DOPISNICI BBC-ja dali su odgovore na neka od najvažnijih pitanja o ratu u Ukrajini.

Pitanja čitatelja komentiraju: Sarah Rainsford, dopisnica za istočnu Europu koja je prije praćenja rata u Ukrajini više od dva desetljeća izvještavala iz Rusije; Steve Rosenberg, BBC-jev urednik u Moskvi i stručnjak za Rusiju koji živi u toj zemlji od kraja Hladnog rata; te Paul Adams, koji je izvještavao iz ratnih područja diljem svijeta, uključujući i Ukrajinu.

Hoće li zapadne zemlje oštrije reagirati na rusku invaziju?

"Neke zemlje, poput baltičkih republika, smatraju da Zapad ne čini dovoljno pri pomoći Ukrajini. No treba imati na umu da je Rusija naoružana golemim arsenalom nuklearnog oružja te da je zaprijetila da bi ga mogla iskoristiti", objašnjava Paul Adams.

Zapadni dužnosnici i dalje smatraju da je malo vjerojatno da će Rusija posegnuti za nuklearnim oružjem, ali ne mogu ignorirati takvu mogućnost.

Neki državni političari, uključujući britansku ministricu vanjskih poslova Liz Truss, govore o protjerivanju ruskih snaga iz cijele Ukrajine, dok drugi smatraju da je vjerojatniji scenarij povratak na situaciju prije napada 24. veljače. U tom slučaju bi Rusija i dalje imala kontrolu nad poluotokom Krimom, koji je anektirala 2014., kao i nad značajnim dijelovima istočnog Donbasa.

S obzirom na ekonomsku situaciju u Europi, koliko će još dugo trajati potpora Ukrajini?

Rusija, koja se zbog sankcija nalazi u znatnim ekonomskim poteškoćama, zapravo računa na to da će vrijeme ići u njezinu korist.

Avril Haines, direktorica američke nacionalne obavještajne službe, kazala je u Kongresu prošloga mjeseca da Putin "vjerojatno računa na postupan pad potpore SAD-a i EU".

"S obzirom na to da ministri britanske vlade upozoravaju da bi se kasnije ove godine milijuni Britanaca mogli suočiti s prekidom opskrbe strujom, za očekivati je da Rusija računa na to da će pritisak javnosti utjecati na potporu Zapada.

Poteškoće u EU pri postizanju dogovora oko djelomične zabrane ruske nafte također nagovještavaju koliko je teško postići konsenzus o sankcijama u ključnim područjima.

No, kako pokazuju najnovije američke najave o vojnoj potpori, još uvijek postoji želja među saveznicima Ukrajine da joj daju ono što je potrebno da zaustavi rusko napredovanje. Stoga ne vidim da će uskoro doći do opadanja podrške Zapada Ukrajini", piše Paul Adams.

Zašto Ukrajina ne napadne Rusiju?

BBC-jeva dopisnica Sarah Rainsford odgovara kako Ukrajina nije ni započela ni htjela ovaj rat te da stoga ima defenzivnu ulogu - bori se za svoje pravo na suverenitet i protiv napada Rusije.

Ne bismo trebali zaboraviti da je Ukrajina uložila jako puno u to da spriječi da Rusija zauzme Kijev i da sada pokušava zaustaviti napredovanje ruskih trupa u Donbasu. Kada bi napala Rusiju, Ukrajina bi samo izazvala eskalaciju ratnih sukoba.

Kijev konstantno traži od Zapada više oružja. Ali SAD je nedavno vrlo jasno stavio do znanja da se napredni raketni sustav koji šalje Ukrajini ne smije koristiti za napad na ruski teritorij. To je stoga što svi strahuju da bi moglo doći do eskalacije.

Podsjetimo, Zapad je smatrao da je previše riskantno uvesti zonu zabrane leta iznad Ukrajine iako je Kijev to na početku više puta zatražio. Kada bi Ukrajina počela gađati ruske civile, radilo bi se o ratnom zločinu.

Sprema li se puč protiv Putina?

Nakon uvođenja oštrih sankcija Rusiji postavlja se pitanje jesu li ruski oligarsi dovoljno organizirani, moćni i motivirani da svrgnu predsjednika Putina.

Kremlj se drži podosta tajnovito, stoga je normalno da se u medijima vrte razna nagađanja: je li Putin ozbiljno bolestan? Sprema li se puč protiv Putina? Rade li oligarsi na nekoj zavjeri protiv ruskog predsjednika?

"Pretpostavljam da se ovdje radi o pustim željama i veliko je pitanje hoće li se moći Putina svrgnuti s vlasti. Naravno, neće svi Rusi biti zadovoljni potezima vrha, onime što Rusija radi u Ukrajini i međunarodnim sankcijama. No trenutno nema naznaka da se sprema puč protiv Putina", smatra Steve Rosenberg.

Razmislite, da ste na mjestu Vladimira Putina, biste li riskirali tako nešto? To bi moglo objasniti zašto je šef ruske nacionalne garde bivši Putinov tjelohranitelj. Prema izvješćima ruskih medija, to je nekada bio i novi ruski ministar za izvanredne situacije.

Hoće li Turska dopustiti Švedskoj i Finskoj da se pridruže NATO-u?

Turska vodi kompliciranu igru i nije sasvim jasno što očekuje zauzvrat za dopuštenje da se Finska i Švedska pridruže NATO-u.

Javno govori kako traži od njih da prestanu pružati utočište kurdskim militantima koje Ankara smatra teroristima. No privatno - Turska možda želi i neke druge stvari.

Neki nagađaju da Ankara želi biti ponovno primljena u američki program F-35 Joint Strike Fighter. Washington je Tursku izbacio iz programa nakon što je ona odlučila kupiti ruski napredni sustav protuzračne obrane S-400, piše Paul Adams.

Odbijaju li se neki ruski vojnici boriti?

"Da, neki ruski vojnici odbijaju boriti se u Ukrajini, ali je teško znati o kojem se broju radi. Stvar je u tome da Rusija nije službeno objavila rat. Vladimir Putin inzistira na tome da se radi o 'specijalnoj operaciji', a to znači da profesionalni vojnici mogu odbiti sudjelovati. U tom slučaju mogu biti otpušteni iz vojske, ali ne mogu (ili barem ne bi trebali) biti procesuirani.

Ipak, za to je potrebna hrabrost. Znam da su mnogi ruski vojnici koji su bili raspoređeni na početku invazije bili mladi i neiskusni. Neki nisu ni znali da idu u rat, drugi su mislili da će zauzeti Kijev za nekoliko dana, bez otpora.

No sada je svima jasno da Rusija ima teške gubitke; sama sam vidjela vagone hladnjača u kojima su bili mrtvi ruski vojnici", piše Sarah Rainsford. "Stoga me ne čudi da se neki od njih odbijaju boriti, pogotovo ako su shvatili da Ukrajina ne želi da je Rusi 'oslobode'. Ali za sada nema izvješća o masovnom dezertiranju."