NA KOJU će državu Putin krenuti nakon Ukrajine? Ovo pitanje su postavili mnogi nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Putinu ide sporije nego što je mislio

Rat u Ukrajini sad traje gotovo tri tjedna, a u tijeku su stalni pregovori o primirju koje ne dolazi. Pritom je veliki broj smrtno stradalih civila, kao i vojnika na ruskoj i ukrajinskoj strani. Putinu očito ide sporije nego što je prvotno mislio. 

>>Važan Putinov čovjek: Napad ne ide prema planu

I šef ruske Nacionalne garde Viktor Zolotov rekao je da vojna ofenziva Moskve na Ukrajinu ne ide prema planu. Za loš napredak Rusije okrivio je krajnje desničarske elemente koji se skrivaju među ukrajinskim stanovništvom. Riječ je o optužbi o ukrajinskom neonacizmu koju Moskva stalno koristi da opravda svoju invaziju.

"Putin je od početka govorio da se ovdje ne radi samo u Ukrajini"

Međutim, kako na početku rata, tako i sad, stalno se povlači teza da Putin neće stati na Ukrajini. Valja podvući riječi direktora neprofitne organizacije German Marshall Fund sa sjedištem u Varšavi Michala Baranowskog koje je on izrekao za Associated Press.

"Ruski predsjednik Vladimir Putin je od početka govorio da se ovdje ne radi samo o Ukrajini. Kad je govorio svoje zahtjeve, rekao je što je ono što želi, a to podrazumijeva i promjenu vlade u Kijevu, ali govorio je istočnom boku NATO-a i ostatku istočne Europe", njegove su riječi.

No je li činjenica da Rusiji, kako sama priznaje, ne ide najbolje ide u prilog tezi da će smanjiti apetite ili pak govori o tome da će u ratnom bunilu ruski predsjednik izgubiti sve moguće obzire, ako ih je uopće i ostalo? Uostalom, koji su to teritoriji na koje bi mogao krenuti i s kojim ciljem?

Govori se o Moldaviji, Baltiku, BiH...

Često se spominje Moldavija. U Moldaviji, koja se također nosi sa separatističkom pobunom na istoku zemlje, raspoređeno je ukupno 1500 ruskih vojnika. Početkom ožujka hrvatski veleposlanik u UN-u Ivan Šimonović rekao je da bi Moldavija mogla biti sljedeća ruska meta.

>>Moldavija bi mogla biti sljedeća ruska meta, kaže hrvatski ambasador u UN-u

"Pravac ruskog napada u svojem južnom krilu koji ide sada prema Mikolajivu i Odesi moguće je i da ide prema Pridnjestrovlju, zapravo okupiranim područjima Moldavije pod kontrolom proruskih snaga", rekao je. "Sasvim sigurno, ni Moldavija mirno ne spava", zaključio je Šimonović.

Spominjala se mogućnost sukoba s baltičkim zemljama. To su Estonija, Latvija i Litva. Sve tri države su članice NATO saveza. Britanski ministar obrane Ben Wallace, dok je govorio o mogućnosti da Britanija pomogne uspostaviti zonu neletenja iznad Ukrajine, kazivao je i o ovom mogućem sukobu.

>>Zapad uvodi sankcije Putinu: "On neće stati na Ukrajini, krenut će na Baltik"

"On pokušava izvršiti invaziju na Ukrajinu. On neće stati nakon Ukrajine. On će iskoristiti sve u baltičkim zemljama. On ne vjeruje da su baltičke zemlje zaista države”, rekao je ministar Wallace za BBC.

"A mi ćemo se tome morati suprotstaviti. Ja ne mogu izazvati rat u Europi i neću ga izazvati, no pomoći ću Ukrajini da se bori u svakoj ulici svakim komadom opreme koji im možemo dopremiti i mi ćemo ih podržati i to je stvarnost”, dodao je Wallace.

A priče o ratu često su na dnevnom redu u susjednoj BiH. Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini, zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.

>>Hoće li Putin zbog NATO-a na BiH? "Dodik i Čović su ruski igrači"

Podsjetimo, Rusija je upozorila Bosnu i Hercegovinu da bi njeno približavanje članstvu u NATO-u predstavljalo "svrstavanje na jednu stranu" u sadašnjoj ruskoj konfrontaciji sa Zapadom te čin neprijateljstva prema Rusiji, što bi prouzročilo posljedice.

Avdagić: Rusi su već izgubili rat u obavještajnom i medijskom smislu

O ovoj temi smo razgovarali s geopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem koji je rekao kako misli da se sad svi slažu kako su Putin i njegova vojno-politička elita očekivali „povoljniji” i brži razvoj osvajanja Ukrajine. 

"Uzdali su se u dugo prethodno hibridno djelovanje, u napadanje kredibiliteta ukrajinskih institucija, a prvi dani su pokazali i slanje velikog broja diverzantskih skupina u dubinu ukrajinskog teritorija. Međutim, broj zaustavljenih i uhićenih specijalnih snaga u dubini teritorija pokazao je kako je Ukrajina očekivala takvo subverzivno djelovanje", govori on.

"U svakom slučaju, Rusija je već izgubila ovaj rat u obavještajnom smislu. Izgubila ga je i medijski, a ne ide im ni na terenu", poručuje.

"Teško je u ovom trenutku razaznati koliko su velike žrtve ruske strane, ali kad pogledamo više procjena brojki,  možemo reći kako se vjerojatno radi o oko sedam tisuća poginulih, i to prema opreznijim i konzervativnijim procjenama", dodaje.

"To je naravno tragično za obitelji tih ruskih vojnika, da ne spominjemo tragediju poginulih ukrajinskih civila i branitelja, što izaziva tugu kod svakoga s imalo ljudskosti", njegove su riječi.

"Brojke poginulih pripadnika ruske agresorske snage su usporedive s ukupnim žrtvama američke vojske u svim djelovanjima poslije 11. rujna 2001., a radi se o dva desetljeća ratnih operacija. Samo ta usporedba govori sve o ovom groznom ratu", rekao je.

"Treba uzeti u obzir kako je SAD populacijski ugrubo i više nego dvostruko veća zemlja od Rusije. Dakle, ako im nešto ide, ide im pogibanje. Tim je i strašniji izostanak želje s postizanjem dogovora za pregovaračkim stolom", kaže on.

"Ukrajinski otpor mijenja sve"

Pitali smo ga je li Rusiji Ukrajini bila jedini cilj. Odgovorio je da to ne možemo znati, ali da se čini kako bi nakon Ukrajine na red došle Gruzija i Moldavija, kazavši da u takvom promišljanju nije usamljen.

"Međutim, ukrajinski otpor mijenja sve. Ono što je zastrašujuće je pomisao da se osim na te zemlje može krenuti i na članice NATO-a. Ne možemo odbaciti da u Kremlju nije bilo ili nema i takvog apetita. Jer njihovi prethodni zahtjevi prema Zapadu su išli toliko daleko da se govorilo o granicama saveza iz 1997."

"Očigledno je da teritorij i zemlje nisu jedini cilj, tu se sada već jasno ocrtavaju i podizanje nove željezne zavjese i prekrajanje globalnog poretka", rekao je Denis Avdagić.

"Godinama su na raznorazne načine širili priču o genijalnom Putinu"

Govori se o dva moguća narativa. Kako smo rekli u uvodu, jedan je taj da sporije djelovanje može zaustaviti ruske pretenzije, a drugi je taj da može možda izazvati i još burnije reakcije po pitanju drugih zemalja.

"Kako se kaže, to je pitanje za milijun dolara ili po grubom tečaju trenutačno za sto i nešto milijuna rubalja. Moramo se nadati kako ovo sve u Kremlju gledaju kao stratešku operaciju, da sve što se događa nije rezultat ludila, za što se u zadnje vrijeme iznosi puno procjena. Dakle, daleko je bolja opcija da su se precijenili i povjerovali u vlastitu propagandu o samima sebi".

"Godinama su na raznorazne načine širili priču o genijalnom Putinu, idealnom vođi koji može sve, koji je nadčovjek, ili ako ništa drugo idealan muškarac. Njegovali su i priču o moćnoj vojsci, zastrašujućem naoružanju i nadmoćnom obavještajnom sektoru".

"Sve se to sad srušilo i tone, a manjka čak i straha, što prije svega pokazuju Ukrajinci. Nemoguće je da to nema posljedice na kompletnu elitu pa i njihovo povjerenje u Putina", navodi Denis Avdagić za Index.

"Ovaj rat ima itekako mogućnost daljnjeg rasplamsavanja"

Rekao je da to može izazvati nervozne i nasilne poteze koji bi tek mogli pokazati svu brutalnost rata u Ukrajini. 

"Ne treba zaboraviti, u Moldaviji je i sada stacionirana ruska vojska, koliko je poznato oni ne sudjeluju u ratnim operacijama, zbog čega se postavlja pitanje jesu li planirani za djelovanje u Moldaviji ili će se sad pridružiti napadu na Ukrajinu, možda na Odesu".

"Tu je i dalje pitanje uključenja i Bjelorusije. Ovaj rat ima itekako mogućnost daljnjeg rasplamsavanja, a nažalost posebno brutalnijeg i otvorenijeg napada na urbana središta", rekao je on.

"Svaki dan nam donosi loše vijesti. Zbog Ukrajinaca, zbog stabilnosti Europe i svijeta, ipak se nadam kako bi ovo sve moglo vratiti ključne aktere za ozbiljni pregovarački stol".

"Nadam se da u Pekingu shvaćaju kako ovo doista nije dobro ni za koga te da će djelovati u skladu sa svojom pa i direktnom odgovornošću, ako ni zbog čega drugog onda zbog izjave koju su dali uz Budimpeštanski memorandum. Naravno, da to tako i bude, stvari više nikada neće biti iste", objašnjava.

Istaknuo švedsku odluku o služenju vojnog roka

Govorimo mu da neki analitičari spominju i da bi se na udaru mogle naći tri pribaltičke zemlje, radi se o Latviji, Litvi i Estoniji. Te zemlje su članice NATO saveza.

"Kao što sam već spomenuo, teško je govoriti što je zapravo njihov plan. Obavještajne službe Zapada, ili, bolje rečeno prije svega američki obavještajci su očito dobro probili kremaljski elitni krug".

"Znalo se da će do invazije doći, znalo se to očito ranije, a shvaćalo se već godinama gdje to sve skupa ide. Zato su se oni koji graniče s Rusijom ili su u bliskom susjedstvu počeli pripremati na najgore", rekao je.

"Podsjetit ću na velike vojne nabave zrakoplovne i protuzračne vojne tehnike diljem istoka Europe, a posebno bih istaknuo Poljsku, zemlju koja je uz baltičke zemlje čini se najviše alergična na rusku čizmu. Istaknimo i švedsku odluku da reaktivira vojnu obvezu ili služenje vojnog roka."

"Udar na zemlje članice NATO-a znači napad na sve, pa iako dominira uvjerenje kako se na takav potez ruska strana ne bi odlučila jer je to početak trećeg svjetskog rata, jednako tako jasno je kako se to ne može isključiti".

"Mnogo toga ovisi i o vaganju ruskih obavještajaca i kremaljske političke elite može li to dovesti do suprotnog, raspada NATO-a. Za dobrobit čovječanstva, nadajmo se da im se ne igra ruski rulet", kaže.

Podizanje nove željezne zavjese odrazit će se pozitivno na Bosnu i Hercegovinu

Pitali smo ga što je s Bosnom i Hercegovinom.

"Smatram da će se ovo neminovno podizanje nove željezne zavjese odraziti pozitivno na Bosnu i Hercegovinu. Oni koji su radili najviše problema radili su to uz zaštitu Rusije, pa i uz poticaje, nerijetko i vrlo otvorene iz službene Moskve."

"Ovaj meki trbuh Europe sada bi ostao s ove strane željezne zavjese, a onda i oni koji su se rukovodili moskovskim interesima, ako su racionalni, znaju da je bilo kakva opasna aktivnost ravna političkom pa i općenito samoubojstvu", kaže. 

"Zapada ne bi dugo čekao s vojnim djelovanjem prema onima koji bi na području bivše Jugoslavije pokušali nešto učiniti. Takvi bi samo zavili u crno svoj narod i sve one koji su povezani s njima".

"Puno je onih koji su do jučer slavili Putinovu Rusiju, a sada su posve promijenili stav, ali ima i onih koji čekaju ishod te će i svoje djelovanje prilagoditi sukladno tomu", zaključio je za Index geopolitički analitičar Denis Avdagić.