HRVATSKO gospodarstvo porast će ove godine 2.7 posto, prognozirao je Međunarodni monetarni fond (MMF), osjetno snizivši i prognoze rasta u Njemačkoj i eurozoni zbog rata u Ukrajini i visoke inflacije.

MMF je tako u redovnim proljetnim prognozama više nego prepolovio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s obzirom na to da je u redovnim jesenjim prognozama u listopadu rast u 2022. godini procijenio na 5.8 posto.

U 2023. godini rast bi trebao snažno ubrzati, na 4.0 posto, procjenjuju u MMF-u. U 2021. hrvatsko gospodarstvo poraslo je 10.4 posto, što je za čak 4.1 postotni bod snažnije no što je MMF bio procijenio u listopadu prošle godine.

Veća inflacija, manji manjak

MMF je istodobno više nego udvostručio prognozu ovogodišnje inflacije u Hrvatskoj, s 2.0 na 5.9 posto. U 2023. godini rast cijena trebao bi po MMF-ovim procjenama znatno usporiti, na 2.7 posto, i gotovo se vratiti na razinu iz 2021.

Prepolovili su pak procjenu ovogodišnjeg manjka na tekućem računu hrvatske platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, na 0.4 posto. U idućoj godini bilanca bi trebala pokazivati višak od 0.3 posto, procjenjuju.

U 2021. bilanca je prema njihovim novim procjenama iskazala višak, mjeren udjelom u BDP-u, od dva posto. Time su znatno poboljšali procjenu od prošle jeseni koja je za 2021. pokazivala blagi manjak u bilanci plaćanja, iskazan udjelom u BDP-u, od 0.1 posto.

Blago su snizili prognozu nezaposlenosti u ovoj godini, s 8.0 na 7.7 posto. U 2023. godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 7.4 posto. U 2021. iznosila je po njihovim najnovijim procjenama 8.2 posto i bila je niža za 0.2 postotna boda no što su bili procijenili prošle jeseni.

Tragovi rata

Skupini europskih gospodarstava u nastajanju i u razvoju, u koju je svrstana i Hrvatska, MMF prognozira pad aktivnosti u ovoj godini, za 2.9 posto, zbog teških posljedica rata u Ukrajini.

Prošle jeseni prognozirali su joj rast aktivnosti za 3.6 posto. U 2023. aktivnost bi u toj skupini zemalja trebala porasti 1.3 posto. Najsnažnije bi trebalo porasti poljsko i mađarsko gospodarstvo, za 3.7 posto, a u stopu bi ih trebala pratiti Srbija, s prognoziranom stopom rasta u ovoj godini od 3.5 posto.

Turska bi trebala bilježiti istu stopu rasta kao i Hrvatska, a najslabiji rast MMF predviđa Bugarskoj, iskazan u prognoziranoj stopi rasta od 2.2 posto.

Pad Rusije

Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine zabilježiti pad aktivnosti od 8.5 posto. Prošle jeseni MMF je Rusiji bio prognozirao 2.8-postotni rast aktivnosti u 2022. Prognoza za Ukrajinu otkriva pak teške posljedice ruske invazije, uz prognoziranu stopu pada aktivnosti od 35 posto.

Udarac Njemačkoj

MMF očekuje teške posljedice rata i u eurozoni jer sankcije uvedene Rusiji teško pogađaju i Europu, a posebno Njemačku. Gospodarstvo eurozone trebalo bi tako ove godine po MMF-u porasti 2.8 posto, za 1.1 postotni bod slabije no što su bili prognozirali u preliminarnim zimskim prognozama u siječnju.

MMF u siječnju objavljuje samo prognoze za svijet, regije i vodeća gospodarstva. U 2023. rast aktivnosti na području primjene zajedničke valute trebao bi usporiti na 2.3 posto.

U MMF-u prognoziraju da bi inflacija u eurozoni ove godine pod utjecajem rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, koji utječu na cijene hrane i energije trebala poskočiti na 5.3 posto, te oslabjeti na 2.3 posto u 2023. 

Najviše je snižena MMF-ova prognoza ovogodišnjeg rasta BDP-a u Njemačkoj, za 1.7 postotnih bodova, na samo 2.1 posto. U 2023. aktivnost bi u najvećem europskom gospodarstvu trebala ponovo ubrzati, na 2.7 posto.

Daleko najsnažniji rast aktivnosti među članicama eurozone trebala bi ove godine bilježiti Španjolska, za 4.8 posto.

MMF je blago snizio i prognoze rasta američkog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, za po 0.3 postotna boda, i sada očekuje da će u ovoj godini aktivnost porasti 3.7 posto. U idućoj godini trebala bi osjetno usporiti, na 2.3 posto, procjenjuju.   

Kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 4.4 posto, gotovo upola slabije nego u 2021. Iduće godine rast bi po MMF-u trebao usporiti na 5.1 posto.