USRED sezone šumskih požara koji haraju brojnim južnoeuropskim zemljama društvenim mrežama posljednjih se dana počeo širiti mim prema kojem su u Španjolskoj šumski požari gotovo nestali od kako je vlada te zemlje donijela zakon prema kojem se opožarena zemljišta 30 godina ne mogu promijeniti u građevinska.

Radi se o lažnoj vijesti, odnosno promašenoj teoriji zavjere koja je sasvim suprotna istini. Kao što je to često slučaj, ova teorija zavjere temelji se na natruhama istinitih informacija, no stvarnost je sasvim drugačija.

Kako priča o Španjolskoj izgleda ukratko?

Ako bismo pravu istinu htjeli sažeti u nekoliko rečenica, ona bi zvučala otprilike ovako:

Šumski požari svake godine haraju Španjolskom bez obzira na promjene u zakonima. Prema informacijama The Olive Press Španjolskom godišnje u prosjeku gori oko 11.700 šumskih požara. Uzrok većini njih je ljudska nepažnja, no neki mogu biti podmetnuti iz različitih razloga.

Prije par desetljeća u toj je zemlji na snazi bio zakon prema kojem se opožareno zemljište nije smjelo prenamjenjivati u građevinsko kako bi se izbjegla mogućnost da građevinski spekulanti podmeću požare ili da zloupotrebljavaju opožarena područja na atraktivnim lokacijama u prirodi koja je netko drugi opožario.

Konzervativna stranka Partido Popular, kada je bila na vlasti, promijenila je taj zakon tako da je on omogućio da se prenamjena može obaviti i ranije ako za to postoje važni razlozi. Lijeva stranka Podemos posljednjih se godina bori da se staro ograničenje vrati, no za sada još uvijek bez uspjeha. U međuvremenu požari haraju podjednako kao i ranijih godina uglavnom zbog velikih suša i nepažnje ljudi.

No krenimo redom podrobnije o stvarnim činjenicama.

Šumski požari u Španjolskoj nisu nestali, baš naprotiv

Prije svega, besmislena je teza da su u Španjolskoj šumski požari gotovo nestali. Naime, agencija Anadolija je još sredinom lipnja 2022. izvještavala da španjolski vatrogasci pokušavaju kontrolirati više od desetak šumskih požara tijekom toplinskog vala koji je zahvatio veći dio zemlje.

U tom trenutku najpogođenija regija bila je Katalonija u kojoj je bjesnilo čak šest od osam službeno proglašenih šumskih požara. Najgore je bilo u pokrajini Lleida, gdje je evakuirano 75 osoba, a vlasti su objavile da je vatra već progutala 1235 hektara vegetacije, uz upozorenje da bi mogla zahvatiti 20-ak tisuća hektara.

S novim toplinskim valovima niz požara se nastavio. U četvrtak 14. srpnja brojni svjetski mediji, uključujući i Index, javili su da vatre potaknute snažnim vjetrovima haraju sušnim područjima Portugala, Španjolske, Francuske i Hrvatske gutajući kuće i ugrožavajući stoku jer se velik dio Europe u četvrtak pržio na temperaturama koje su ponegdje premašivale 40 stupnjeva Celzijevih.

Španjolska zadnjih tjedana prolazi jednu od najgorih serija šumskih požara u 29 godina

U Španjolskoj je u utorak izbio veliki požar u regiji Extremadura koji se proširio na područje Salamance u regiji Kastilja i Leon, zbog čega su vlasti u četvrtak evakuirale 49 djece iz ljetnog kampa te neke redovnike iz jednog samostana i osoblje jednog vojnog kampa. Prema informacijama španjolskih vlasti u tom je požaru do sada spaljeno više od 4000 hektara zemlje.

Prema europskoj službi Copernicus, Španjolska posljednjih tjedana proživljava jedan od najgorih nizova šumskih požara u 20 godina nakon toplinskog vala s temperaturama koje su u mnogim dijelovima zemlje prelazile 40°C. Požari su zahvatili nekoliko različitih dijelova zemlje, a posebno su teško pogođeni jug, istok i središte.

Toliko o požarima koji su u Španjolskoj gotovo nestali.

Inicijativa Podemosa da se vrati staro ograničenje

Tu dolazimo do priče o navodnoj promjeni zakona. Ona je sasvim suprotna tvrdnjama iz mima koji, da nije postao toliko popularan, ne bi uopće imalo smisla komentirati, kao što nema smisla trošiti energiju na milijune lažnih vijesti i teorija zavjera koje internetski zgubidani svakodnevno produciraju na najrazličitije teme. Danas svaka polupismena budala s pristupom internetu može lansirati najluđe gluposti, a nažalost, istraživanja su pokazala da se lažne vijesti šire čak tri puta brže od istinitih.

Kako smo, dakle, naveli u uvodu, stranka Unidas Podemos, koja okuplja više lijevih stranaka, zatražila je 2019. godine promjenu zakona o šumama.

Nakon što je niz velikih šumskih požara u južnoj Španjolskoj u pepeo pretvorio gotovo oko 10.000 hektara prirode, Unidas Podemos ponovno je adresirao staro pitanje prenamjene opožarenih zemljišta. Kako spriječiti da zgarišta ne padnu u ruke nekretninskih špekulanata?

Stranka je tada najavila da će vladi predstaviti inicijativu za reformu zakona o šumama. Ideja je bila da se uvede izričita zabrana prenamjene zemljišta na najmanje 30 godina nakon požara. Naime, konzervativna stranka Partido Popular koja je na čelu s premijerom Joséom Maríom Alfredom Aznarom Lópezom vladala od 1996. do 2004. donijela je zakon o šumama koji je, prema Podemosu, omogućio da se Španjolska pretvori u Eldorado za građevinske tvrtke.

"Trebamo obeshrabriti one koji vide poslovne prilike u prirodnom okruženju"

Glasnogovornik Unidas Podemosa tada je upozorio da je u vrijeme kada je Partido Popular vladao apsolutnom većinom kroz članak 50.1 provedena "brutalna protuekološka reforma" koja je, ukinuvši strogu zabranu gradnje na opožarenim površinama u trajanju od 30 godina, građevinskim lobijima olakšala razvoj unosnih poslova nauštrb prirodnih resursa.

Tom izmjenom otvorena je mogućnost da se na zemljištu opožarenom šumskim požarom dopusti gradnja prije isteka 30 godina ako za to postoje razlozi "javnog interesa prvog reda". Iz Podemosa su upozorili da takav opis ostavlja prostora za široko tumačenje kojim bi se mogla ugroziti velika područja vrijedne prirode.

Glasnogovornik Unidas Podemosa u parlamentu i koordinator ekološke skupine Alianza Verde Juantxo López de Uralde istaknuo je tada da su uzroci šumskih požara u Španjolskoj različiti.

“No, bez sumnje, trebali bismo obeshrabriti one koji vide poslovne prilike u prirodnom okruženju”, upozorio je.

Špekulacije nekretninama

Slično tome glasnogovornik i glavni tajnik Podemosa u Galiciji Antón Gómez Reino naglasio je da "ove iznimke otvaraju vrata špekulacijama s nekretninama u prirodnim područjima" te da je stoga potrebno potpuno zatvoriti ta vrata.

Dodao je da se “ne smije dopustiti špekulantima da zapale Galiciju". "Tamo je situacija već kritična zbog požara u kontekstu sve napuštenijih ruralnih i planinskih područja. Uklanjanje ovih iznimaka znači da štitimo naše planine od privatnih interesa i poboljšavamo prirodni prostor", rekao je.

Što o požarima kažu klimatolozi?

Klimatski modeli predviđaju da će s klimatskim promjenama južni dijelovi Europe postajati sve sušniji, a sjeverni vlažniji te da će u ljetnim mjesecima biti sve više toplinskih valova. Na Indexu smo u više navrata pisali da su mediteranske zemlje jedno od kriznih žarišta klimatskih promjena.

To je jedan od ključnih razloga zbog kojeg se u južnoeuropskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, u budućnosti može očekivati sve više šumskih požara.

Kako piše Climate Change Post, posljednjih desetljeća u mediteranskim zemljama Europske unije, među kojima i u Španjolskoj, zabilježen je porast broja šumskih požara u mediteranskim zemljama te porast ukupnih opožarenih površina.

Porast ukupne opožarene površine nije tako postojan kao porast učestalosti požara, no postoje razdoblja niske godišnje opožarene površine isprekidana godinama izvanredne požarne aktivnosti, poput 2003. u Portugalu ili 1994. u istočnoj Španjolskoj (grafikon dolje).

O čemu ovisi iznos opožarene površine?

Pritom stručnjaci ističu da povećanje opožarene površine nije nužno povezano s povećanjem učestalosti izbijanja požara. Rezultati više istraživanja pokazuju da broj paljenja ima mali učinak na ukupnu opožarenu površinu. Ona će biti više-manje ista usprkos nastojanjima da se smanji broj izbijanja požara, pa i unatoč naporima uloženima u gašenje požara ili korištenju propisanog spaljivanja.

Naime, čini se da je godišnja spaljena površina ponajviše određena karakteristikama vegetacije (maksimalnom biomasom i stopom akumulacije biomase) te meteorološkim karakteristikama. Glavna odrednica požarnog režima vjerojatno je nakupljanje goriva u vegetaciji.

Procesi koji dopuštaju prirodnu akumulaciju goriva, poput smanjenja broja paljenja ili povećanja kapaciteta za gašenje požara, u konačnici omogućuju stvaranje područja s velikim opterećenjem gorivom, koje će se pod nepovoljnim meteorološkim uvjetima zapaliti i uzrokovati velike požare.