SRBIJA ne može napredovati prema članstvu u Europskoj uniji a da s njom postepeno ne uskladi svoju politiku prema trećim zemljama, uključujući Rusiju, naglasili su zastupnici Europskog parlamenta.

Slovački demokršćanin Vladimir Bilčik na plenarnoj sjednici u Strasbourgu predstavio je svoje izvješće o Srbiji za 2021. godinu, o kojem će zastupnici glasati sutra. 

"Uspješni europski put Srbije sad je važniji nego ikada", rekao je Slovak, član Europske pučke stranke, europske političke grupacije kojoj pripada i SNS srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

"Mnogo toga još treba napraviti"

"Srbija pripada Europskoj uniji, ali se mnogo toga još treba napraviti", dodao je, naglasivši kako je ruska agresija na Ukrajinu bila "poziv na buđenje za ubrzanje europske integracije". 

U Bilčikovom izvješću stoji kako će napredak Srbije prema EU izravno ovisiti o jačanju vladavine prava, normalizaciji odnosa s Kosovom i usklađivanju s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, što uključuje sankcije prema Rusiji. 

Rusija se u tom dokumentu spominje tridesetak puta, ali se i naglašava da EU ostaje u potpunosti predana europskom putu Srbije. 

Povjerenik Europske komisije za upravljanje u kriznim situacijama, Slovenac Janez Lenarčič, govorio je o "postepenom usklađivanju" srpske vanjske politike s Europom, što uključuje i uvođenje restriktivnih mjera Rusiji, kao što su to učinile članice EU, ali i druge zemlje koje žele članstvo u Uniji.

Govorili o Belivuku i UDBA-inim arhivima

Lenarčič je rekao kako je važno da Srbija smanji svoju ovisnost o ruskom plinu, u čemu joj EU pomaže, primjerice financiranjem interkonekcije s plinovodom u Bugarskoj. 

U izvješću koje bi trebalo biti usvojeno sutra ponavlja se predanost Bruxellesa članstvu Srbije pa ju se kritizira zbog ograničenih sloboda medija i napada na političke protivnike.

Beogradske vlasti se, između ostalog, pozivaju da istraže kriminalnu skupinu Veljka Belivuka i pravno riješe nezakonito uništenje privatne imovine u četvrti Savamala te se kritizira zatvorenost povijesnih arhiva Jugoslavije, posebno UDBA-inih. 

Eurozastupnici su u raspravi većinom bili složni u tvrdnji da Srbija još mora učiniti mnogo toga na putu prema članstvu, s naglaskom na jačanje demokratskih institucija i slabljenje odnosa s Rusijom. 

Dio zastupnika zamjerio je na tonu izvješća, koji smatraju patronizirajućim, uz ocjenu da može dovesti do otuđenja Srbije od europskog puta. Bugarski zastupnik Aleksander Jordanov, također iz EPP-a, govorio je o "srpskom svetu", sintagmi koju često spominje ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, usporedivši je s hegemonističkom politikom Kremlja. 

Pitanje nestalih iz Domovinskog rata

U raspravi je sudjelovalo četvero hrvatskih eurozastupnika, redom EPP-ovci, članovi HDZ-a. 

Tomislav Sokol rekao je kako Srbija danas nije demokratska zemlja, nego "njom vlada političko jednoumlje, potpuna dominacija jedne političke opcije". 

"Slika Srbije je danas slika zemlje u kojoj se krše ljudska prava, koči se razvoj civilnog društva, a neovisni mediji praktički i ne postoje", kazao je Sokol. 

Za Srbiju je rekao da je "u svojoj povijesti često pokazivala težnju za hegemonijom nad susjednim državama", da te ambicije i dalje postoje, a posljednji njihov primjer je destabilizacija Crne Gore, kojoj Beograd "negira pravo na vlastiti identitet". 

Karlo Ressler je istaknuo da se Srbija odnosom prema Rusiji ne udaljava samo "formalno od Europske unije" nego i "civilizacijski od cijele Europe".

"Dok se ukrajinski narod bori za vlastitu opstojnost, slobodu, ali i naše europske vrijednosti, u Srbiji svjedočimo otužnom, besramnom kalkuliranju koje još uvijek traje", rekao je Ressler, govoreći i o postojanju "elemenata stare, ofucane politike Srbije iz devedesetih" kojoj nedostaje volja za poboljšanjem odnosa sa susjednim zemljama. 

Glavak: Nema iskrene predanosti reformama

Željana Zovko rekla je da Srbija pokazuje napredak u reformama, no ne i u nekoliko ključnih aspekata. Naglasila je da nema daljnje integracije bez jasnog usklađivanja sa zajedničkom europskom vanjsko-sigurnosnom politikom i rekla, kao i ostali hrvatski EPP-ovci u svojim govorima, da Srbija mora odgovoriti i na pitanje nestalih iz Domovinskog rata.

Pozdravila je što je na ovogodišnjim izborima u Srbiji u parlament izabran i pripadnik hrvatske manjine, no dodala je da su manjinska prava Hrvata u Srbiji još uvijek ispod europskog standarda. 

Sunčana Glavak također smatra da Srbija ne pokazuje iskrenu predanost reformama. 

"Bojim se da su vladavina prava i borba protiv korupcije i dalje nepoznati pojmovi za srpske političare", rekla je Glavak na sjednici u Strasbourgu. 

Govorila je o "zatiranju medijskih sloboda" zbog kojih stanovnici Srbije "nemaju pravi uvid u ono što se u njihovoj zemlji događa". 

"Hod po žici i sjedenje na dvije stolice nisu iskrena predanost europskom putu", zaključila je Glavak.