KAO ŠTO je često slučaj od početka rata u Ukrajini, i u vezi sa zahtjevom Finske i Švedske za članstvom u NATO-u su se pojavile mnoge dezinformacije. DW provjerava njihovu točnost.

Predstavlja li ulazak Finske u NATO kršenje ugovora?

Tvrdnja: Rusija često govori da planirani ulazak Finske u NATO predstavlja kršenje ugovora. "Mnogi ljudi ne poznaju povijest Finske i njezinu povezanost s nacističkom Njemačkom", piše jedan korisnik na Twitteru. "Rusija je sklopila sporazum s Finskom nakon Drugog svjetskog rata, a Finska ga je prekršila."

DW provjera činjenica: pogrešno.

Spomenuti sporazum odnosi se na "Ugovor o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći" od 6. travnja 1948. između Finske i tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Ugovorom su se obje strane obvezale da neće ulaziti u saveze ili koalicije usmjerene protiv druge strane.

Osim toga, ugovorne strane su jedna drugu uvjeravale u međusobnu vojnu pomoć ako Finska bude napadnuta izravno ili ako Rusija bude napadnuta s finskog teritorija. Ugovor je produljen 1955., 1970. i 1983.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, međutim, sporazum je 20. siječnja 1992. zamijenjen "Sporazumom o dobrosusjedstvu između Ruske Federacije i Finske Republike". Za razliku od starog sporazuma, ovaj ugovor ne sadrži nikakvu obvezu neutralnosti.

Neutralnost je već bila prilagođena teškim pristupnim pregovorima Finske s Europskom unijom 1992. godine. S Ugovorom iz Maastrichta kandidati za pristupanje automatski prihvaćaju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije.

Spomenute "upletenosti s nacističkom Njemačkom" potječu još iz vojnog saveza Finske s Njemačkim Carstvom tijekom Drugog svjetskog rata. Savez formiran 1941. bio je reakcija na rusku invaziju na Finsku 1939. tijekom tzv. Zimskog rata.

Kroz vojni savez Finska je htjela vratiti teritorij izgubljen u Zimskom ratu. Međutim, 19. rujna 1944., protivno želji nacističke Njemačke, Helsinki je potpisao odvojeno primirje s Moskvom i potom se borio na strani saveznika.

NATO kao ratni huškač?

Tvrdnja: S obzirom na planirani ulazak Finske i Švedske u NATO, prema novinskoj agenciji dpa, ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je na sastanku sa šefovima država i vlada bivših sovjetskih republika u Moskvi upozorio na daljnje pogoršanje međunarodnih odnosa. "To pogoršava ionako tešku međunarodnu situaciju na području sigurnosti."

DW provjera činjenica: obmanjujuće.

Kremlj je u više navrata koristio narativ agresivnog NATO-a.

Zastupnica stranke Ljevica u Bundestagu Sevim Dagdelen ide još korak dalje. U svom pozivu na kongres "Živjeti bez NATO-a –- ideje za mir" za 21. svibnja pojašnjava da "nije bilo previše ponuda i diplomacije prema Rusiji, nego premalo". U apelu ona opisuje NATO kao ratni stroj, "najveći na svijetu".

Činjenica je da je od raspada Sovjetskog Saveza 14 zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe primljeno u NATO. Pet članica, Norveška (članica osnivač NATO-a), Litva, Latvija, Estonija i Poljska, graniči s Rusijom. Finska bi bila još jedna zemlja s izravnom granicom s Rusijom. Ukrajina je također dobila mogućnost pridruživanja NATO-u 2008. godine, iako je članstvo zemlje u NATO-u od tada u statusu čekanja.

Kremlj se godinama osjeća ugrožen širenjem NATO-a na istok i zahtijeva sigurnosna jamstva. Kako bi prevladali strah od vojnih napada, NATO i Rusija su se stoga 27. svibnja 1997. nakon završetka Hladnog rata dogovorili o Temeljnom aktu NATO-Rusija.

U tom ugovoru su se obje strane obvezale na odricanje od prijetnje ili upotrebe sile kao i  na poštivanje teritorijalnog integriteta. Također je uključeno i odricanje od stacioniranja nuklearnog oružja u novim državama članicama NATO-a u srednjoj i istočnoj Europi.

Stručnjak NATO-a Markus Kaim iz berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP) brani smjer koji slijede Finska i Švedska. "Unatoč ulasku u NATO, obje zemlje vrlo su oprezne da ne zaoštre previše svoje odnose s Rusijom", objasnio je u intervjuu za ZDF.

Finska lijeva stranka Vasemmistoliitto, koja je dio vlade u Helsinkiju, inzistira na "obrambenoj orijentaciji članstva u NATO-u". "Nećemo unijeti nuklearno oružje, stalne vojne baze ili stalne NATO trupe u zemlju", napisala je zastupnica Veronika Honkasalo na Twitteru.

Ulazak Finske i Švedske u NATO ne predstavlja nikakvu konkretnu prijetnju Rusiji. Pridruživanjem bi dvije zemlje pristale i na Temeljni akt NATO-Rusija. S druge strane, dva kandidata za pristupanje strahuju za svoj teritorijalni integritet nakon ruskog napada na Ukrajinu i time opravdavaju svoju želju za pristupanjem savezu.

Većina Turaka protiv članstva Švedske i Finske u NATO-u?

Tvrdnja: Na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova 30 država članica NATO-a 15. svibnja u Berlinu, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je, prema izvješćima poludržavne novinske agencije Anadolu, da je "veliki dio turskog stanovništva protiv članstva Švedske i Finske u NATO-u".

DW provjera činjenica: pogrešno.

Prema informacijama turskog instituta za istraživanje javnog mnijenja MetroPOLL, nije bilo istraživanja u kojem bi se tursko stanovništvo pitalo o ulasku dviju zemalja u NATO. Prema institutu za istraživanje javnog mnijenja, ova će tema biti uvrštena na ovotjedni popis pitanja. Predviđeno je da rezultati budu predstavljeni od 23. do 27. svibnja.

Panično stvaranje zaliha u Finskoj

Tvrdnja: "Stanovnici Finske u blizini ruske granice su pohrlili s kupovanjem namirnica i razgledavanjem skloništa u iščekivanju potencijalnog sukoba s Moskvom", navodi se u izvješću američkog časopisa Newsweek. Razlog tomu je što je Kremlj najavio uzvratne mjere za ulazak Finske u NATO.

Provjera činjenica: pogrešno.

Članak prema kojem Finci navodno panično spremaju zalihe izazvao je pomutnju na internetu. Mnogi korisnici, a i gradska uprava finske općine Lappeenranta, koja se nalazi na jugu zemlje u neposrednoj blizini ruske granice, kritizirali su ovo izvještavanje.

"Čini se da se naslov i sadržaj članka u Newsweeku ne podudaraju. U Lappeenranti nema panike", stoji na službenom Twitter nalogu općine. Drugi korisnici ističu da se skloništa redovito provjeravaju i da stanovnici uobičajeno kupuju više hrane i pića tijekom vikenda.

Kada je riječ o civilnoj zaštiti, Finska se u EU u mnogim aspektima smatra uzorom. Na službenoj internetskoj stranici 72 Tuntia, primjerice, daju se preventivne preporuke za nestanak struje i druge hitne slučajeve. Prema tamo objavljenom službenom istraživanju, gotovo milijun Finaca u proljeće 2022. imalo je zalihe hrane i vode u bocama kod kuće - bez utjecaja rata u Ukrajini.