HRVATSKI premijer Andrej Plenković je večeras prije početka izvanrednog summita država članica EU telefonski razgovarao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom kojemu je izrazio podršku i solidarnost nakon općeg ruskog napada na njegovu zemlju.

"Upravo sam razgovarao s premijerom Šmihalom, koji se nalazi u Kijevu i koji mi je dočarao strašnu situaciju u zemlji, gdje traju napadi posebnih snaga na Kijev i druge dijelove zemlje. Ukrajina očekuje solidarnost EU i NATO-a.

Hitan sastanak EU o oštrijim sankcijama Rusiji

Hrvatska je spremna prihvatiti dio ljudi koji žele napustiti ukrajinski teritorij s obzirom na veliko iskustvo koje ima u tom još iz Domovinskog rata", rekao je Plenković po dolasku na summit 27 čelnika država članica EU.

Oni će večeras razgovarati o novom, puno oštrijem paketu sankcija protiv Rusije nakon onoga usvojenog jučer.

Europska komisija je pripremila prijedlog paketa o kojemu su prije početka summita raspravljali veleposlanici država članica. Čelnici bi trebali postići politički dogovor o tome paketu koji bi onda bio usvojen sutra na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova.

S obzirom na to da će sankcije pogoditi i države članice, pogotovo one koje su ekonomski izloženije Rusiji, očekuje se teška rasprava. Na stolu je prijedlog novog, puno oštrijeg paketa sankcija protiv Rusije, nakon što je pokrenula sveopći napad na Ukrajinu.

Prijedlog sankcija sačinjen je u tijesnoj koordinaciji s najbližim partnerima i saveznicima EU, uključujući i Sjedinjene Države, Kanadu i Veliku Britaniju.

Oštre i stroge financijske mjere

Na stolu su oštre i i stroge financijske sankcije, stroge kontrole izvoza, što bi trebalo teško pogoditi rusko gospodarstvo, financijski sustav i pristup vrhunskim tehnologijama.

Te bi mjere trebale teško pogoditi najveće ruske financijske institucije i izolirati Rusiju od globalnog financijskog sustava. Kontrole izvoza onemogućile bi pristup Rusiji vitalnim tehnološkim inputima i oslabilo njezinu industrijsku bazu.

Drugi paket sankcija pokrivat će šest dodatnih područja. U financijskom sektoru to uključuje zabranu kreditiranja i kupnje vrijednosnih papira novih privatnih banaka, zabranu financiranja ruskih državnih poduzeća, financiranje ruskih državnih poduzeća i zabranu izlistavanja dionica ruskih državnih poduzeća na burzama u EU.

Što je sve na stolu?

Predlaže se i zabrana prihvaćanja novih depozita iznad 100 tisuća eura ruskih državljana i rezidenata u bankama EU, što je usmjereno na rusku elitu. U energetskom sektoru, predlaže se zabrana prodaje opreme i tehnologije potrebne za modernizaciju ruskih rafinerija prema Euro-6 standardima.

U prometnom sektoru, predlaže se zabrana izvoza zrakoplova, rezervnih dijelova zrakoplova i opreme, tehnologije i povezanih usluga, kao i iznajmljivanje zrakoplova. Predlažu se i ograničenja izvoza robe dvojne namjene, civilne i vojne te financiranje izvoza.

Prema prijedlogu, EU će suspendirati slobodna putovanja za nositelje ruskih diplomatskih putovnica. Predlaže se i proširenje popisa sankcioniranih osoba koje su radile u korist agresije i potkopavale teritorijalni integritet Ukrajine.

Zasad se ne predlaže najjača sankcija, a to je isključivanje Rusije iz SWIFT-a

Na taj popis uvrstili bi se svi preostali članovi ruske Dume, od kojih je 351 već na popisu koji je jučer usvojen, zatim članovi ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti te bjeloruski pojedinci iz vojske, ministarstva obrane, bjeloruskog vijeća nacionalne sigurnosti, koji su pomagali invaziju na Ukrajinu. Osim toga u pripremi je novi paket daljih ekonomskih sankcija koji će pokriti Bjelorusiju.

Zasad se ne predlaže najjače i najbolnije oružje, isključivanje iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za bankovne transakcije. Kada su 2012. godine uvedene sankcije protiv Irana i iranske banke isključene iz SWIFT-a, Iran je izgubio polovicu prihoda od izvoza nafte, a vanjska trgovina je smanjena je za 30 posto.

Od zapadnih zemalja, isključenje Rusije iz SWIFT-a najteže bi pogodilo Njemačku i Sjedinjene Države.