NA SVJETSKIM je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala, nakon šest tjedana uzastopnog rasta, pri čemu se tečaj eura prema američkoj valuti odmaknuo od najnižih razina u pet godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1.5 posto, na 102,96 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 1.5 posto, pa je cijena eura skočila na 1.0570 dolara.

Tečaj dolara pao je i prema japanskoj valuti, drugi tjedan zaredom, i to za 1.1 posto, na 127.85 jena.

Prije desetak dana dolarov indeks dosegnuo je 105.01 bod, najvišu razinu od 2002. godine, dok je tečaj eura zaronio na 1.0348 dolara, najnižu razinu od početka 2017. godine.

Razlozi su tome očekivanja u vezi povećanja kamata američke središnje banke. Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao ključne kamate za 0.75 postotnih bodova, u raspon od 0.75 do 1 posto.

"Dolaru je potrebna stanka"

Kako se očekuje povećanje kamata i u idućim mjesecima, na tržištu novca procjenjuje se da će do srpnja ključna kamata Feda iznositi između 1.75 i 2 posto, a do kraja godine oko 3 posto.

"Nakon nedavnog snažnog rasta dolaru je potrebna stanka", piše Jonas Goltermann, analitičar u Capital Economicsu, u osvrtu na situaciju na tržištu.

Slabosti dolara pridonio je i oštar pad cijena dionica na Wall Streetu sedmi tjedan zaredom, zbog čega su ulagači potražili utočište za kapital u valutama koje se smatraju sigurnije u nesigurna vremena.

Zbog toga su prošloga tjedna prema dolaru znatno ojačali japanski jen i švicarski franak.

Euro je također prošloga tjedna ojačao prema dolaru, pa se njegov tečaj odmaknuo od najnižih razina u pet godina.

Euro je mjesecima bio pod pritiskom zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali i zaostajanja Europske središnje banke (ECB) po pitanju zaoštravanja monetarne politike.

Međutim, zbog rekordno visoke inflacije u eurozoni iz ECB-a u posljednje vrijeme poručuju kako bi početkom trećeg kvartala mogli završiti svoj program stimulativnog otkupa državnih obveznica, a u srpnju i povećati kamatne stope.