se treba naglasiti da te odluke jesu njegova odgovornost, ali i zasluga. Ako netko odluči poslušati moj savjet, to nije samo moja zasluga već je to, prije svega, zasluga onog koji je donio odluku, koji ju je proveo i koristio mehanizme vlasti kako bi doveo do željenog učinka da se ljudi cijepe i pridržavaju epidemioloških mjera.

"Milanović je pomalo kao Gordan Lauc"

Novinarka Novog Lista rekla je imunologu da i predsjednik Zoran Milanović odašilje zbunjujuće poruke, primjerice da su covid-potvrde glupost.

"Koliko razumijem ulogu predsjednika, a priznajem da nisam stručnjak za ustavno pravo, on ima relativno malo mogućnosti utjecati na izvršnu vlast. On je u ovoj situaciji pomalo kao Gordan Lauc, kao ja, gdje mi ne sjedimo za upravljačem, nego na mjestu suvozača i komentiramo. Ako on stvarno misli da vozač ide u pogrešnom smjeru, na njemu je da to i kaže, to i jest njegova funkcija. No, njegova funkcija nalaže da i triput razmisli i provjeri prije nego što nešto kaže", rekao je Čičin-Šain te potom odgovorio na pitanje treba li proširiti primjenu covid-potvrda.

"Covid-potvrde su ograničenje jedino za ljude koji nisu cijepljeni"

"Mislim da su covid-potvrde, iako ih ljudi doživljavaju kao ograničenje, korisna stvar. U osnovi, pogotovo za nas koji smo cijepljeni, to znači da imamo slobodu kretanja. Covid-potvrde su ograničenje jedino za ljude koji nisu cijepljeni i njima predstavljaju problem jer ih ograničavaju, onemogućavaju im pristup nekim javnim prostorima i tjeraju ih da plaćaju testove te se na neki način radi pritisak na njih da se cijepe, što im, naravno, smeta i žulja ih", rekao je.

"S druge strane, potvrde ljudima koji se nalaze u javnom prostoru osiguravaju da budu sigurniji od zaraze. S njima je bolje nego bez njih, jer ograničavaju cirkuliranje virusa i pružaju sigurnost ljudima koji se žele družiti ili poslovati u kontaktu s većim brojem mušterija.

Uslijedilo je i pitanje o pravima cijepljenih građana, odnosno prepoznavanja njihovog doprinosa smanjenju širenja zaraze.

"Mi koji smo se cijepili, moramo pričekati ove druge, koji nas čine svojim taocima"

"Mislim da se o tome treba razgovarati u hrvatskom javnom prostoru. Puno se priča o pravima ljudi koji nisu cijepljeni, a jako malo o pravima ljudi koji su cijepljeni. Vi i ja smo cijepljeni i kad odemo u neki lokal, moramo nositi maske, jer je to pravilo koje vrijedi za sve", rekao je Čičin-Šain.

"Pandemija i maske će biti stvar prošlosti kad velika većina ljudi bude imuna, bilo zbog preboljele infekcije ili zbog cijepljenja. Ali do tada će na ulazu u lokal netko od nas tražiti da stavimo maske jer se neki drugi ne žele cijepiti. Ti ljudi mogu utjecati na svoju odluku i odlučiti da će se cijepiti, no vi i ja ne možemo utjecati na njihovu odluku. Ljudi koji nisu cijepljeni imaju slobodu nešto odlučiti i promijeniti svoje stanje, a mi koji smo se cijepili moramo sačekati ove druge koji nas čine svojim taocima", dodao je.

Kakav scenarij Čičin-Šain očekuje u četvrtom valu u zemljama u kojima je broj cijepljenih visok i one koje, poput Hrvatske, nisu cijepile dovoljan broj ljudi?

"Kad govorimo o zemljama visoke procijepljenosti, zapravo se najčešće govori o 90 posto odraslih osoba. To, dakle, ne znači 90 posto populacije, jer djecu se ne cijepi, a djeca mogu širiti virus. Ako stvarno želimo dosegnuti imunitet krda, koji bi trebao biti oko 90 posto, onda ga je matematički nemoguće postići ako nije cijepljen dio djece", odgovorio je.

"Imunitet krda sada možemo jedino postići kad su odrasli cijepljeni, a djeca su se zarazila. Tu se postavlja pitanje isplati li se cijepiti djecu ili pustiti da se zaraze. Analize jasno govore da su teške bolesti i smrtni ishodi covid-19 infekcije rijetki kod djece, ali nisu nula. Ima i djece koja završe na respiratoru i ne oporave se. To znači da se dio života cijepljenjem može spasiti", navodi imunolog.

"Pojave teških nuspojava cijepljenja kod djece su iznimno rijetke" 

"Risk-benefit analiza koju je napravio američki CDC, analizirajući cijepljene u dobi od 12 do 17 godina, jasno govori: za tu skupinu populacije bolje je da se cijepe, jer imaju manji rizik hospitalizacije i smrti ako su cijepljeni, a pojave teških nuspojava cijepljenja kod djece su iznimno rijetke. Sjedinjene Države upravo su odobrile i cijepljenje za djecu od pet do 11 godina na temelju studije na desecima tisuća djece u toj dobi", rekao je.

"Uskoro ćemo vidjeti što će se događati u Americi kad još veći broj ljudi cijepi djecu. Za nekoliko ćemo mjeseci ćemo imati podatke o stotinama tisuća djece u toj dobnoj skupini koja će biti cijepljena i bit će jasno je li došlo do nuspojava, čak i onih koje su iznimno rijetke. Bit će jasno jesu li ta djeca imala učestale hospitalizacije nakon cijepljenja i postoje li neke trajne posljedice. Na temelju takvih iskustava možemo donijeti odluku za sebe", ustvrdio je imunolog.

"I lijek je kemija, i to više od cjepiva"

Komentirao je i lijek protiv koronavirusa koji razvija američki Merck, što nekima nameće pitanje - cjepivo ili lijek?

"Ljudi koji se ne žele cijepiti jer zaziru od nekakve kemije, trebali bi shvatiti da je i lijek kemija, i to više od cjepiva. Cjepivo u osnovi sadrži dio bjelančevina virusa koje naš imunosni sustav prepoznaje kao virus i stvara protutijela koja se lijepe na virusne proteine. Kad se zalijepe na njih, virus se više ne može lijepiti na naše stanice i inficirati ih. Tako se na prirodan način djeluje protiv virusa, potičući naše tijelo da proizvede vlastite obrambene mehanizme", rekao je.

"No, kad imate lijek, u konkretnom slučaju molnupiravir, to je lijek koji sliči nukleotidu, ali je dijelom modificiran, i kad se vezuje za lanac RNK koji se razmnaža, blokira ga da se dalje dijeli. Teoretski se takvi nukleotidi mogu vezati i za nukleotide RNK-a koje naše tijelo proizvodi. Dakle, ti lijekovi mogu imati naglašenije nuspojave od onih kod cjepiva. Na koncu, takvi su lijekovi i skuplji", navodi imunolog.

"Cjepivo košta između 20 i 30 eura, a ciklus terapije molnupiravira trebao bi koštati oko 700 dolara. Merck je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ušao u dogovore za proizvodnju ovog lijeka u Indiji kako bi ga siromašne zemlje dobile po znatno nižoj cijeni, no, koliko ja znam, Hrvatska nije na toj listi. Tako da ljudi koji razmišljaju da se neće cijepiti jer postoji lijek, moraju shvatiti da si to zasad mogu priuštiti samo imućni", zaključuje Čičin-Šain.