RUSKI tenkovi stigli su danas do sjeveroistočnih vrata Kijeva, dok su prvi izravni pregovori na visokoj razini između zaraćenih strana od početka invazije na Ukrajinu bili neuspješni. Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici istog su dana razmatrali dodatne sankcije Rusiji kao odgovor na eskalaciju zvjerstava protiv civila.

Prema ukrajinskom glavnom stožeru, ruske snage nastavljaju svoje napade s ciljem da opkole glavni grad, a udaraju i na drugim frontovima - na istoku gradove Izjum, Petrovske, Hruščovku, Sumi i Ohtirku te oblasti Donjeck i Zaporižja. Ruski i ukrajinski ministri vanjskih poslova Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba bili su nepopustljivi tijekom pregovora pod pokroviteljstvom turskog kolege Mevluta Cavusoglua u Antaliji, popularnom ljetovalištu na jugu Turske. 

"Razgovarali smo o prekidu vatre, ali nema pomaka u tom smjeru", rekao je Kuleba novinarima, ali je dodao da se nada da će moći nastaviti razgovor sa svojim kolegom. Šef ukrajinske diplomacije otkrio je da ga je Lavrov uvjeravao da će Rusija "nastaviti (svoju) agresiju dok se ne prihvati njezin zahtjev za kapitulacijom".

"No Ukrajina se nije predala, ne predaje se i neće se predati", rekao je Kuleba. 

Održana tri kruga pregovora

Ruski ministar, prema kojemu Rusija "ne planira napadati druge zemlje", a "nije napala ni Ukrajinu", zalagao se za nastavak dijaloga, ali prvenstveno preko izaslanika dvaju tabora u Bjelorusiji, odnosno na nižoj razini.

Od početka invazije održana su tri kruga pregovora Rusije i Ukrajine u Bjelorusiji, moskovskoj saveznici, što je rezultiralo s nekoliko lokalnih prekida vatre i uspostavom humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz opkoljenih gradova. No Ruse se više puta optuživalo za kršenje tih sporazuma.  

Istovremeno su francuski i njemački lideri Emmanuel Macron i Olaf Scholz u telefonskom razgovoru s Putinom "inzistirali da se svako rješenje ove krize donese putem pregovora Ukrajine i Rusije" te zatražili "trenutni prekid vatre". 

Masovne evakuacije

Ruska vojska i dalje opsjeda veće gradove i nastavlja s bombardiranjem i granatiranjem. U srijedu su pogodili objekt s dječjom bolnicom i rodilištem u Mariupolju, strateškoj luci na Azovskom moru koja je pod opsadom ruskih snaga već devet dana. 

Ubijene su tri osobe, uključujući djevojčicu, objavila je danas gradska vijećnica. Ranjeno je 17 osoba. Četvrta osoba ubijena je u napadu na taj grad danas ujutro. 

"Monstruozni ratni zločin" za Europsku uniju, "barbarska" uporaba sile protiv civila za Bijelu kuću, "nemoralni" čin za britanskog premijera Borisa Johnsona ili čak "nečasni ratni čin" za Emmanuela Macrona - ovaj napad je navukao val međunarodne osude. Žene su upravo rađale u jednoj od zgrada kad je došlo do napada, rekli su iz ukrajinske vojne uprave u toj oblasti. 

"Ruske zračne snage nisu provele nikakvu misiju razaranja meta u oblasti Mariupolj", uzvratio je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.

"Navodni zračni napad je potpuna režija izvedena u svrhu provokacije i održavanja antiruskog raspoloženja u javnosti na Zapadu", rekao je. 

Ljudmila Denisova: Ubijeno 71 dijete

Od početka invazije ubijeno je 71 dijete, a ranjenih je više od 100, rekla je Ljudmila Denisova, službenica za ljudska prava u ukrajinskom parlamentu. 

Pola stanovništva aglomeracije Kijeva pobjeglo je u dva tjedna, objavio je gradonačelnik Vitalij Kličko, dodavši da je tamo sada "nešto manje od dva milijuna stanovnika". 

Humanitarni koridori ponovno su otvoreni u četvrtak kako bi se omogućila evakuacija civila iz područja gdje se vode žestoke borbe zbog kojih su stanovnici nekoliko velikih gradova bili prisiljeni danima biti skriveni u podrumima.

Više od 60.000 Ukrajinaca evakuirano je iz opkoljenih gradova u srijedu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u videoobraćanju u četvrtak.

"100 milijardi dolara štete"

Šteta uzrokovana ratom u Ukrajini procjenjuje se na 100 milijardi dolara, naveo je Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika. Amerikanci i njihovi saveznici pokušavaju pomoći Ukrajini, ali izbjegavaju izravnu vojnu umiješanost država članica NATO-a.

Američka potpredsjednica Kamala Harris u Varšavi je rekla da je ova kriza "osnažila" NATO, a "oslabila" Rusiju. 

"Vladimir Putin je napravio veliku grešku i izgubit će rat koji je započeo", rekao je kanadski premijer Justin Trudeau. 

Lavrov je u Turskoj rekao da isporuku oružja Ukrajini sa Zapada smatra "opasnom" i posebice osudio isporuke prijenosnih projektila zemlja-zrak. Šefovi država i vlada 27 članica EU razmotrit će u četvrtak i petak u Versaillesu ekonomske i sigurnosne izazove koji su se pojavili nakon izbijanja rata u Ukrajini. 

Šire se zapadne sankcije Rusiji nakon dva tjedna sukoba, uključujući zamrzavanje imovine sedam ruskih oligarha u Britaniji, uključujući Romana Abramoviča, a ta odluka uključuje obustavu prodaje nogometnog kluba Chelseaja.

Sve je dulji popis stranih tvrtki koje raskidaju svoje veze s Rusijom. To je najavila i američka investicijska banka Goldman Sachs. Kako bi odgovorila na to, Moskva je zabranila izvoz određene prethodno uvezene robe i opreme.

"Mi ispunjavamo sve svoje obveze u pogledu opskrbe energentima", rekao je Putin, upozorivši da će sankcije voditi globalnom rastu cijena hrane jer Rusija više neće moći izvoziti dovoljno gnojiva.