NJEMAČKI kancelar Olaf Scholz, koji danas putuje u Kijev, a zatim u Moskvu, zatražio je da Rusija odmah pokaže znakove deeskalacije u odnosima sa Zapadom u dosad najtežoj krizi od hladnog rata.

Što očekuje od Moskve

"Očekujemo od Moskve trenutačne znakove deeskalacije", napisao je na Twitteru Scholz.

"Nova vojna agresija donijela bi Rusiji teške posljedice", rekao je, ocijenivši stanje "vrlo, vrlo ozbiljnim".

Ukrajinske vlasti zatražile su u nedjelju službeno da Rusija objasni raspoređivanje desetaka tisuća vojnika na granicama s Ukrajinom, što je Moskva do sada odbijala.

Sastancima s ukrajinskim dužnosnicima u Kijevu u ponedjeljak, a zatim i s ruskima u Moskvi u utorak, Scholz se uključuje u diplomatsku ofenzivu zapadnih čelnika u nadi da će se mirno razriješiti kriza.

Sjedinjene Države rekle su u nedjelju da Rusija može u svakom trenutku izvesti invaziju na Ukrajinu i niz zemalja, među njima i Hrvatska, pozvalo je svoje građane da čim prije napuste Ukrajinu.

Njemačka, kojoj zapadni saveznici zamjeraju da je popustljiva prema Moskvi zbog vlastitih ekonomskih interesa, u nedjelju je zaoštrila ton.

"Usred prijetnje vojnog sukoba smo, rata u istočnoj Europi, i Rusija je za to odgovorna", rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Stanje je sada "kritično, vrlo opasno", rekao je izvor iz njemačke vlade.

"Zadnja šansa"

Posjet Olafa Scholza Moskvi "vjerojatno je zadnja šansa" za postizanje mira, ocijenio je u nedjelju navečer veleposlanik Ukrajine u Njemačkoj Andrij Melnik za njemački Bild TV.

"Predosjećamo da rat sve više postaje neizbježiv" i zato se "treba pripremiti za najgore", rekao je.

Moskva, koja je 2014. anektirala Krim, odbacuje navode da planira rat i optužuje Zapad za histeriju, a deeskalaciju uvjetuje nizom zahtjeva, posebice jamstvom da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, a taj uvjet čelnici Zapada smatraju neprihvatljivim.

Scholz je upozorio da će se razorne zapadne sankcije "odmah primijeniti" u slučaju ruske invazije, na što je Moskva hladno reagirala.

Amerikanci redovito ističu, unatoč njemačkim oklijevanjima, da bi u slučaju agresije odmah bio doveden u pitanje plinovod Sjeverni tok 2, kojim se plin treba dopremati iz Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu.

Osim Sjevernog toka 2, Berlin je zasut kritikama i zato što odbija isporuke oružja Ukrajincima. 

"Pitam službeno naše partnere da jasno kažu na čijoj su strani: Ukrajine, koja se brani, ili agresora", rekao je za agenciju France Presse prošli tjedan gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, nekadašnji boksački prvak koji je dugo živio u Njemačkoj, gdje je slavna osoba. 

Napetosti su zategnute s više od 100.000 ruskih vojnika nagomilanih uz istočnu granicu Ukrajine i zbog vojnih vježbi koje Rusija provodi u susjednoj Bjelorusiji, na sjeveru i na Crnom moru na jugu.

Bidenu pozivnica za posjet Kijevu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je američkog kolegu Joea Bidena da brzo posjeti Ukrajinu u telefonskom razgovoru u nedjelju jer smatra da bi Bidenov dolazak idućih dana, koji su ključni za stabiliziranje situacije, bio "snažan signal i pridonio deeskalaciji".

Washington nije komentirao pozivnicu, ali je u priopćenju rečeno da su Biden i Zelenskij dogovorili nastavak "diplomacije" kako bi odvratili Moskvu.

Britanski premijer Boris Johnson najavio je posjet sjevernoj Europi, baltičkim zemljama, ovaj tjedan u sklopu diplomatskih napora.

Ukrajina je u nedjelju zatražila da unutar 48 sati s Rusijom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razgovara o gomilanju ruskih vojnih snaga u blizini svojih granica i na Krimu, optuživši Moskvu da ne dijeli informacije, čime krši propise OESS-a.

Šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba ustvrdio je da se Moskva oglušila o zahtjev Kijeva upućen u petak u kojem, pozivajući se na dio sporazuma o sigurnosti iz tzv. Bečkog dokumenta, traži od Rusije da objasni provođenje aktualnih vojnih aktivnosti.

"Zbog toga sada poduzimamo sljedeći korak i zahtijevamo sastanak s Rusijom i svim uključenim državama u roku od 48 sati kako bismo razgovarali o jačanju i pregrupiranju ruskih vojnih snaga duž naše granice i na privremeno okupiranom Krimu", napisao je Kuleba na Twitteru.

Brojne su države pozvale svoje građane da odmah napuste Ukrajinu i počele evakuirati diplomatsko osoblje.

Nizozemski avioprijevoznik KLM otkazao je svoje letove u zračnom prostoru Ukrajine.