FINSKA će u sljedećih nekoliko tjedana odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u, izjavila je premijerka Sanna Marin.

Do sada su Finska i susjedna Švedska izbjegavale pridruživanje NATO-u, savezu predvođenom SAD-om osnovanom 1949. za suprotstavljanje Sovjetskom Savezu tijekom Hladnog rata.

No ruska invazija na Ukrajinu prisilila ih je na preispitivanje svoje pozicije.

"Postoje različite perspektive (ne)podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u. Moramo ih pažljivo analizirati", kazala je Marin novinarima na zajedničkoj konferenciji sa švedskom premijerkom u Stockholmu.

"Međutim, mislim da će naš proces biti prilično brz, to će se dogoditi za nekoliko tjedana", rekla je Marin, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom.

Finska vlada će kasnije u srijedu objaviti izvještaj s ažuriranom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Švedska također preispituje svoju sigurnosnu politiku, a zaključci se očekuju do kraja svibnja.

Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je da je važno provesti temeljitu analizu o tome treba li i Švedska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.

"Postoje, naravno, prednosti i nedostaci članstva u NATO-u, kao što postoje prednosti i mane drugih sigurnosnih odabira", istaknula je Andersson.

"S članstvom u NATO-u imate sigurnost s člankom 5", kazala je.

Po tom se članku napad na jednu članicu NATO-a tretira kao napad na sve članice.

Ali "također imate obvezu prema drugim članicama", istaknula je švedska premijerka.