GRADONAČELNIK Melitopolja je oslobođen, priopćile su u srijedu ukrajinske vlasti. 33-godišnji gradonačelnik Ivan Fedorov, kojeg su ruski okupatori oteli 11. ožujka nasred ovog ukrajinskog grada na jugoistoku zemlje, navodno je oslobođen u specijalnoj operaciji ukrajinskih snaga.

Ukrajinci su objavili i snimku navodnog telefonskog razgovora predsjednika Volodimira Zelenskog s Fedorovom, u kojoj mu se Fedorov zahvaljuje na oslobađanju i poručuje da mu treba dan-dva da se oporavi, a onda se vraća na dužnost.

No ruske snage, koje su nakon žestokih borbi okupirale Melitopolj 1. ožujka, u međuvremenu su već postavile novu gradonačelnicu - naravno, bez ikakvog demokratskog legitimiteta. Galina Danilčenko, koja nije čak ni aktualna, već bivša oporbena vijećnica u gradskom vijeću Melitopolja, svejedno je ustvrdila da ju je "izabrao narod".

Oteli gradonačelnika, postavili kvislinšku vlast, pokušavaju uspostaviti "narodnu republiku"

Ukrajinski glavni tužitelj u međuvremenu je pokrenuo istragu protiv Danilčenko o veleizdaji. Ona je, pak, raspustila legitimno gradsko poglavarstvo i umjesto njega proglasila "odbor narodnih zastupnika" za upravljanje gradom, a najavila je i da će se u Melitopolju i okolnoj Zaporoškoj oblasti početi emitirati kanali ruske državne televizije. 

Sve to bi, čini se, mogla biti samo uvertira u pokušaj proglašenja još jedne "narodne republike", odnosno paradržavne tvorevine koja bi se u ruskoj režiji odcijepila od Ukrajine, kao što su se prije osam godina odcijepile samoproglašene narodne republike Donjeck i Luhansk u regiji Donbas na istoku zemlje. 

Takav pokušaj navodno je već u tijeku i na jugozapadu zemlje u Hersonu, drugom gradu koji su zauzele ruske snage. 

Metoda je, kako piše Deutsche Welle, ista kao i u Donbasu ili na Krimu, koji je 2014. promptno anektiran: treba biti održan, odnosno izrežiran "referendum" na kojem bi "narod odlučio" stvoriti "Narodnu Republiku Herson". Tko bi organizirao referendum i tko bi brojao glasove u gradu pod ruskom okupacijom - to je sasvim jasno - ali čak i taj pokušaj Rusima ne polazi baš za rukom.

>> Rusi žele odcijepiti još jedan komad Ukrajine, ali to im baš ne ide

Zašto je ruski plan zapeo, prilično je jasno - stanovnici Hersona, inače grada sa znatnom ruskom manjinom i još većom manjinom onih kojima je materinski jezik ruski, nisu se pomirili s okupacijom.

"Herson je Ukrajina!"

Još od 2. ožujka, kad je gradonačelnik Ihor Kolihajev bio prisiljen predati grad ruskoj vojsci, stotine, ponekad i tisuće stanovnika Hersona svakog dana mirno prosvjeduju, a snimke prosvjednika koji naoružani samo ukrajinskim zastavama prkose ruskim vojnicima koji pucaju u zrak obišle su svijet. 

Posebno su upečatljive bile snimke onih hrabrijih (ili luđih, cinici bi rekli) prosvjednika koji blokiraju put ruskim tenkovima i oklopnim vozilima ili se čak penju na njih, mašući ukrajinskim zastavama. 

"Ne bojimo se. Objavite ovo diljem svijeta. Molim vas, podržite nas. Herson je Ukrajina!" poručila je jedna prosvjednica zaogrnuta ukrajinskom zastavom. "Herson je Ukrajina" postao je glavni poklič prosvjednika, očito svjesnih da ruski okupatori namjeravaju staviti njihov grad pod trajnu rusku vlast, bilo formalno kao što je slučaj na Krimu ili neformalno kao u Donbasu. 

"Prosvjednici nemaju nekakvog vođu. Jednostavno izlaze na ulice iako ruski vojnici drže puške uperene u njih. Ljudi žele pokazati da su svi pokušaji stvaranja nekakve republike na području Hersona ilegalni i uzaludni", rekao je novinarima jedan prosvjednik.

Rosgvardija privela i zatvorila 400 stanovnika Hersona?

No ruska nacionalna garda, poznatija kao Rosgvardija, vrsta vojne policije koja je u Ukrajinu stigla s očitom svrhom da kontrolira okupirane gradove, prošlog je tjedna u Hersonu privela i zatvorila, odnosno zarobila čak 400 civila, prema pisanju Kyiv Independenta. Osim toga, "nepoznati počinitelji" zapalili su kuću Valine Luhove, čelnice gradskog vijeća Hersona.

"Ja sam sad beskućnica. Valjda im stojim i na popisu za likvidaciju", rekla je Luhova na ukrajinskoj državnoj televiziji.

Već u prvim danima okupacije iz Hersona su počela pristizati svjedočanstva da ruska vojska puca na civile koji pokušavaju pobjeći iz grada. Neimenovani zdravstveni dužnosnik rekao je za CNN 5. ožujka da su ruski vojnici ustrijelili dvojicu muškaraca koji su pokušali proći kroz njihovu kontrolnu točku, pri čemu je jedan umro, a drugi teško ranjen. 

"Čak i da želimo evakuirati žene i djecu odavde, to jednostavno nije moguće. Pucaju na svakoga tko pokuša otići", rekao je CNN-u Andrej Aba, odvjetnik iz Hersona. Ruski vojnici navodno su zabranili prolazak i vozilima hitne pomoći na putu iz grada za okolna sela.

"Manje se bojimo biti pod bombama nego postati dio Rusije"

"Skrivamo se. U gradu je policijski sat, ako ljudi izađu iza osam navečer, pucaju da ubiju. Ne možete se kretati u društvu od više od dvije osobe", rekla je Julija Aleksejeva, još jedna stanovnica okupiranog grada. 

"Ovdje se jako bojimo da ćemo postati dio Rusije. Ne želimo da se povijest ponovi kao s Krimom. Manje se bojimo biti pod bombama nego postati dio Rusije", rekla je, pak, Svjetlana Zorina. 

Melitopolj je također imao prosvjede protiv okupacije, a na snimkama smo mogli vidjeti kako staju na put oklopnim vozilima. No okupacijske snage uskoro su zabranile demonstracije i uvele policijski sat od 18 do 6 ujutro.

Ipak, ni to nije zaustavilo Melitopoljane da nakon otmice svog mladog gradonačelnika izađu na ulice i traže njegovo oslobođanje skandirajući "gdje je naš gradonačelnik" i "Melitopolj je Ukrajina".

U Berdjansku, još jednom okupiranom gradu u Zaporoškoj oblasti na obali Azovskog mora, ruski vojnici patroliraju u oklopnim vozilima s ozloglašenom oznakom u obliku slova Z, koja je u Rusiji postala morbidni simbol podrške agresiji. 

"Osjećamo se kao da živimo u noćnoj mori"

Ruski vojnici izbacili su gradske službenike iz njihovih ureda, a lokalna radiopostaja pušta sovjetske balade i ruske pop pjesme isprekidane govorima ruskog predsjednika Vladimira Putina  i propagandnim "vijestima" o Ukrajini koja je "oslobođena od nacista", izvještava Guardian. 

"Osjećamo se kao da živimo u noćnoj mori i ne znamo kada će ovaj grozni san završiti. Još uvijek ne možemo vjerovati da se to moglo dogoditi", rekao je za Guardian jedan gradski vijećnik, koji je zatražio da ostane anoniman radi vlastite sigurnosti.

"Oni pokušavaju uspostaviti svoju vlast u okupiranim gradovima. Pokušavaju potkupiti ljude ili pronaći pristaše u sadašnjim vlastima, a gradonačelnik Melitopolja koji je odbio surađivati ​​je otet. To je apsolutno nečuveno ponašanje", rekla je Olena Žuk, predsjednica regionalnog vijeća za Zaporošku oblast.

Svjedoci: Vojnici u selima pucaju na kuće i aute, ubijaju i pljačkaju

U okupiranim selima ruski vojnici su, prema svjedočanstvima civila koji su uspjeli pobjeći pred njima, još brutalniji nego u gradovima. Vojnici su pri ulasku navodno nasumce pucali na kuće, bacali ručne bombe po cesti i provaljivali u kuće, otimajući civilima laptope, mobitele i sličnu imovinu pod prijetnjom puščanih cijevi.

"Bacali su granate niz ulicu. Jedan čovjek je izgubio nogu, a sljedeći dan je preminuo. Potom su sišli glavnom ulicom i počeli pucati u prozore te pogodili jednu ženu. Njezina djeca uspjela su se sakriti", rekao je za Guardian Mikola, stanovnik sela Andrijevka u okolici Kijeva, koji nije htio otkriti svoje prezime. 

"Moj brat je izašao iz kuće s rukama u zraku. Tukli su ga, a potom pogubili na ulici", dodao je ovaj Ukrajinac, a supruga njegovog brata Dmitra potvrdila je da je ubijen i dodala da je vidjela egzekuciju još jednog mještanina na sličan način. Dmitrova kći Julija kazala je kako vjeruje da su obojica ubijena jer su se ranije pridružili ukrajinskoj teritorijalnoj obrani kao dobrovoljci. 

Dmitra je njegova obitelj, tvrde, morala pokopati u vrtu kuće jer im ruski vojnici nisu dozvolili da ga pokopaju na groblju. Kad su par dana nakon toga odlučili napustiti selo, došli su pitati ruske vojnike za dozvolu, no oni su počeli pucati u zrak. Na kraju su pobjegli bez dozvole. 

"Kad smo odlazili, pucali su na naš auto iako smo imali 'djeca' ispisano na komadićima papira na prozorima. Ali očito ih ta činjenica nije posebno zanimala", rekla je Julija i dodala da su pucali i na jednog susjeda jer su vidjeli da zove nekoga mobitelom u vrtu svoje kuće.

Ukrajinci na grupama na Telegramu traže svoju nestalu rodbinu

"Kako možete prihvatiti da ljudi mogu biti ubijeni samo zato što su nazvali rodbinu da kažu da su živi?" zapitala se. 

Ukrajinci su na društvenim mrežama poput Telegrama počeli osnivati grupe za rodbinu koja traži ljude u okupiranim ili napadnutim područjima. Jedna takva grupa koju vodi poznati ukrajinski voditelj imala je više od 60.000 upita otkako je pokrenuta 26. veljače, a sada prima oko 1000 novih zahtjeva dnevno, piše Guardian.

Facebook grupe u zajednici za pogođena područja pune su stotina očajničkih apela rodbine, koja se nada da bi netko u tom području mogao imati signal i reći im jesu li njihovi najmiliji još živi.

U srijedu je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba objavio vijest o otmici još jednog ukrajinskog gradonačelnika. Oleksandra Jakovljeva, gradonačelnika lučkog grada Skadovska u oblasti Herson, i njegovog zamjenika Jurija Paljuha navodno su odvele ruske snage, ali kasnije istog dana javio se videporukom i dao do znanja da su ga nakon razgovora pustili. 

U nedjelju je, prema objavi ministra Kulebe na Twitteru, otet i Jevhen Matvejev, gradonačelnik Dnjeprorudnea, gradića sjeverno od Melitopolja.

Na ruskoj televiziji pozvali na javno vješanje Ukrajinaca

"Ruski ratni zločinci oteli su danas još jednog demokratski izabranog ukrajinskog gradonačelnika, načelnika Dnjeprorudne Jevhena Matvejeva. Dobivajući nultu lokalnu podršku, osvajači se okreću teroru. Pozivam sve države i međunarodne organizacije da zaustave ruski teror protiv Ukrajine i demokracije", napisao je tom prilikom Kuleba. 

Kao dodatan zlokobni znak terora, koji možda predstoji okupiranim ukrajinskim gradovima, na ruskoj režimskoj televiziji Rosija-1 mogao se čuti otvoreni poziv na javna vješanja kad okupacija Ukrajine bude dovršena. Poziv je uputio neimenovani gost u emisiji notornog ruskog propagandista Vladimira Solovjeva, koji je nedavno u svojoj emisiji bjesnio što su mu pod europskim sankcijama zaplijenjene dvije vile u Italiji. 

A ne treba zaboraviti ni američko upozorenje, izneseno krajem veljače šefici UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet, da ruske obavještajne službe pripremaju popise istaknutih Ukrajinaca  - političara, aktivista i novinara - za otmicu, likvidaciju ili slanje u logore u slučaju okupacije te zemlje. Ta je tvrdnja tada mnogima zvučala pretjerano i neuvjerljivo - baš kao što su im zvučale i američke obavještajne procjene o skoroj invaziji na Ukrajinu. Sve dok do toga nije došlo.