UKRAJINA će zbog ruske invazije u 2022. pretrpjeti gospodarski pad od 45.1 posto, a značajni negativni učinci rata i sankcija Rusiji pogodit će i zemlje u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, procjene su Svjetske banke.

"Rat je produbio zabrinutost oko naglog usporavanja svjetskog gospodarstva, vrtoglavog rasta inflacije i duga te povećane razine siromaštva. Ekonomske posljedice osjećaju se u mnogim gospodarskim tokovima, od robnih i financijskih tržišta, trgovinskih i migracijskih veza sve do negativnog učinka na povjerenje", navodi se u najnovijem izdanju izvješća Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u regiji Europe i središnje Azije.

Pritom se očekuje da će zemlje u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije pretrpjeti većinu negativnih učinaka te da će gospodarstvo te regije ove godine doživjeti kontrakciju od 4.1 posto, umjesto rasta od tri posto prema predratnim prognozama.

Šokovi na tržištima

Iz Svjetske banke napominju da je toj regiji ove godine ionako prijetilo usporavanje gospodarskog rasta zbog još prisutnih posljedica pandemije. Osim Rusije i Ukrajine, i Bjelorusija, Kirgiska Republika, Moldavija i Tadžikistan, prema prognozama, ove godine trebali bi ući u recesiju, dok je za ostale zemlje došlo do snižavanja prognozirane stope rasta uslijed širenja posljedica rata preko ukrajinskih granica, stope rasta u eurozoni koja je manja od prognozirane te šokova u međunarodnoj trgovini i na robnim i financijskim tržištima, ističu iz Banke.

Naime, Rusija i Ukrajina sudjeluju u ukupnom uvozu pšenice zemalja regije s oko 40 posto, što se u nekim srednjoazijskim i južnokavkaskim zemljama penje i do više od 75 posto. Rusija je također bitno izvozno odredište za mnoge od tih zemalja, a devizne doznake iz Rusije čine gotovo 30 posto BDP-a nekih srednjoazijskih zemalja, poput Kirgiske Republike i Tadžikistana.

"Gospodarski šokovi uzrokovani ratom pogoršat će još uvijek prisutne posljedice pandemije covida-19. Ovo će biti druga kontrakcija u dvije godine i to dvostruko veća od one koju je pandemija izazvala 2020. godine", ocjenjuju u Svjetskoj banci.

Procjena je da će Ukrajina pretrpjeti pad gospodarstva od 45.1 posto, s time da će konačni razmjeri gospodarskog pada ovisiti o trajanju i intenzitetu rata, dok je rusko gospodarstvo, pod udarom dosad neviđenih sankcija, već zapalo u duboku recesiju s prognoziranim padom outputa od 11.2 posto u 2022. godini, ističu iz Svjetske banke.

"Razmjeri humanitarne krize izazvane ratom su nepojmljivi. Ruska invazija je razorno djelovala na ukrajinsko gospodarstvo i nanijela ogromnu štetu na infrastrukturi", istaknula je potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Anna Bjerde u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

"Ukrajini je neophodna hitna financijska podrška u njenim naporima da održi funkcioniranje gospodarstva i vlasti kako bi pomogla svojim napaćenim građanima koji se moraju nositi s ovom ekstremnom situacijom", poručila je.

Glavna ekonomistica Svjetske banke za tu regiju Asli Demirgüç-Kunt pak poručuje da su rat u Ukrajini i pandemija još jednom dokazali da krize mogu izazvati sveobuhvatnu ekonomsku štetu i unazaditi godine napretka u smislu rasta BDP-a po stanovniku i razvoja.

"Vlade zemalja regije moraju ojačati svoje makroekonomske rezerve i vjerodostojnost svojih politika kako bi ograničile rizike i prevladale moguću fragmentaciju trgovinskih i investicijskih kanala; moraju osnažiti svoje socijalne programe za zaštitu najugroženijih stanovnika, što uključuje i izbjeglice, i ne skretati pozornost s mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti kojima se osigurava održiva budućnost", kaže Demirgüç-Kunt.

Paket od tri milijarde dolara za podršku Ukrajini

Iz Svjetske banke ističu da će duboka humanitarna kriza vjerojatno ostati jedno od najtrajnijih naslijeđa ovog sukoba, pri čemu se očekuje da će val izbjeglica iz Ukrajine koji je preplavio susjedne zemlje uvelike nadmašiti sve ranije krize.

Zato je pomoć zemljama primateljicama i izbjeglicama od presudne važnosti, a s tim ciljem Svjetska banka priprema operativne programe pomoći susjednim zemljama kako bi se zadovoljile povećane potrebe za financijskim sredstvima uslijed priljeva izbjeglica, napominju.

Ističu i da je Grupacija Svjetske banke poduzela hitne mjere podrške narodu Ukrajine, aktiviravši paket hitnih financijskih mjera težak 925 milijuna dolara.

Ta hitno doznačena sredstva pomoći će u isplati plaća bolničkog osoblja, mirovina starijim osobama i socijalnih naknada ugroženom stanovništvu, a predstavlja dio paketa od tri milijarde dolara koji Grupacija priprema za podršku Ukrajini u mjesecima koji slijede.

Iz Banke navode i da ratom izazvan skok cijena nafte na svjetskim tržištima također naglašava potrebu da se sigurnost opskrbe energijom osnaži povećanom opskrbom iz obnovljivih izvora i osmišljavanjem i provedbom sveobuhvatnih mjera energetske učinkovitosti.