U 2021. godini pandemija koronavirusa utjecala je i na aktivnosti sindikata koji su svoju borbu za radnička prava artikulirali pretežito putem medijskih istupa i pojedinačnih prosvjeda, a najviše je problema bilo u sektorima koji su bili na prvoj liniji borbe s covidom-19.

U siječnju su Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i srednjih škola Hrvatske pozvali na odgodu nastave na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije jer mnoge škole nemaju struje ni vode, a učenicima je trebao psihički oporavak od traume zbog potresa. Nedugo zatim ministar obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je da će nastava na tom području biti odgođena.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi upozorio je da zdravstveni djelatnici koji rade s covid-pozitivnim pacijentima nisu dobili obećani bonus od 10 posto dodatka na plaću. Sindikat je to ocijenio sramotnim jer je odluka vlade o bonusima donesena mjesec dana ranije.

O neisplati posebne nagrade za skrb o covid-pacijentima i nezakonito smanjenim koeficijentima upozorili su iz Sindikata medicinske sestre/tehničari Zajedno, nakon čega su najavili bijeli štrajk.

Nezavisni sindikat srednjih škola u veljači je izvijestio da su ispunjeni svi uvjeti za koje su se borili u najdugovječnijem štrajku prosvjetnih radnika krajem 2019. godine. Štrajkom su izborili povećanje koeficijenta složenosti poslova, a kasnije su izvijestili kako jedan od njihovih zahtjeva, onaj za ukidanjem anonimnih prijava protiv učitelja, ipak nije ispoštovan.

Novi sindikat predstavio je svoju metodologiju izračuna dostojanstvene plaće, koja bi po njima trebala iznositi 1377 eura (10.433 kune). Pohvalili su vladu zbog značajnih pomaka u povećanju minimalne plaće, ali smatraju da cilj vladine politike mora biti dostizanje dostojanstvene plaće.

U travnju je dogovorena isplata "covid-dodatka" za umirovljenike, koja je obuhvatila 850.000 korisnika. Dodatak nije bio oporeziv ni predmet ovrha te je u maksimalnom iznosu, za najsiromašnije umirovljenike, iznosio 1500 kuna.

Zabrana rada nedjeljom odgođena do daljnjega

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi pozvao je vladu, uslijed mnogobrojnih napada na radnike u socijalnoj skrbi, da uspostavi registar napadača radi lakše identifikacije onih koji im ugrožavaju sigurnost. Nakon toga održan je polusatni prosvjed zaposlenika u socijalnim uslugama pod nazivom "Čujete li našu šutnju".

Krajem svibnja na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća razmatrala se zabrana rada nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini. Premijer Andrej Plenković rekao je kako je to dobro za hrvatske obitelji, ali o tome vlada želi dobiti potporu svih kroz intenzivan dijalog. No primjena zabrane rada nedjeljom je krajem godine odgođena do daljnjega.

Osnovan je Sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP), kao odgovor na nezavidan položaj radnika koji rade putem digitalnih platformi. Predsjednik SRDP-a Mile Krivokuća upozorio je da platformski radnici nemaju pravo na plaćeno bolovanje, godišnji odmor, utvrđenu minimalnu cijenu rada, osiguranje od nezgode na radu i ostala prava. 

U Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe (HKZP) sukobili su se sindikat i poslodavac nakon što je Sindikat kontrolora zračne plovidbe ustvrdio da su kontrolori već dvije godine žrtve zastrašivanja i samovolje direktora Vlade Bagarića. HKZP je uzvratio da sindikat "spašava radno mjesto jednog zaposlenika", predsjednika sindikata Krešimira Rakocija, kojega su optužili da je kršio radne obveze. Sindikat je odbacio optužbe i organizirao prosvjed pedesetak radnika ispred središnjice kontrole letenja na zagrebačkom aerodromu.

Krajem godine počeli su pregovori vlade i sindikata javnih i državnih službi o novim kolektivnim ugovorima. Sindikati javnih službi zatražili su uvođenje 13. plaće, porast osnovice na plaću te povećanje materijalnih prava, no resorni ministar Josip Aladrović odbio je zahtjeve ustvrdivši da bi 13. plaća značila veliki udar na državni proračun.