SIROMAŠTVO i socijalna isključenost bili su, i prije aktualnih poskupljenja, neki od gorućih problema s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom (OSI), rekla je Hini pravobraniteljica Anka Slonjšak, koja je objasnila i kako je unatrag dvije godine njihov broj narastao za čak 115.000.

Naime, u Registru osoba s invaliditetom u siječnju 2020. bilo je 497.000 osoba, a u ožujku ove godine njih 612.000, što je velika brojka uzme li se u obzir da Hrvatska, po popisu iz prošle godine, ima oko 3.9 milijuna stanovnika.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koje vodi Registar, pojasnili su da je broj povećan zbog promjene u metodologiji prikupljanja podataka. 2020. godine po prvi su puta dobili potpunu bazu podataka Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (ZOSI), a do te godine nisu imali potpuni obuhvat, kazala je pravobraniteljica za OSI.

U registru se, objasnila je, prikupljaju podaci o OSI i djeci s teškoćama u razvoju koja su vještačena u nekom od sustava u svrhu ostvarivanja prava s osnova invaliditeta pa tako svaki sustav ima obavezu dostavljati izdana rješenja HZJZ-u koji te podatke objedinjuje i tako dolazi do njihova broja.

Novi zakon o registru OSI na snazi od subote

Bolji obuhvat podataka o OSI i bržu i bolju razmjenu podataka iz svih postojećih službenih evidencija trebao bi omogućiti novi Zakon o registru OSI koji je na snagu stupio u subotu, 11. lipnja.

"Same osobe s invaliditetom zbog novog Zakona ne moraju ništa posebno poduzimati", naglašava Slonjšak, izražavajući žaljenje što većina prijedloga pravobraniteljice za OSI iznesenih tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nisu prihvaćeni.

Posebno je, kaže, zabrinjavajuće kako nadležno Ministarstvo zdravstva nije dodatno razmotrilo prijedloge vezano za osiguravanje preduvjeta za uvođenje europske iskaznice za osobe s invaliditetom.

Najvećim sadašnjim problemima osoba s invaliditetom, pravobraniteljica označava siromaštvo i socijalnu isključenost.

I prije aktualnih poskupljenja oni su bili jedni od gorućih problema s kojima se suočavaju OSI, petina svih obraćanja koje je lani zaprimio Ured odnosilo se na pristup socijalnim naknadama i stambenom zbrinjavanju, upitima o pravima koja mogu ostvariti zbog invaliditeta ili materijalne ugroženosti, siromaštva i neriješenog stambenog pitanja, navela je Slonjšak.

Kaže kako su socijalne naknade, kao i naknade koje se ostvaruju po osnovi invaliditeta i do sada bile niske i nedovoljne za podmirivanje osnovnih životnih troškova – hrane i režija, osobnu njegu i podmirivanja troškova invaliditeta, a u uvjetima aktualnih poskupljenja i inflacije stanje je postalo još i teže.

 "Dugo očekivana minimalna povećanja visine pojedinih naknada iz veljače ove godine već je do sada 'pojela' inflacija", rekla je te dodala kako su razlozi za frustracije i nezadovoljstvo osoba s invaliditetom "jasni i očekivani".  

"Čekamo inkluzivni dodatak"

Pozdravila je dosadašnje vladine mjere za opće građanstvo, te spomenuto povećanje iznosa osobne invalidnine za 250 kuna  (naknada sada iznosi 1.750 kuna mjesečno) kao i povećanje naknade za ugrožene kupce energenata, no naglašava da "cjelokupno gledajući one nisu bitno utjecale na poboljšanje životnog standarda OSI".

"Kada uzmete u obzir visinu socijalnih naknada i naknada po osnovi invaliditeta koje su velikom broju OSI jedini izvor prihoda i visoke troškove invaliditeta, jasno je da su OSI u posebno teškoj situaciji i očekuju dodatnu pomoć", ističe Slonjšak.

Upitana za sudbinu zakona o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku, koji se dugo najavljuju, kaže da je, prema Planu zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu, njihovo donošenje predviđeno za zadnji kvartal ove godine.

No predmetni zakoni najavljivani su mnogo puta u posljednjih 10 godina tako da je teško reći da li je realno očekivati njihovo donošenje u zadanom roku, kaže pravobraniteljica.

Navela je kako bi se Zakonom o osobnoj asistenciji uredila brojna sporna pitanja i riješili problemi koji nastaju zbog činjenice da se radi o usluzi koja se u posljednjih petnaestak godina osigurava isključivo kroz projekte udruga. Inkluzivni dodatak s druge strane, trebao bi pridonijeti ostvarivanju primjerenog životnog standarda i boljoj socijalnoj zaštiti osoba s invaliditetom putem novčane naknade koju bi osobe s invaliditetom koristile sukladno svojim potrebama, a ovisno o vrsti i težini invaliditeta.

 "Jasno nam je da se radi o složenim propisima koji su ujedno i financijski zahtjevni, no upozoravamo da se odgađanje njihova donošenja već godinama svakodnevno prelama preko sudbina tisuća najvulnerabilnijih građana", istaknula je Slonjšak.

 Godina bez diskriminatornog govora

Također, u prošloj je godini bilo puno diskriminatornog govora o djeci s teškoćama u razvoju i OSI koji je zgrozio javnost, a ove godine Ured pravobraniteljice još nije imao prijava takvog govora.

"Možda su tome pridonijela i brojna reagiranja i upozorenja koja smo, vezanu uz ovu temu, protekle godine uputili na brojne adrese, kao i cjelokupnoj javnosti", kazala je pravobraniteljica pa posebno istaknula upozorenje svim županijama i općinama kako bi se članove predstavničkih tijela upoznalo s promjenom paradigme u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

 "Nažalost, ne možemo očekivati da smo preko noći postali tolerantno društvo koje prihvaća različitosti tako da s brojnim dionicima, među kojima ističemo udruge roditelja djece s teškoćama u razvoju i udruga osoba s invaliditetom, nastavljamo raditi na promicanju pozitivne percepcije o osobama s invaliditetom i suzbijanju predrasuda, a napose upozorenja na diskriminatorne izjave u javnom govoru", rekla je Hini pravobraniteljica Anka Slonjšak.