AFGANISTANU nakon pada pod talibansku vlast prijeti humanitarna katastrofa - čak 22 milijuna ljudi prijeti glad. Kako se zima približava, tamošnje stanovništvo strepi od niskih temperatura, nakon što su velike suše osiromašile zemlju i drastično smanjile zalihu namirnica, piše BBC.

Milijuni Afganistanaca su od kolovoza postali ovisni o pomoći organizacija poput World Food Programa, koja trenutno snabdijeva više od polovice stanovništva države koja broji 39 milijuna ljudi.

Izvršni direktor WFP-a David Beasley nakon posjeta Kabulu izdao je dramatično upozorenje: "Ondje se potencijalno razvija najgora humanitarna kriza na planetu."

95% stanovništva jednostavno nema dovoljno hrane. Jedan od glavnih uzroka su usjevi koji su u većini Afganistana više nego upola manji nego u isto vrijeme prošle godine, po podacima koje je u listopadu iznio Deutsche Welle. 

"Vidimo 22 milijuna ljudi koji u ovom trenutku marširaju u glad i neimaštinu", dodaje Beasley. "Iz sezone suše ulazimo u zimu - idućih šest mjeseci će biti katastrofalno za ove ljude." 

"Zapad ih je zaboravio"

Većina zapadnih država je u kolovozu i rujnu, ponukana talibanskim preuzimanjem vlasti, odlučila "zavrnuti pipu" Afganistancima. Nisu htjeli financirati režim koji aktivno uskraćuje ženama pravo na obrazovanje te podalje od zapadnih očiju ograničava mnoge druge slobode. Derogaciju ljudskih prava nije htio financirati ni IMF (Međunarodni monetarni fond), koji je odmah potkraj kolovoza ukinuo financiranje ovoj posrnuloj državi.

Pitanje je hoće li se međunarodna zajednica ipak odlučiti aktivirati u trenutku kada se stanovništvo suočava s humanitarnom katastrofom, akutnom gladi prouzročenom drastično skromnijim usjevima, kao i znatno ograničenom pomoći talibanske vlade. 

U Bamiyanu u središnjem Afganistanu, koji su 2001. razorili talibani namjerivši se na budističke spomenike iz 6. stoljeća, živi Fatema. Sa svojih sedmero djece živi u špilji. Pod prijašnjom vlasti Fatema je dobivala razmjerno čestu pomoć u obliku osnovnih namirnica - brašna i ulja. Prilikom prelaska na novu vlast ta je pomoć ukinuta.

Slab, ali kontinuirani izvor prihoda bio joj je rad na obližnjoj zemlji, no intenzivirane klimatske promjene, kao i milijune drugih, suočile su je sa siromašnim tlom. Manje usjeva, manje rada i manje prihoda neke je ponukalo da prodaju vlastite kćeri u brak kako bi barem prehranili drugu djecu.

Prije pada vlade Ašrafa Ganija vladalo je opće uvjerenje da će se ona ipak uspjeti nositi s prijetnjom oštre zime. No ta je nada isparila zajedno sa sušama.