U MREŽI PRVOG Hrvatskog radija gostovali su profesori sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Đana Luša i Robert Barić. Komentirali su što se može očekivati od govora Vladimira Putina, situaciju u Ukrajini, potencijalni ulazak Švedske i Finske u NATO te posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu.

"Dan pobjede ima vrlo simbolično značenje za današnje vrijeme, a s obzirom na to da je Vladimir Putin krenuo u, kako on naziva, specijalnu operaciju koja ima za cilj borbu za denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine.

To je neka ideološka linija kojom je on prikupljao potporu ruskog stanovništva za cijelu ovu ratnu avanturu. Jako je bitno da održi određeni pobjednički govor. Sada se postavlja pitanje što je pobjeda za Putina u ovoj situaciji", ističe Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti dodajući da se on danas može pohvaliti određenim vojnim uspjesima koje je ostvario u Donjecku, Luhansku ili Mariupolju.

Dodaje da se postavlja pitanje hoće li najaviti nešto radikalnije u smislu opće mobilizacije i najave rata.

"Nadam se da neće. Najgori scenarij je korištenje nuklearnog oružja i nekakav početak 3. svjetskog rata. Nadam se da se to neće dogoditi", dodaje Luša.

"Sadašnja situacija što se tiče ruskog političkog vrha je neodrživa. Govori se o specijalnoj vojnoj operaciji, no to je de facto rat u Ukrajini koji se ne odvija kako je zamišljeno. Nakon tri tjedna borbe u Donbasu, ukrajinske linije nisu probijene. Sada se postavlja pitanje što dalje. Putin se neće povući jer svako povlačenje za njega znači političku smrt. On mora napraviti mobilizaciju, barem djelomičnu, da nadoknadi gubitke", dodaje profesor Robert Barić.

Kaže da Putin može donijeti odluku da cijelu ekonomiju stavi u ratnu ekonomiju.

"Vjerojatno će najaviti u smislu da se ide dalje, da se moraju pripremiti za dugotrajnu borbu protiv nacista u Ukrajini", dodaje Barić navodeći da je potpora Rusa operaciji i dalje ogromna.

Može se dogoditi i da Putin donese odluku o konvencionalnom udaru na, primjerice, članicu NATO saveza, ističe, dodajući da bi se moglo raditi o Poljskoj.

"Mogući nuklearni udar, primjerice, na teritorij Ukrajine je najmanja vjerojatnost, ali ne može se potpuno isključiti. Očekujem da će najaviti daljnje akcije", zaključuje.