ZAPAD je uveo niz sankcija kako bi otežao funkcioniranje ruskog gospodarstva i bankarskog sustava i kaznio uži krug Vladimira Putina. No, kakve bi još sankcije mogao uvesti Rusiji?

Kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine, SAD, UK, EU i više od dvadesetak drugih zemalja uzvratili su gospodarskim mjerama koje su dovele do pada vrijednosti ruskog rublja, isključile velike ruske banke iz globalnog financijskog sustava i naštetile državnim tvrtkama i ruskim oligarsima; uključujući i samog Putina.

Sjedinjene Države navode da su svojim potezima pogodile 80% bankarske imovine u Rusiji i 70% u EU. Američki saveznici su također poduzeli korake kako bi ograničili Rusima pristup ključnoj tehnologiji, poput mikročipova i lasera. Radi se o najvećim sankcijama koje su do sada zadesile Putinovu Rusiju, piše BBC.

"Smatram da će postati politički neodrživo dalje plaćati Rusiji naftu, plin i ugljen"

Analitičari smatraju da se političari spremaju uvesti dodatne sankcije, poput uvrštavanja više vrsta tehnologije i kompanija na crne liste. Mnoge zapadne tvrtke, uključujući BP, Apple, također su poduzele vlastite poteze u znak podrške Ukrajini i zaustavile protok usluga ili proizvoda u ili iz Rusije.

No, trgovinski sektor u Rusiji još uvijek funkcionira te se i dalje trguje s mnogim proizvodima, a ne samo onim ključnim za izvoz Rusije poput nafte ili plina. Zapad još uvijek oklijeva uvesti sankcije na energente, dijelom iz straha da će to izazvati skok cijena energije koji bi imao ekonomske posljedice i po europske zemlje.

No, kako raste nasilje u Ukrajini, raste i pritisak na SAD i Europu da poduzmu daljnje mjere.

"Smatram da će postati politički neodrživo dalje plaćati Rusiji naftu, plin i ugljen", rekao je Christopher Miller sa sveučilišta Sveučilišta Tufts.

Problematična računica

S obzirom na to da je trgovina naftom i plinom ključna za rusko gospodarstvo, ukidanje te "sigurnosne mreže" moglo bi izazvati ekstremniju reakciju Rusije, rekao je ekonomist Jeffrey Schott s instituta Peterson Institute for International Economics.

"Sada svjedočimo ozbiljnom ekonomskom pritisku na Rusiju. Ako je previše stisnemo, Putin bi mogao odgovoriti nekom sigurnosnom ili vojnom akcijom", dodao je.

S druge strane, Rusija bi mogla gubitak zapadnih kupaca nadomjestiti s drugim strankama na globalnom tržištu, tako da je pitanje hoće li ta forma sankcija uistinu naštetiti toj zemlji.

Ekonomske posljedice

Sankcije su već izazvale gospodarski kaos u Rusiji. Rubalj je pao na rekordno niske razine u odnosu na dolar, što je naštetilo kupovnoj moći mnogih ruskih obitelji. No, ekonomski problemi nisu ograničeni samo na Rusiju.

Globalne cijene nafte već su porasle za više od 10% od početka veljače, a analitičari smatraju da će i dalje ostati na visokoj razini. Treba spomenuti i da Ukrajina i Rusija proizvode gotovo 30% svjetske pšenice, 19% kukuruza i 80% suncokretovog ulja.

Pogođene su i valute u zemljama s bliskim vezama s Rusijom, poput Kazahstana.

"To je problem sa sankcijama - one nikad ne napadaju samo jedno mjesto. One mogu imati i druge negativne posljedice i političari to trebaju uzeti u obzir", rekla je povjesničarka Kristy Ironside sa Sveučilištu McGill.

"Stvari bi se mogle održavati sve dok se mirovine i dalje isplaćuju"

Nije jasno ni kako će ekonomska destabilizacija utjecati na Putinov položaj u Rusiji, niti hoće li zbog toga biti spreman pregovarati o okončanju nasilja u Ukrajini. Treba imati na umu da su Rusi i prije prolazili kroz ekonomsku izolaciju te da im možda međunarodna putovanja i uvezeni sir ne igraju veliku ulogu u njihovoj računici.

"Stvari bi se mogle održavati sve dok se mirovine i dalje isplaćuju te ljudi mogu uživati u relativno razumnom životnom standardu", rekla je Ironside.

Miller je kazao kako baš ne vjeruje da će kratkoročne sankcije natjerati Putina na pregovore o Ukrajini, no da bi se situacija mogla promijeniti ako bi se radilo o dugotrajnom procesu.

"Ruska ekonomija bi zbog njih mogla imati tmuran period kroz nekoliko sljedećih godina, što znači da će ruska vlada teže držati svoju unutarnju političku situaciju pod kontrolom i istovremeno voditi niz ratova u inozemstvu", dodao je.