EUROPSKI GRAĐANI žele da azil dodjeljuje specijalizirana europska agencija umjesto država članica jer one ne uspijevaju postići dogovor o raspodjeli i kvotama, istaknuto je danas na Konferenciji o budućnosti Europe.

Na Konferenciji o budućnosti Europe održan je drugi dio plenarne sjednice na kojoj su svoje završne preporuke predstavili sudionici građanskog panela o migracijama i položaju EU u svijetu. Na spomenutoj Konferenciji odabrani građani iz svih država Europske unije, zajedno sa zastupnicima Europskog parlamenta, raspravljaju i predlažu rješenja za probleme koji muče stanovnike europskog kontinenta.

Posebna agencija

Sudionici panela o migracijama traže da se što prije promijeni sustav iz Dublina. Prema njemu, državljani stranih zemalja moraju podnijeti zahtjev za azil u prvoj državi Europske unije u koju su ušli. Prve države ulaska do sada su najčešće bile mediteranske zemlje. poput Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Hrvatske. u koje su dolazile izbjeglice iz afričkih i bliskoistočnih država.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak kazala je da je Europska komisija 2020. godine konstatirala da postojeći sustav ne funkcionira dobro, zbog čega je donijela Novi pakt o migracijama i azilu.

'"Prijedlog Europske komisije fokusira se na solidarnost između država članica, dok je pitanje premještanja izbjeglica u postupku ostvarenja prava na azil i dalje pitanje oko kojeg ne postoji suglasnost na razini EU. Europska komisija predložila je da se izbjegavaju obvezne kvote za premještanje građana, ali je dala državama članicama mogućnost da samostalno odluče žele li prihvatiti azilante iz druge države članice ili možda sudjelovati u organizaciji repatrijacije."

Predstavnici građana poručili su da više ne žele da svaka država zasebno obrađuje zahtjeve za azil. Taj bi posao prenijeli na europsku Agenciju za azil koja bi donosila rješenja na razini cijele Europske unije na temelju jedinstvenih standarda. Ista bi institucija trebala biti nadležna za pravednu raspodjelu azilanata i izbjeglica radi sprječavanja kaotičnog stanja na vanjskim granicama i postizanja veće solidarnosti među državama članicama.

"Teško da može doći do konsenzusa"

Međutim, tijekom 2015. i 2016. godine, kad je gotovo 2.5 milijuna ljudi ušlo na teritorij EU, nekoliko je država, uglavnom iz Višegradske skupine, odbacilo bilo kakvu mogućnost preuzimanja dijela izbjeglica. Hrvatska predstavnica na panelu Dajana Milinković iz Umaga dodaje da i među onim državama koje su primale izbjeglice ima onih koji ne žele centralizaciju politike azila.

''U slučaju kad bi se o prihvatu izbjeglica i dodjeli azila odlučivalo u Bruxellesu, neke bi zemlje izgubile pravo na financijsku pomoć koju su dobivale za tu svrhu. Tako da teško može doći do konsenzusa između svih članica'', rekla je Milinković.