BITKA za Donbas se može dobiti samo teškim naoružanjem. Ovo je konsenzus među vojnim stručnjacima. Da bi smanjili brojčanu nadmoć ruske vojske u tom pogledu, zapadni saveznici Ukrajine su već isporučili tisuće komada oružja sa streljivom. Ali jedno je jasno: zemlja se ne može braniti bez daljnjih isporuka oružja.

Istovremeno, NATO ne želi riskirati rat s Rusijom. Moskva je već više puta naglašavala da se isporuke oružja također mogu računati kao napad – posebno ako je oružje pogodno za napad na ruski teritorij. Zato države koje podržavaju Ukrajinu vrlo pažljivo odvaguju koje sustave naoružanja isporučuju toj zemlji, piše Deutsche Welle.

SAD

To je ponovo postalo jasno krajem svibnja, kada je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio da će udovoljiti zahtjevu vlade u Kijevu da se ukrajinskim oružanim snagama isporuče mobilni raketni bacači. Konkretno, vjerojatno bi to trebali biti višecijevni bacači raketa tipa MLRS (Multiple Launch Rocket System) ili lakša verzija HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System).

Obje platforme su pokretne i mogu ispaljivati veći broj različitih raketa. Glavna razlika je u tome što je kod HIMARS-a raketni bacač montiran na oklopni kamion umjesto na gusjenično vozilo. Iako ovo ograničava mobilnost izvan utvrđenih putova, vozila s gumama troše znatno manje goriva. Prednost je i to što je za trećinu lakši i može se transportirati zrakoplovom.

Oba sustava su sposobna ispaljivati rakete srednjeg dometa, od nekoliko stotina kilometara. Međutim, američka vlada je odbila isporučiti ovo naoružanje. Umjesto toga, ukrajinske oružane snage trebaju dobiti rakete maksimalnog dometa od 80 kilometara. Cilj je da se odbije ruski napad na ukrajinski teritorij. Osim toga, trebalo bi da Ukrajina iz SAD-a dobije i radarski sustav za protutopničku obranu. Američka vlada kaže da se Ukrajina obvezala da neće koristiti oružje za napad na ruski teritorij.

Od početka ruskog napada Sjedinjene Države su daleko najveći isporučitelj oružja Ukrajini. Konkretno, prenosivi raketni sustav Javelin (za protuoklopne) i Stinger (za zračne ciljeve) mogli bi dati odlučujući doprinos blokiranju ruske invazije u ranoj fazi. Sjedinjene Države i druge zemlje NATO-a su također isporučile jurišne helikoptere i haubice kalibra 155 milimetara za borbu u Donbasu. Predviđeno je da se isporuči još baterija ovih sustava naoružanja.

Njemačka

Ukrajina i NATO-partneri optužuju Njemačku da oklijeva s isporukama oružja. Iz Berlina pak poručuju da se savezna vlada vrlo precizno pridržava internih NATO-ovih sporazuma. Činjenica je da je Njemačka do sada isporučila Ukrajini tisuće komada oružja poput pušaka, mina i protutenkovskih, protubunkerskih i protuzračnih bacača raketa – uključujući nekoliko milijuna bojevog streljiva – ali ne i teško naoružanje.

Prije nekoliko tjedana savezna vlada je obećala isporuku 50 povučenih protuzrakoplovnih tenkova Gepard i sedam samohodnih haubica 2000 (Panzerhaubitze 2000). Za razliku od poljskih haubica koje vuku vozila, one mogu neovisno mijenjati položaj nakon svakog hica.

Kancelar Olaf Scholz je sada najavio isporuku najsuvremenijeg sustava protuzračne obrane IRIS-T i izviđačkih radara. Pored toga, Njemačka će također osigurati četiri višecijevna bacača raketa iz zaliha Bundeswehra.

Jedan od problema s opskrbom zapadnim oružjem je taj što ga ukrajinski vojnici uglavnom ne poznaju. Iako je kratak brifing dovoljan za jednostavnije uređaje, stručnjaci kažu da obuka za složenije sustave, kao što je tenk tipa Gepard, može trajati nekoliko tjedana ili čak mjeseci. To je jedan od razloga zašto Njemačka sudjeluje u takozvanim „kružnim razmjenama". Na primjer, Češka, Slovenija i Grčka isporučuju Ukrajini tenkove i oklopne transportere sovjetskog tipa, a zauzvrat dobivaju modele „Marder" i „Leopard 2" iz zaliha Bundeswehra.

Danska

No, ne vode se borbe samo oko Donbasa. Ruska Crnomorska flota također vrši opsadu jugozapadne obale Ukrajine. Ukrajina je do sada Odesu i druge primorske gradove štitila prije svega morskim minama. Međutim, obala je uglavnom nezaštićena od invazije s mora, jer sama Ukrajina nema značajniju mornaricu.

Protubrodske rakete tipa Harpoon za sve vremenske prilike, koje je obećala Danska, značajno bi poboljšale šanse za obranu ukrajinske obale Crnog mora. To bi čak moglo prekinuti pomorsku blokadu koja u velikoj mjeri odsijeca Ukrajinu od svjetskih tržišta.

Velika Britanija

Britanska vlada je, kako je priopćeno, isporučila čitav niz sustava naoružanja Ukrajini. Ovo uključuje različite rakete s automatskim navođenjem, poput Jevelina i Stingera, koje, nakon kratke obuke, mogu koristiti pješaci protiv zračnih i kopnenih ciljeva. Ali i teži raketni sustavi koji se mogu lansirati s vozila ili sa zemlje, također su otišli u ruke ukrajinske vojske.

Po riječima ministra obrane Jamesa Heappeyja, Ukrajini trebaju biti isporučene i „stotine" projektila Brimstone-1, koji mogu uništavati tenkove, topničke položaje, ali i lake oklopne čamce. Pored toga, tu je i 120 oklopnih transportera tipa Mastiff s jakim protuminskim oklopom i malim transportnim dronom za opskrbu položaja na fronti hranom i streljivom.

Češka

Navodi se da je Češka već isporučila Ukrajini nepoznat broj oklopnih transportera i borbenih tenkova, višecijevnih raketnih bacača i haubica, a možda i borbenih helikoptera sovjetskog tipa. I očigledno ta zemlja želi isporučiti više teškog naoružanja. Kontinuitet je važan, izjavila je krajem svibnja ministrica obrane Jana Černochova.

Više država

Iz različitih izvora se doznaje da i brojne druge zemlje planiraju isporučiti Ukrajini topničke sustave, uključujući desetke tisuća metaka topničkog streljiva kalibra 155 mm, uključujući Kanadu, Italiju, Grčku, Norvešku i Poljsku. Kao i Njemačka, Nizozemska želi isporučiti nekoliko samohodnih haubica 2000.