MARIUPOLJ, prema svemu sudeći, neće biti jedini ukrajinski grad koji je ruska vojska doslovno sravnila sa zemljom. Idući na toj listi gradova žrtava ili heroja je Severodonjeck na istoku Ukrajine, gdje se vode žestoke borbe za svaku ulicu i zgradu.

Ukrajinski branitelji su malobrojniji i slabije opremljeni od ruskog agresora koji uništava zgradu po zgradu. Žrtve su i na jednoj i na drugoj strani goleme.

O tome što se događa na ukrajinskom bojištu, gdje su ruske snage promijenile taktiku, a Ukrajinci obranu plaćaju stotinama mrtvih i ranjenih svaki dan, u razgovoru za HRT govorio je Željko Šiljeg, umirovljeni general-pukovnik, sudionik Domovinskog rata.

"Ovo je druga faza rata, prva se odvijala kao prvi udar koji je izgubio početni zamah. Sjećamo se vertikalnog manevra, raketiranja iz zraka Lavova, Černobila i Kijeva, pokušaja ulaska brzim prodorima, zauzimanja što većeg teritorija i što bržeg osvajanja gradova, ali to se nije pokazalo pozitivnom. Rusi su polomili zube i prešli su na novu taktiku", rekao je.

"U prvoj fazi su promašili strategiju i taktiku"

Šiljeg objašnjava da se nova ruska taktika temelji na koncentraciji što većeg topništva i pješačkih snaga na manjim područjima. Na taj način žele, dodaje, ovladati minimalnim prostorom koji je na samom početku rata projiciran maksimalno.

Rusi su promijenili taktiku, imaju golemu topničku snagu te znaju mali prostor neprekidno gađati po četiri do pet sati. To uzrokuje goleme gubitke branitelja, ali i civila, te utječe na moral. Šiljeg kaže da su Rusi u prvoj fazi promašili i strategiju i taktiku - htjeli su brzim prodorima zauzeti što više teritorija, što više velikih gradova, no pretrpjeli su velike gubitke.

"I Ukrajinci su ih natjerali na promjenu taktike i sada pokušavaju topništvom kroz višesatna raketiranja i granatiranja uništiti pojedine dijelove kako bi gubili što manje ljudski resursa. Ljudski resursi koji se izgube u ratu su nenadoknadivi", ističe.

Ukrajinci na bojišnicu u rovove šalju dobrovoljce, ali i mobilizirane obične ljude koji nemaju ratnog iskustva. Oni se ne snalaze u ratu pa često gube život - spominje se da dnevno izgube 60-100 ljudi.

"Teško je na dnevnoj bazi kalkulirati o broju poginulih, ranjenih, teško ranjenih, ali Ukrajina je ogromna zemlja (...) gotovo dvostruko je veća od Njemačke, a ima duplo manje stanovnika i moraju pokriti određene prostore kako bi se obranili. U prvoj fazi su kanalizirali ruske snage u velike gradove, koristili zgrade kao svoju zaštitu i otamo im nanosili gubitke, ali sada su primorani slati nedovoljno obučene ljude. Što više obuke, to je manje žrtava, ali ne mogu biti svi jednako kvalitetno obučeni", dodao je.

Frontalni i gerilski rat

Šiljeg ističe da je došlo do zamora s obiju strana - Ukrajincima nedostaje proizvodnja koja je uništena oko 90%, dok ruska nije ni dotaknuta.

"Prisiljeni su i na frontalni i na gerilski rat. Ima naznaka da se na zauzetim područjima vodi gerilski rat", dodao je.

Prostor koji je sada pod ruskom okupacijom i gdje se vode borbe je ukrajinska ruralna oblast, Šiljeg kaže da je okupirano nešto manje od 20% ukrajinskog teritorija.

"To je jako značajna oblast koja izlazi na Azovsko i na Crno more, to je spojnica s cijelim svijetom, to je bazen ruda i minerala koji su itekako zanimljivi. To je određeni politički, vojni, gospodarski cilj i Rusije i zapadnih zemalja", rekao je.

Ukrajina je država koja ima ogromne resurse, Šiljeg objašnjava da je i zbog toga zanimljiva Rusiji kako bi ovladala i vladala svim tim resursima. Najviše ratova se vodi, dodaje, zbog iskorištavanja nečega, a ne uništenja.

"Ovdje vidimo novu fazu gdje se mnogo toga uništava da bi se nešto dobilo i izvuklo", rekao je.

Ukrajinci ne smiju ponoviti Mariupolj, gdje su branitelji ostali u okruženju i na kraju bili primorani na predaju preko 1500 vojnika. U Severodonjecku su krenuli u protuofenzivu - grad je neko vrijeme tijekom dana u rukama Ukrajinaca, a potom se sve promijeni u nekoliko sati.

"Na početku rata Mariupolj je jako pomogao Ukrajini u organiziranju obrane jer se dobilo na vremenu. Za to područje su vezane znatne ruske snage, naneseni su veliki gubici i što se tiče oklopništva i zrakoplovstva. Ispunjena je zadaća, a nakon višemjesečne borbe je bilo za očekivati da će ili pasti ili će svi biti likvidirani ili će se predati. Dobilo se na vremenu, iskustvo se sada prenosi na Sjeverodonjeck koji bi trebao odigrati novu ulogu da ne padne tako brzo i da da Ukrajincima dodatno vrijeme za konsolidiranje dugačke bojišnice", smatra.

Ginu ruski generali

Rusi gube brojne generale - zadnji je poginuo general Roman Kutuzov, a navodno je više od 30 visokih ruskih časnika poginulo u izravnim borbama. Šiljeg kaže da je to zbog više razloga: generali su zapovijedali kolonama, zapovjedna mjesta i centri veze su unosni protivnicima za uništenje, jer kada se uništi zapovjedno mjesto ili izbaci iz stroja general ili zapovjednik, to dovodi do rasula u postrojbama; kolone su bile jako duge i neorganizirane; danas se vodi i rat iz zraka puno više nego ranije pa se dobivaju lokacije gdje su generali ili zapovjednici.

Na pitanje jesu li EU i svijet svjesni koliko je krvav rat u Ukrajini i koliko to košta, Šiljeg kaže da ovo nije samo ukrajinski rat, ovdje je mnogo više toga u igri.

"Ovaj rat je poremetio cijeli svjetski dosadašnji poredak, došlo je do promjena u značenju mnogih međunarodnih institucija", rekao je.

Borbe za Severodonjeck

Severodonjeck brane navodno i pripadnici legije stranaca. Te postrojbe izgubile su velik broj ljudi, ali grad ne pada, stiže i vojna tehnika, no Ukrajinci se moraju brzo uvježbati. Šiljeg ističe da u svakom ratu postoje dobrovoljci koji osjećaju sentiment ili empatiju prema žrtvi.

"Činjenica je da je Rusija agresor, da je Ukrajina žrtva. Postoje i razni psihološki i karakterni tipovi vojnika - od ljubavi prema tom pozivu do rješavanja socijalnih problema, preko obiteljske tradicije do onih koji imaju karakterne osobine koje žele zadovoljiti", dodao je.