NJEMAČKA će potpuno prestati kupovati ruski ugljen 1. kolovoza i rusku naftu 31. prosinca te će doživjeti veliku promjenu u izvoru opskrbe zemlje energijom, rekao je zamjenik ministra financija Joerg Kukies na konferenciji u Sydneyju.

"Ključni izazov koji je pred nama bit će popunjavanje ogromne praznine koja će ostati kada Europska unija odustane od 158 milijardi kubičnih metara plina godišnje koje isporučuje Rusija", rekao je Kukies.

"Za nekoliko tjedana nećemo više imati ruskog ugljena", rekao je na energetskom forumu u Sydneyju, čiji su domaćini australska vlada i Međunarodna agencija za energiju.

"Nije to beznačajna stvar, ali..."

Rusi su prethodno isporučivali 40 posto njemačkog ugljena i 40 posto nafte, rekao je.

"Svatko tko poznaje povijest naftovoda Družba, koji je već bio alat sovjetskog imperija nad istočnom Europom, zna da se osloboditi te ovisnosti nije beznačajna stvar, ali to ćemo postići za nekoliko mjeseci", rekao je Kukies.

Njemačka ubrzano razvija terminale za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi pomogla popuniti prazninu u opskrbi plinom, ali iako bi Sjedinjene Države i Katar mogli zajedno isporučiti oko 30 milijardi kubičnih metara plina u LNG obliku u Europu, to još uvijek ne bi bilo dovoljno, naglasio je.

Iako je Njemačka usredotočena na prijelaz na neto nulte emisije i nedavno je donijela zakone za ubrzanje razvoja projekata obnovljivih izvora energije, plin će biti ključan za taj pomak, rekao je Kukies.

A što s plinom?

Njemački strah od obustave isporuke ruskog plina raste. Redovni ljetni remont plinovoda Sjeverni tok 1 počeo je 11. srpnja. Uobičajeno traje 10 dana. Ali što ako Rusija nakon toga ne nastavi isporuku? Mediji analiziraju njemačke bojazni od trajnog zatvaranja plinskog ventila.

Kako prenosi Deutsche Welle, njemački radio Deutschlandfunk na svojoj online stranici donosi komentar Jörga Münchenberga pod naslovom "Radovi na održavanju Sjevernog toka 1: Trka s vremenom i ruskom samovoljom". U njemu se, između ostalog, kaže da Njemačkoj predstoje nemirni dani što se tiče energetske politike.

Autor podsjeća da je uoči početka radova Kremlj već reducirao svoje isporuke za 60 posto. "Tobožnji razlog, plinska turbina koja nedostaje, ovog tjedna je uklonjen. Kanada je napravila izuzetak u svojim odredbama o sankcijama i isporučila turbinu. To je značajan potez u vrijeme kada se Njemačka suočava s problemima. Ali nema razloga za opuštanje. O tome hoće li Njemačka dobiti ruski plin na kraju će odlučiti jedino procjena o šteti i koristi za sebe, koju će napraviti Kremlj."

U analizi autor podsjeća da ruske isporuke još uvijek pokrivaju 30 posto njemačkih potreba i da količina plina koja bi nedostajala ne bi mogla biti nadoknađena isporukama iz drugih zemalja jer je naprosto – prevelika. U članku se navodi mišljenje stručnjaka za energetsku sigurnost Franka Umbacha koji kaže da za Moskvu ima smisla s nastavkom isporuke Sjevernim tokom 1, jer tako zarađuje prijeko potreban novac, no da ima mogućnost zaraditi isto toliko i obustavljajući isporuku - jer bi to dodatno podiglo cijenu plina.

"Sada je to utrka s vremenom i ruskom samovoljom"

"Ostaje nam vidjeti hoće li se pokazati točnom komplicirana (njemačka) računica: ušteda energije, više ugljena za proizvodnju električne energije, pravovremena izgradnja skladišta za tečni plin, državna pomoć građanima i firmama i nada da će ljeto biti toplo. Ali sve te mjere moraju biti i efikasne – a produžavanje vremena rada tri nuklearke nije rješenje za prijeteću katastrofu u opskrbi energijom."

Na kraju komentara autor konstatira: "Sada je to utrka s vremenom i ruskom samovoljom. Ishod je potpuno nepoznat jer je previše promjenjivih faktora koji odlučuju o tome kako će Nemačka proći ove zime. No već se sada može predvidjeti da će država morati izdvojiti puno novca kako bi zaštitila građane i poduzeća od poremećaja na tržištu plina. Pritom ne treba gajiti iluzije: energetsku krizu Njemačka će platiti značajnim padom blagostanja – čak i ako Putin na kraju odluči da neće zatvoriti plinski ventil."

"Njemačka i njeni saveznici zure u baltički plinovod Sjeverni tok 1 kao kunić u zmiju"

Komentator lista "Pforzheimer Zeitung" piše: "Deset dana Njemačka i njeni saveznici zure u baltički plinovod Sjeverni tok 1 kao kunić u zmiju. Hoće li Rusija nakon završetka redovnih radova ponovo početi s isporukom plina? To je Putinova prljava igra. Zapad je ne bi trebao prihvatiti, već bi, kao što ministar gospodarstva Habeck kaže, valjalo raditi kao da će sve biti dobro, ali se pripremati kao da će sve biti loše. Putinova računica da će se Zapad umoriti mogla bi se pokazati kao fatamorgana. Doduše, rat u Ukrajini zahtijeva mnogo od demokracija. Ali ljudi su na kraju spremni za to nešto i žrtvovati", uvjeren je komentator.

Njegov kolega iz dnevnog lista "Neue Osnabrücker Zeitung" vidi to drugačije: "Njemačka savezna vlada se više ne smije zavaravati. Zapadne sankcije neće zaustaviti Putina, već nanose štetu prije svega zapadnoj Europi. Njemačka bi trebala jasno staviti do znanja svojim američkim prijateljima da dugogodišnji rat preko posrednika nije u interesu Europske unije."

A "Mitteldeutsche Zeitung" iz Hallea donosi komentar u kojem se proračunavaju gubici koji bi nakon trajne obustave isporuke ruskog plina nastali i na jednoj i na drugoj strani: "Kraj njemačko-ruske trgovine plinom značio bi gubitke u blagostanju za obje strane. Gubitak bi u Njemačkoj pogodio društvo koje je u prosjeku dostiglo vrlo visok nivo. Ali kako bi se siromašniji Rusi odnosili prema padu standarda?"

Ni komentator minhenskog dnevnog lista "Münchener Merkur" ne smatra da će Moskva trajno zaustaviti isporuke plina Njemačkoj. "Ako bi Kremlj Europljanima stvarno trajno zavrnuo ventil plinovoda, izgubio bi svoje glavno sredstvo pritiska. A zadovoljstvo Putin već sada ima u svojoj igri mačke i miša", prenosi Deutsche Welle.