PO PODACIMA Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja rekordne 344.3 milijarde kuna, što je za 18.9 milijardi ili 5.8 posto više nego krajem srpnja prošle godine, a analitičari Raiffeisenbank Austria procjenjuju da će dug u apsolutnom izrazu ostati na višim razinama i idućih godina.

U odnosu na ovogodišnji lipanj, kada je ukupni dug opće države prema konačnim podacima HNB-a iznosio 340.8 milijardi kuna ili 86.1 posto BDP-a, taj dug je krajem srpnja veći za 3.5 milijarde kuna ili 1.2 posto.

"Povećanje duga opće države u srpnju u odnosu na mjesec ranije rezultat je prvenstveno rasta unutarnjeg duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće HNB-a. 

Naime, početkom srpnja ove godine, ususret dospijeću 6 milijardi kuna obveznica, na domaćem tržištu kapitala izdano je novih 9 milijardi kuna državnih obveznica s dospijećem 2028. godine.

Od početka ove godine do kraja srpnja, pak, opći dug države uvećan je za 14.1 milijardu kuna ili 4.3 posto.

Unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 228.6 milijardi kuna te je bio 7 milijardi veći u odnosu na kraj lipnja, odnosno za 8.1 milijardu kuna viši nego krajem srpnja lani.

Projekcije

Istodobno, inozemna komponenta duga krajem srpnja iznosila je 115.7 milijardi kuna, što je za 3.4 milijarde kuna manje u odnosu na kraj lipnja, ali i 10.8 milijardi više nego godinu dana ranije.

"Na razini cijele 2021. očekujemo povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega rastom gospodarstva. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama", navode iz RBA. 

Njihove projekcije odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju, uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu. 

"Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija u 2022. uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u. Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost, odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, koja će ostati aktivirana i tijekom 2022., što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom", navode iz RBA.