FILIPINCI u ponedjeljak izlaze na birališta kako bi izabrali nasljednika kontroverznog predsjednika Rodriga Dutertea. Najizgledniji kandidat za predsjednika je Ferdinand Marcos, sin pokojnog diktatora, koji je okrutno vladao između 1965. i 1986., a za potpredsjednicu je Duterteova kći Sara.

Otprilike 65 milijuna registriranih birača će u ponedjeljak na Filipinima odlučivati o tome tko će narednih šest godina upravljati tom otočkom državom i njenih 109 milijuna stanovnika. Osim predsjedničkih izbora, istog će se dana održati i izbori za potpredsjednika, 12 senatora, oko 300 kongresnika i 18.000 lokalnih predstavnika.

Deset kandidata za predsjednika

Najvažnija će biti utrka za predsjednički položaj, koji je prema ustavu ograničen na jedan šestogodišnji mandat, zbog čega se trenutni predsjednik Duterte ne može ponovno kandidirati.

Deset kandidata sudjelovat će u toj utrci. Filipini imaju jednokružni izborni sustav, što znači da će pobijediti onaj kandidat koji osvoji najveći broj glasova, odnosno relativnu većinu.

Najizgledniji nasljednik Dutertea, prema istraživanjima javnog mnijenja je Ferdinand Marcos mlađi, poznatiji kao Bongbong Marcos ili BBM. Prema rezultatima ankete agencije Pulse Asia Research, više od polovice glasača namjerava svoj glas dati Marcosu. Sljedeća kandidatkinja je sadašnja potpredsjednica Leni Robredo, koja bi trebala osvojiti manje od četvrtine glasova, prenosi francuska agencija AFP.

"Emocije igraju veliku ulogu"

Umirovljeni profesor politologije Temario Rivera za Reuters je rekao da se ishod izbora rijetko kad odlučuje racionalnim računima ili tako da se ocjenjuje dosadašnji rad kandidata.

"Emocije igraju veliku ulogu i zato su narativi koji su vam najugodniji ti koji su odlučujući", rekao je Rivera.

Šezdesetčetverogodišnji Marcos, čiji je glas veoma sličan očevom, čitavu svoju kampanju usredotočio je na jednu poruku - jedinstvo.

"Bongbong Marcos će biti predsjednik Filipina neovisno o vašoj političkoj boji, rasi ili narodnosti", rekao je Marcosov glasnogovornik, a prenio Reuters.

Pobjeda za Marcosa, koji je održao vodstvo izbjegavajući javne debate s ključnim suparnicima, okončala bi, nekad nezamisliv, proces normalizacije njegovog prezimena, 36 godina nakon što je ustanak "narodne moći" svrgnuo njegovog oca i prognao njegovu obitelj.

Marcos i Leni Robredo su se prije šest godina već suočili u borbi za potpredsjedničku funkciju. Robredo je i tada zaostajala na anketama, a zatim na izborima neočekivano pobijedila s razlikom od 0.64 postotna boda. Sada se nada da će joj se dogoditi sličan preokret.

Među kandidatima i bivša boksačka zvijezda

Među predsjedničkim kandidatima, koji nemaju stvarnih šansi, nalaze se još, među ostalim, senator i nekadašnja boksačka zvijezda Manny Pacquiao, gradonačelnik glavnog grada Francisco Domagoso i senator i bivši šef policije Panfilo Lacson.

Bongbong Marcos je imao 29 godina kada je zajedno s obitelji s Filipina pobjegao na Havaje nakon što je njegov otac u trodnevnoj revoluciji izgubio vlast. Tada je bio guverner pokrajine Ilocos Norte. Nakon smrti njegova oca 1989. godine, filipinske su mu vlasti dozvolile povratak u državu.

Marcos je u kampanji obećao da će smanjiti nezaposlenost i da će se boriti protiv sve većih troškova života za obične Filipince. U predizbornom je razdoblju aktivno izbjegavao suočiti se s novinarskim pitanjem o navodnom poreznom dugu njegove obitelji u iznosu od više milijardi, piše AFP.

Sjećanje na vladavinu Ferdinanda Marcosa starijeg na Filipinama sve više blijedi. Za to je dijelom zaslužna snažna internetska kampanja sljedbenika Marcosa mlađeg, koji razdoblje vladavine njegovog oca već mjesecima prikazuju u dobrom svjetlu, prema AFP-u.

Marcos u prošlosti branio ostavštinu oca

Bongbong Marcos je u prošlosti branio ostavštinu svojega oca, pri čemu se pozivao na rano razdoblje gospodarskog rasta i velikih državnih ulaganja. Razdoblje izvanrednog stanja između 1972. i 1981. bilo je obilježeno visokom razinom korupcije, cenzurom, državnim nasiljem, ubojstvima i mučenjima. Očevu odluku o proglašenju izvanrednog stanja Marcos mlađi je opravdavao kao nužan korak kako bi se država spasila od islamskih i komunističkih pobunjenika.

Premda Marcos svog oca opisuje kao "političkog genija", distancira se od optužbi o očevoj pronevjeri državnog novca i lošem gospodarskom upravljanju, koji su doveli do osiromašenja Filipina.

Marcosova glavna suparnica, 57-godišnja Leni Robredo, uživa potporu progresivnijeg dijela filipinske javnosti. Odvjetnica i udovica nekadašnjeg ministra unutarnjih poslova Jesseja Robreda javnosti je poznata kao aktivistkinja za ravnopravnost spolova. U vrijeme kampanje bila je stalna meta lažnih optužbi o privatnom životu i navodnim kontroverznim političkim vezama, piše AFP.

Robredo, koja ustanak 1986. godine opisuje kao njeno političko buđenje, uvjerena je u još jednu pobjedu nad Marcosom. 

"Posljednji čovjek koji će ostati 2022. će biti žena", rekla je na početku svoje kampanje.

Duterte nije javno podržao nijednog od kandidata

Trenutni predsjednik Rodrigo Duterte nije javno podržao nijednog od kandidata. Bongbong Marcos je dugo slovio kao politički saveznik Dutertea, koji je 2016. također podupro kontroverzni pogreb Marcosa starijeg s državnim počastima. No, unatoč tome što Marcos na izbore izlaze u partnerstvu s njegovom 43-godišnjom kćeri i vjerojatno budućom potpredsjednicom Sarom Duterte, predsjednik u odlasku ga nije službeno podržao. Prema AFP-u, prošle ga je godine u studenom označio kao slabog vođu.

Ipak, Duterteova stranka PDP-Laban podržava Marcosa i Saru Duterte.

Mandat Dutertea najviše je obilježen objavom rata protiv droge, što istražuje i Međunarodni kazneni sud (ICC) i što je u nekoliko navrata kritizirala potpredsjednica Robredo. U slučaju njene pobjede, Duterte bi mogao ostati bez imuniteta i morao bi se suočiti s optužnicom ICC-a.

Duterte je najprije najavljivao kandidaturu za potpredsjednika, zatim za senatora, a na koncu ipak poručio da će se povući iz političkog života.

Na gospodarskom planu Duterte je zagovarao velika državna ulaganja u infrastrukturu i industriju, a na međunarodnom je poboljšao odnose s Kinom. Bilateralni odnosi dviju zemalja su prije toga bili duže vrijeme napeti zbog još uvijek nerazriješenih teritorijalnih sporova u Južnom kineskom moru. 

Kako bi više ljudi lakše moglo glasovati, Duterte je ponedjeljak proglasio praznikom i neradnim danom.

Tko god da pobjedi na izborima, suočit će se s teškim zadatkom obnove gospodarstva, koje je prije pandemije bila jedna od najbrže rastućih u Aziji. Borba s inflacijom i osmišljavanje vanjske politike usred bujajućeg rivalstva između Kine i Sjedinjenih Američkih Država u Jugoistočnoj Aziji će također biti ključno.