VEĆINA hrvatskih građana, njih 58.1 posto, smatra da su Rusija i ruski predsjednik Vladimir Putin glavni krivci za sadašnje stanje i rat u Ukrajini. Oko toga se većinski slažu i birači vodećih desnih i lijevih hrvatskih stranaka.

Prema rezultatima istraživanja koje je za RTL provela agencija Promocija Plus,  26.3 posto ili svaki četvrti ispitanik kaže da su krive dvije velike sile SAD i Rusija, dok vrlo malo ljudi misli da krivce treba tražiti izvan Rusije, odnosno u Sjedinjenim Državama, NATO-u, Europskoj uniji ili Ukrajini.

Nakon što je RTL grupirao podatke u smislu da prokažu samo jednog krivca, hrvatski građani su još odlučniji: više od 84.4 posto kaže da je kriva Rusija. Zanimljivo, 39.7 posto misli da je to SAD, dok mali broj njih tu navodi Ukrajinu (5.1 posto), NATO (7.2 posto) ili Europsku uniju (7.2 posto). 

Što građani misle o razvoju situacije u Ukrajini u narednim mjesecima?

Premoćnog i jasnog odgovora nema, ali najviše hrvatskih ispitanika, 33.4 posto ili svaki treći, misli da će Ukrajina nakon dugotrajne borbe uspjeti osloboditi svoju zemlju uz pomoć oružja i oprema sa Zapada.

15.6 posto vjeruje da će pobijediti Rusija i uspostaviti kontrolu nad Ukrajinom. 14.3 posto drži da će pobijediti Ukrajina, ali samo ako se u rat sa zemlje, zraka i vode uključi NATO.

9.8 posto misli da će za oslobođenje Ukrajine biti dovoljno da NATO uspostavi kontrolu zračnog prostora u toj zemlji. Razumljivo je da je velik i broj onih koji ne znaju kako će se situacija rasplesti, čak 22 posto.

Kakvim vide održivo rješenje za Ukrajinu?

Ispitanici očito razumiju da je situacija vrlo kompleksna, pa oko održivog rješenja za dugogodišnju krizu i stanje u Ukrajini, jasnog odgovora također nema. Najviše Hrvata, njih 37.4 posto, kao održivo rješenje vidi oslobađanje Ukrajine i njezino učlanjenje u NATO i Europsku uniju.

Svaki četvrti ili 27.3 posto predlaže vojnu neutralnost Ukrajine i demilitarizaciju uz članstvo u Europskoj uniji. Malo je onih, 7.9 posto, koji misle da Ukrajina treba biti neutralna, ali pod ruskim utjecajem, a još manje (6.2 posto) smatra da treba ostati u zoni ruskog utjecaja proruskom vlasti. 18 posto ne zna ili se ne može odlučiti.

Hoće li se ukrajinska kriza preliti na jugoistočnu Europu, odnosno na Balkan?

Tu su ispitanici vrlo podijeljeni, iako znamo da je iz Ukrajine u okolne zemlje dosad izbjeglo gotovo milijun i pol izbjeglica. Najviše ljudi, 45.9 posto misli da će se kriza preliti, odnosno da će sigurno ili vjerojatno utjecati na te zemlje. Tek nešto manje, 43.2 posto kaže da neće utjecati, iako znamo da već utječe. 10.9 posto ne želi se izjasniti.

Koje su države najizloženije prelijevanju krize?

Kao najizloženiju prelijevanju ukrajinske krize građani vide Bosnu i Hercegovinu (38.4 posto), zatim i Kosovo, Crnu Goru (svi skupa s BiH 15.9 posto), dok tek 4.7 posto misli da je tu izložena Hrvatska. Ostatak misli da opasnosti nema ili se ne žele izjasniti. 

Što misle o odluci Plenkovićeve vlade da pošalje oružje u Ukrajinu?

Odluku hrvatske vlade da Ukrajini pošalje oružje podržava 73.8 posto građana, dakle s time se slažu 3 od 4 osobe. Svaka peta ili 21 posto to ne podržava, a 5.2 posto ne zna ili ne želi reći što misli.

Kakvim doživljavaju Vladimira Putina?

S obzirom na sve ove stavove, ne čudi podatak da hrvatski građani Vladimira Putina doživljavaju pretežno negativno. 36.2 posto njih misli da je Putin Hitler 21. stoljeća. 28.6 posto ga naziva autoritarnim vođom i diktatorom čvrste ruke. 13.9 posto kaže da je Putin Milošević s atomskom bombom.

Vrlo je malo onih koji ga doživljavaju pozitivno, 4.8 posto misle da je to novovjeki ruski car, borac protiv američke dominacije u svijetu, a tek 1.4 posto ističe da je on pravi vođa i heroj ruskog naroda.

Što misle o Putinovoj naredbi da nuklearno oružje stavi u pripravnost?

Upravo zato, Putinovu naredbu da nuklearno oružje stavi u stanje visoke pripravnosti, Hrvati doživljavaju kao pokazatelj Putinovog ludila i narcisoidnosti (33.4 posto). 27.7 posto misli da ruski predsjednik time prijeti zapadnim zemljama zbog miješanja u ovaj rat, dok 16.4 posto misli da samo taktizira, a ostali to vide kao znak slabosti, neki i kao izraz snage ili ostalo. 

Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. ožujka 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2.7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.