TREBA vratiti novčane kazne zastupnicima koji bez opravdanog razloga ne dolaze na plenarnu saborsku sjednicu, mišljenje je koje dijeli većina predstavnika klubova u saboru.

"Svakako", "apsolutno da", kazali su Hini predstavnici Mosta, SDP-a, Hrvatskih suverenista, zadovoljni što nakon gotovo dvije pandemijske godine svi zastupnici opet mogu biti u sabornici.

"O tome ćemo razgovarati i na Odboru", poručila je Nada Murganić (HDZ), predsjednica Odbora za izbor i imenovanja koji je nadležan za izricanje kazni, a posljednju kaznu za četvero HDZ-ovih zastupnika izrekao je u ožujku 2020., u prošlom saborskom sazivu.

Iako je sabor i u pandemiji koronavirusa redovito zasjedao, to je, uz potres, itekako utjecalo na način njegova rada. Zastupnici su jedno vrijeme zasjedali u zgradi Ine, pa u jednom hotelu, jedno ih je vrijeme u sabornici moglo biti 40-ak, pa 70-ak. Zasjedali su u pet dvorana i online, a uvedena im je obveza nošenja maski koja je i sada na snazi.

Od ožujka 2020. svi su izostanci opravdani  

Nastojeći biti u korak s okolnostima, Odbor za izbor i imenovanja je u ožujku 2020., na početku pandemije, donio odluku da se svi zastupnički izostanci smatraju opravdanima.

"Odluka (...) se primjenjuje dok su na snazi izvanredne okolnosti", piše u odluci od 19. ožujka 2020., datumu na koji se vrlo malo ili gotovo ništa nije znalo o novom virusu nakon kojeg, pokazat će se, više ništa nije bilo isto.  

Na pitanje treba li se vratiti novčanom kažnjavanju zastupnika koji neopravdano izostaju, Arsen Bauk (SDP) rezolutno odgovara "da", ali i napominje da se, ako je ta odluka još na snazi, zastupnike još ne bi moglo novčano kažnjavati.

"No odluka se može i promijeniti", kaže zastupnik i najavljuje da će to i predložiti na sjednici Odbora čiji je član.

"Nadam se da predsjednika Sabora neće zasmetati da to predlaže netko tko svaki dan dolazi u Sabor", rekao je Bauk. On, očito, Gordanu Jandrokoviću nije oprostio što ga je prozvao da je zatražio ukidanje naknade za odvojeni život koju ne prima, a "ima i dubioza u svom ponašanju vezano za određene naknade".

Nikola Grmoja, zastupnik Mosta, stranke koja je prije četiri godine potaknula novčano kažnjavanje zastupnika zbog neopravdanih izostanaka, zagovara povratak te prakse.

Grmoja: Nužna je stroža kontrola izostanaka

"Svakako to treba", kaže Grmoja i naglašava kako kažnjavanje treba provoditi "na pravi način".

"Izostanci su se pravdali na razne načine, sve je funkcioniralo malo labavije, nužna je stroža kontrola", kaže zastupnik i naglašava da je nedopustivo da sabornica zjapi poluprazna.

Istog je stava i Suverenist Marijan Pavliček.

"Apsolutno sam za kažnjavanje onih koji nisu redoviti u saboru, jer ako smo od građana dobili povjerenje, trebamo ga i opravdati, kad svi drugi imaju obvezu biti redoviti na radnom mjestu, imaju je i zastupnici", kaže Pavliček.

Drugačije mišljenje od kolega ima Anka Mrak Taritaš (Glas), koja je jedna od najaktivnijih i najredovitijih zastupnica u saboru.

"Još nismo u normalnim uvjetima, zaraza koronavirusom opet bukti", kaže.

Kazna 150 kuna po plenarnom danu

Zastupnike koji su neopravdano izostajali kažnjavalo se sa 150 kuna po danu plenarnog rada.

Iako su im mogućnosti opravdanja izostanaka bile poprilično široke, u dvije godine nije bilo mjeseca a da netko od zastupnika nije bio kažnjen jer nije mogao opravdati nedolazak.

Kazne su im se oduzimale od paušala koji mjesečno iznosi 1500 kuna po zastupniku.  

Zastupniku se izostanak pravdao ako je bio bolestan, što je morao potvrditi liječnik, ako je imao smrtni slučaj u obitelji, morao se odazvati sudu ili biti na društvenim, političkim i inim skupovima na koje je pozvan.

Prihvaćao se i izostanak zbog sudjelovanja na sjednicama općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština.

Novčano se kažnjavao samo izostanak s plenarne sjednice sabora, koja se održava srijedom, četvrtkom i petkom.