DINKO Babić s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao što rat u Ukrajini znači za nuklearnu sigurnost u ostatku Europe.

Na pitanje što se zna o četiri nuklearke u Ukrajini Babić je rekao da su informacije šture jer se radi o ratu.

"Ukrajina ima četiri velike nuklearke koje su u pogonu. Mi ne znamo kakvo je stanje u Zaporižji, znamo da mi našim mjernim stanicama ne vidimo nikakve efekte ispuštanja radijacije. Dvije na sjeverozapadu zasad su izvan opasnosti, a četvrta je sjeveroistočno od Odese i, po onome što sam vidio na kartama, mislim da je na pravcu napredovanja ruskih snaga. Ja se nadam da među Rusima postoji dovoljno razumnih ljudi da znaju što potencijalno nuklearna nesreća može značiti", rekao je Babić.

Istaknuo je da su nuklearne elektrane potencijalno opasne, ali da treba razlikovati nekoliko mogućih šteta. "Prva stvar vezana je uz sami reaktor, ali on je oklopljen debelim slojem armiranog betona, međutim štete na pomoćnim zgradama nisu zanemarive, mora se upravljati cijelom tom elektranom, to je dosta komplicirana i međusobno povezana senzorika.

Oštećenja na pomoćnim sustavima koji nisu sami reaktori mogu biti opasna zbog toga što se može izgubiti kontrola nad samim procesom", rekao je Babić.

Kako se gasi nuklearka?

Kad je riječ o gašenju nuklearne elektrane, radi se o vrlo složenim protokolima, rekao je gost u Novom danu.

"Nuklearna elektrana se ne može ugasiti na način kao što se gasi auto. Najopasniji scenarij je da ostane bez struje. To se dogodilo u Fukushimi. Ljudi bi izgubili kontrolu nad svim tim, moglo bi se dogoditi pregrijavanje jezgre jer to je vrlo opasno. Ne nuklearna eksplozija, jer uranij je preslab, ali neke vrste oštećenja zbog kemijskih eksplozija koje dolaze uz to", rekao je.

Objasnio je i što bi mogla biti najveća opasnost.

"Najveća opasnost u tome je glupost nekakvih vojničina koji ne bi dozvolili ljudima koji tamo rade da rade svoj posao, bez obzira na politička uplitanja i tko je Rus, a tko Ukrajinac, nego da netko tko zna kako elektrana radi taj posao radi i ne bavi se bilo kojim drugim poslom nego da osigura funkcioniranje elektrane", rekao je Babić.

O zračenju

Što se tiče zračenja, ono ovisi o vrsti ispuštanja radioaktivne tvari i može ići od jednog kilometra do dvadesetak kilometara daleko. "To mora ići u visoke slojeve atmosfere, čak ni udaljenost nije toliko presudna.

Mi smo od Černobila udaljeni kojih tisuću kilometara, ali kod Černobila smo imali sreću da nas je radioaktivni oblak zaobišao, što nema veze s udaljenošću, nego s atmosferskim prilikama", rekao je Babić.

Institut za medicinska istraživanja intenzivirao je praćenje potencijalnih opasnosti. "To je radioaktivni jod. To smo pojačali i za slučaj da se nešto dogodi, mi obavještavamo MUP, a onda MUP dalje postupa", rekao je Babić dodavši da misli da se tema u medijima optimalno obrađuje, da se ne diže panika jer nema razloga, ali da se skreće pozornost na to da se govori o stanju protokola u Hrvatskoj i potiče njihovu doradu.

"Ono što bih htio napomenuti, što se tiče joda, tu se ne treba igrati Google-doktora, nego slušati prave liječnike jer jedino oni znaju kad i koliko. Apsolutno ne raditi to na svoju ruku", rekao je Babić.