SABORSKE zastupnice Centra Dalija Orešković i Marijana Puljak za Index su prokomentirale činjenicu da su guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek trgovali vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen HNB, a o čemu su jučer ekskluzivno pisale Index Istrage.

>>EKSKLUZIVNO Šefovi HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru

Dakle, u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Europska središnja banka takvo što zabranjuje od osnutka

Kako doznaju Index Istrage, uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Dakle, radi se o nečemu što može upućivati i na kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama, a i Europska središnja banka, krovna institucija svih središnjih banaka, to strogo zabranjuje.

Oni su u odgovoru za Index najavili strožu kontrolu i izmjene zakona koji će zabraniti trgovanje svim vrijednosnim papirima financijskih institucija, a Europska središnja banka to zabranjuje od svog osnutka.

Orešković: Ne postoji institucionalna kontrola nad procesima kod kojih postoji koruptivni rizik

"Ključan zaključak Indexove istrage pokazuje da je trgovanje vrijednosnim papirima banaka od strane šefova i zaposlenika HNB-a koji bi te banke trebali nadzirati bilo u skladu s tada važećim hrvatskim zakonodavstvom, koje ćemo sada, kada je afera razotkrivena u medijima, na inicijativu HNB-a mijenjati u skladu sa standardima Europske središnje banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo", govori Orešković za Index.

"Iskustvo stečeno kroz pet godina rada u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa naučilo me da je ključni problem Republike Hrvatske to što ne postoji institucionalna kontrola nad procesima kod kojih po logici stvari postoji koruptivni rizik. Situacija koju su otkrile Index Istrage samo je jedan u nizu primjera koji bi se mogli pronaći čim se malo više zagrebe ispod površine. Brojna tijela koja donose politički i ekonomski važne odluke, nisu ni pod čijim radarom, provjerom i kontrolom", rekla je. 

"Upravo zato sam u prijedlogu Strategije suzbijanja korupcije predložila da se sadašnje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pretvori u jače tijelo, s jačim ovlastima i širim nadležnostima kojeg bismo mogli nazvati Uredom za prevenciju korupcije. Kada bismo imali takvo tijelo, ono bi bilo zaduženo za detekciju manjkavosti u postojećim zakonima ili praksi te bi moglo predlagati zakonodavne ili institucionalne izmjene. Takvo tijelo moglo bi, primjerice, imati ovlasti slične američkom federalnom tijelu, Government Accountability Office, provjeravati jesu li unutarnji sustavi kontrole u pojedinom državnom tijelu uspostavljeni i funkcioniraju li tako da štite javni novac, zakonitost i integritet rada tog državnog tijela. 

"U borbi protiv korupcije nemamo uspostavljen sustav"

Tako nešto kod nas ne postoji. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa provjerava Imovinske kartice guvernera i viceguvernera, a što se događa ispod površine, nitko u to ne zalazi, prije svega zato što za tako nešto nema ovlasti, a niti postoji dovoljno znanja kako bi se takav sustav unutarnjih kontrola i vanjskog nadzora trebao provoditi. U području borbe protiv korupcije nemamo suvislo uspostavljen sustav, a na žalost, čini se da ne postoji ne samo u redovima vladajućih već niti u redovima oporbe, dovoljno svijesti o tome kakvi nam mehanizmi kontrole uopće trebaju", navodi. 

Dodaje kako se od 2019. godine zalaže i javno govori o potrebi formiranja Ureda za prevenciju korupcije koji bi između ostalog provjeravao sadržaj internih akata. 

"Rasprava će se svesti na prozivke"

"Na primjeru HNB-a, takvo tijelo bi provjerilo sadržaj i funkcionalnost Etičkog kodeksa HNB-a te bi provjerilo i učinkovitost rada Ureda za usklađenost poslovanja koji je ustrojen unutar HNB-a za provedbu tog Etičkog kodeksa. Na temelju takve analize, na vrijeme bi se otkrile manjkavosti te bi se poduzeli koraci u pravcu ispravljanja crnih rupa kroz koje situacije sukoba interesa i korupcija prolaze nekažnjeno", rekla je.

"Na žalost, bojim se da će se i ovoga puta sva javna rasprava o novootkrivenoj aferi svesti na prozivke i pozivanja na ostavke, a malo ili ništa se neće poduzeti da se uspostave preventivni i kontrolni antikorupcijski mehanizmi. Hrvatska će još dugo ostati država u kojoj je većina koruptivne koristi stečena „u skladu sa zakonom“, a „institucije koje rade svoj posao“ u sprječavanju i sankcioniranju koruptivnog bogaćenja, ne mogu ništa", navela je Orešković.

Puljak:To je jedna metastazirano-kancerogena afera

Puljak je rekla kako je ovo otkriće vrhunski skandal, a pogotovo je značajan u godini uvođenja eura i ulaska u eurozonu zbog čega će se o njemu najvjerojatnije oglasiti i europske institucije.

"To je jedna metastazirano-kancerogena afera, od guvernera sve do nižih razina zaposlenika centralne banke, za koju svi uključeni moraju snositi odgovornost", rekla je.

"Apsolutno je nedopustivo da regulator trguje dionicama i ostalim vrijednosnim papirima onih koje nadzire i regulira. To zabranjuju ne samo europske institucije čiji je HNB član već i naš kazneni zakon", dodaje. 

"Imaju informacije prije ostalih"

Navodi da su tu dva problema. 

"Prvo, regulator ima detaljan uvid u poslovanje banaka na mjesečnoj razini putem raznoraznih izvještaja koje su banke dužne dostavljati HNB-u, a to običan investitor nema. Dakle, tu mogu ostvariti prvu prednost u odnosu na druge jer imaju informacije o financijskom stanju banaka prije svih ostalih. Druga je činjenica koju mogu iskoristiti, ako slijedom svojih povlaštenih informacija i nađu nepravilnost u poslovanju banaka, mogu je sakriti kako ne bi naštetili svojim ulaganjima. Pri tome nema razlike trguje li se dionicama ili obveznicama, povlaštene informacije daju im prednost u odnosu na druge investitore", govori.

"Podržala sam zahtjev za hitnom sjednicom saborskog Odbora za financije na ovu temu na koju bi se pozvali i guverner i zamjenica guvernera HNB-a da se izjasne o ovim navodima", zaključila je Puljak.