RUSKA agresija na Ukrajinu prouzročila je velike posljedice u energetskom sektoru. Cijena nafte ovisit će o budućem dogovoru Rusije i Europske unije, a na nju će utjecati i neizvjesnost tko bi mogao nadomjestiti mogući nedostatak ruske nafte. Stoga se države EU nastoje učiniti što neovisnijima o ruskim energentima. Što će biti s cijenama goriva u budućnosti, pitanje je kojim se bavilo večerašnje Otvoreno.

"Ako se pregovori nastave, cijene će pasti"

Stručnjak za energetska pitanja Davor Štern rekao je da ako se nastavi trend pregovora, definitivno će utjecati na cijenu nafte na našem dijelu globalnog prostora i možemo očekivati da će se cijene sljedeći tjedan opet vratiti gdje su i bile prošli tjedan.

"Boljim se da će ta klackalica i dalje raditi jer smo u periodu kad je dosta toga neizvjesno. Cijena nafte nije više direktno vezana uz cijene derivata kao što je to nekad bila. Sad se više plin približava struji, a nafta odlazi dalje od derivata. Kad cijene idu gore, poskupit će derivati, a kad cijene nafte idu dolje, stvari će pojeftiniti. Burze su te koje formiraju cijenu. Prema tome mešetari na burzama formiraju svoju poziciju na burzama i to se odražava na cijenama robe", rekao je Štern.

Prkut: Rusija produbljuje rascjepe u zapadnim demokracijama

Suautor istraživanja Zarobljavanje plinom Duje Prkut rekao je da Rusija produbljuje društvene rascjepe u zapadnim demokracijama.

"Plin je za Rusiju instrument geopolitike. Zbog toga je fokus na taj fenomen zarobljavanja plinom. Ono što obilježava energetske politike, da se projekti trebaju planirati na dugi rok, treba razmišljati o vremenskim rokovima koji nadilaze mandate vlade. Imamo vrludanja od jedne do druge vlade. Imamo plinovod u Dalmaciji koji nigdje ne vodi, koji je napravljen da bi se zadovoljili privatni interesi osoba koje su stajale iza tog projekta. Imamo priču za termoelektranu za koju je Europska komisija rekla da se pogoduje investitoru i ide se na štetu države, da to predstavlja nezakoniti oblik pogodovanja. Imali smo projekt da se izgradi termoelektrana na ugljen na obali. U Hrvatskoj sve prolazi. Nemamo jasnu viziju koliko i gdje treba megavata i iz kojih izvora energije", rekao je.

"U relativno smo dobroj poziciji"

Štern se nadovezao kako je jedno strategija, a drugo je život.

"Stvari koje se danas događaju nijedna strategija nije mogla predvidjeti. Danas smo u relativno dobroj poziciji, ali to se lako može promijeniti. Ako se ostvari da Rusi neće prodavati plin osim za rublje, neće biti plina i onda će biti navala na LNG kojih nema toliko na svijetu da zadovolji sve potrebe. Onda će početi političke igre gdje će svaka država navlačiti brodove LNG-a na sebe i nama se može dogoditi da imamo dobar terminal, ali neće biti dovoljno kapaciteta da ga se napuni. Može doći do toga da će LNG postati izuzetno tražena roba pa brod neće koštati 300 milijuna dolara, nego 500 milijuna dolara", rekao je.

Štern: U rubljima se nije plaćalo i neće se plaćati

Istaknuo je kako se u rubljima nije plaćalo i neće se plaćati.

"Sigurno postoje načini da se plin koji dolazi u zemlju plati hrvatskom robom koji bi otišao Rusiji, robom koja nije na sankcijama", dodao je.