NE MOŽE se očekivati skora deeskalacija sukoba, očito je da ruskoj vojsci ne ide dobro na frontu, rekao je profesor Davor Boban sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti gostujući u Dnevniku HTV-a.

Davor Boban je komentirao pregovore Rusije i Ukrajine i nazire li se kraj sukoba.

"Mislim da se ne može očekivati skora deeskalacija sukoba. Nije jasno što je Kremlj htio postići ni prije, a ni u skorije vrijeme. Očito je da ruskoj vojsci ne ide dobro na frontu. Sve dok ih Kremlj može koristiti efikasno za borbu, on će ih koristiti. Još nije sazrelo vrijeme da pregovori urode plodom", rekao je.

Aduti u pregovorima

Na pitanje tko ima jače adute u pregovorima, Boban je rekao kako još nitko nema dovoljno jake adute jer je još prerano.

"Treba biti zaista oprezan, hoće li Rusija dopustiti Ukrajini ulazak u EU, hoće li praviti probleme? Prvi problem je nastao 2013. godine zbog kojeg je izbila revolucija digniteta, nakon što je Ukrajina bila spremna potpisati sporazum o pridruživanju s EU, pa je u zadnji trenutak odustala jer je Kremlj izvršio pritisak.

To nije bio jedinstveni slučaj. Tri mjeseca ranije slično je pokušala i Armenija, ali čim je armenski predsjednik otišao u Moskvu na pregovore s Putinom, vratio se i rekao da se odustaje od toga", rekao je.

Smatra kako Rusiji nije lako odustati od svojih težnji da spriječi integraciju postsovjetskog prostora u EU ili neke druge zapadne organizacije.

"Teško je očekivati da će popustiti i ako formalno pristane na takvo što", dodao je.

Uloga oligarha u sprječavanju Vladimira Putina

"Nisu samo oligarsi oni koji čine taj njegov krug. Postoje i drugi koji ne pripadaju skupinama. Iz najava sankcija koje su dolazile od SAD-a i Britanije moglo se vidjeti koje će skupine ili pojedinci biti njima pogođeni. Očito se na temelju određenih analiza moglo pretpostaviti tko su ti ljudi ili skupine koje na Putina mogu izvršiti pritisak. Među njima su i oligarsi. Ako gube milijarde s ovim sankcijama, sigurno će se osjećati nervoznima", naglasio je.

Uloga Donbasa i Krima u pregovorima

Rekao je kako Krim očito još uvijek nije predmet pregovora za Kremlj.

"Za Putina je problem kako da se odrekne Krima ako je na tome "napumpao" svoju legitimnost 2014. godine. Donesena je odluka o aneksiji Krima koja je bila iznimno popularna u Rusiji. Bit će vrlo teško objasniti Rusima koji žive u Krimu da se od toga odustaje i da će se vratiti pod ukrajinski suverenitet", rekao je Boban.

Situaciju u Ukrajini iskoristio je Azerbajdžan, koji je ušao na teritorij koji kontroliraju ruski mirovni kontingenti.

"Sukob traje već 34 godine, koji je početkom 90-ih eskalirao u pravi rat, koji je završen primirjem 1994. godine. Drugi rat bio je prije godinu i pol dana, u kojem je Azerbajdžan ostvario velike vojne uspjehe, kada je Armenija morala tražiti od Putina da se zatraži primirje.

Unatoč potpisanom sporazumu o prekidu vatre, u pravom smislu riječi do toga nije došlo. Ti okršaji sad nisu ništa novo. Postavlja se pitanje - hoće li postsovjetske zemlje iskoristiti rusku zainteresiranost za ukrajinski front i ostvariti svoje vojne i političke ciljeve", zaključio je.