NJEMAČKA namjerava zatvoriti gotovo polovicu svojih nuklearnih kapaciteta prije kraja godine, čime će se dodatno opteretiti europske mreže već pogođene jednom od najgorih energetskih kriza u povijesti kontinenta.

Zatvaranjem Grohndea, Gundremmingena C i Brokdorfa, što je još jedna etapa u ukidanju nuklearnog programa u Njemačkoj, ostat će samo tri nuklearne elektrane koje će biti isključene do kraja 2022. godine.

Osim pritiska na opskrbu, zatvaranje uklanja ključni izvor energije s niskim udjelom ugljika u zemlji u kojoj su emisije stakleničkih plinova u porastu, piše Bloomberg.

Njemačka nakon katastrofe u Japanu obećala ugasiti sve reaktore

Nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine, Njemačka je obećala da će ugasiti sve svoje reaktore. U to vrijeme, ova zemlja je bila lider u obnovljivim izvorima energije, no postupnim ukidanjem nuklearnog programa sve se više oslanja na ugljen i lignit za proizvodnju električne energije. Nacija je zaostala u utrci za nula neto emisije nakon velikih ustupaka lobiju za ugljen, prosvjednicima protiv vjetroelektrana i industriji, posebice proizvođačima automobila.

"Iz perspektive čiste emisije, uvijek je bila upitna ideja zatvoriti njemačke nuklearne elektrane prije nego što one dođu do kraja svog životnog vijeka. Uvijek je bilo jasno da će postupno nuklearno gašenje zahtijevati da elektrane na ugljen i plin rade više i stoga stvaraju značajne dodatne emisije", rekao je Hanns Koenig, voditelj projekata u Aurora Energy Researchu.

Nuklearne elektrane dizajnirane su za proizvodnju energije 24 sata dnevno, pružajući vrijednu podršku kada vjetar ne puše ili nema sunca. Iako se o gašenjima zna već godinama i malo je vjerojatno da će uzrokovati novi skok cijena, uklanjanje četiri gigavata bazne proizvodnje ukazuje na sve manje kapacitete u Njemačkoj. To je jedan od razloga zašto će cijene sljedeće godine biti više - struja za isporuku 2022. ove je godine poskupila više od pet puta.

Cijene struje blizu rekorda

Tajming teško može biti gori. Cijene električne energije su blizu rekordnih razina diljem Europe, a Njemačka će se morati oslanjati na proizvodnju iz skupog plina i ugljena još 20-ak godina - prije nego što se i oni postupno ukinu. Ostavljanje nuklearnih elektrana otvorenima nije opcija jer bi to zahtijevalo stotine milijuna eura ulaganja, ističe Koenig.

Povećano oslanjanje na fosilna goriva dodatno će povećati emisije stakleničkih plinova, a Njemačka u tome nije usamljena. Brojne europske zemlje povećale su proizvodnju energije na ugljen u posljednjih nekoliko mjeseci jer opskrba plinom nije zadovoljila rastuću potražnju, a proizvodnja iz vjetra je opala.

Njemačka namjerava ugasiti svu proizvodnju na ugljen do 2038. godine, a broj elektrana na lignit bit će smanjen za gotovo 16 posto do 2024. Do tada će visoke cijene emisije ugljika i ekspanzija obnovljivih izvora energije "snažno smanjiti" njemačku proizvodnju energije iz ugljena, ističe Međunarodna energetska agencija.

I taj trend će se replicirati, a veći dio Europe će odlučiti "izvući se iz ugljena", što će dugoročno dovesti do povećanja instalirane obnovljive energije, kaže Sabrina Kernbichler, analitičarka u S&P Global Plattsu.

Ipak, kratkoročno, ugljen pomaže premostiti manjkove u opskrbi. Jedna njemačka kompanija, Uniper SE, odgodila je planiranu demontažu svoje termoelektrane na ugljen Scholven-B za 2023. godinu nakon kašnjenja u izgradnji zamjenske plinske jedinice na istoj lokaciji. To će pružiti određeno olakšanje jer napetosti na tržištu i dalje traju. Ali to neće pomoći Njemačkoj da postigne cilj nulte emisije.